Laipelí
Vahe 3: Ko e Fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisií


Vahe 3

Ko e Fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisií

Talateú

Kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e fakahokohoko ʻi he kau Palesitenisī ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha taimi ʻe hala ai ʻa e Siasí ʻi ha takimuʻa fakalaumālie, pea ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke fai ai ha fakamahamahalo pe fakakikihi ʻi he tokotaha ʻe hoko ko e Palesiteni hono hoko ʻo e Siasí . Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻo pehē: “ʻOku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e tokotaha ʻokú Ne finangalo ke puleʻi ʻa e Siasí ni, pea he ʻikai te Ne fai ha fehalaaki. ʻOku ʻikai ke fakahoko noa pē ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa. Kuo teʻeki ai ke Ne fakahoko noa ha meʻa” (ʻi he Conference Report, Oct. 1970, 153; pe Improvement Era, Dec. 1970, 127). Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻo pehē, “ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa e ikuʻangá mei he kamataʻangá, pea ʻoku ʻikai hoko noa pē ha tangata ko e palesiteni ʻo e siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pe hokonoa pē ha mālōlō ha taha” (“Jesus Christ—Gifts and Expectations,” New Era, May 1975, 16–17).

Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44), te Ne “foaki ki he kau tui faivelengá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (T&F 98:12; vakai foki, T&F 42:61; 128:21). ʻOku hā ʻa e founga ko ʻeni ʻo e fakahaaʻi māmālie ʻo e tokāteliné mo e founga ngāué ʻi he fakalakalaka fakalaumālie ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki he fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí.

ʻI hoʻo ako e vahe ko ʻení, fakalaulauloto ki he founga ʻoku kehe ai hono ui ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí mei hono fili e kau ʻōfisa fakapuleʻangá. ʻE fakalahi ʻe he mahino ki he founga ʻoku fili ai ʻe he ʻEikí ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí ʻa hoʻo tui mo e loto-falala ki he Palesiteni lolotonga ʻo e Siasí.

Fakamatalá

3.1

Ko e ʻAsisiteni ki he Palesiteni ʻo e Siasí

“ʻI he ʻaho 5 ʻo Tīsema 1834, naʻe fakanofo ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ʻŌliva Kautele ko e ʻAsisiteni ki he Palesiteni ʻo e Siasí [vakai, History of the Church, 2:176]. Naʻá ne ʻi ai mo e Palōfitá ʻi he taimi naʻe fakafoki mai ai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko e taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he 1830, naʻe tuʻu fika ua hake ʻa ʻŌliva ko e ʻkaumātuʻa hono ua’ kia Siosefa ʻi he maʻu mafaí [vakai, T&F 20:2–3]. Ko ia, ko e taimi kotoa pē naʻe fakafoki mai ai e mafai pe ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe ʻi ai ʻa ʻŌliva fakataha mo e Palōfita ko Siosefá. ʻNaʻe fie maʻu ia ʻo fakatatau ki he fono fakalangi ʻo e kau fakamoʻoní ke ʻi ai ha hoa ngāue ʻo Siosefa Sāmita ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ko iá’ [Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie (1954), 1:211]. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he fie maʻu ke tokoni ʻa ʻŌliva Kautele kia Siosefa Sāmita ʻi hono tokangaʻi e Siasí, ka naʻe pau foki ke ne tuʻu mo e Palōfitá ko e fakamoʻoni hono ua ki he Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí [vakai, T&F 6:28; vakai foki, 2 Kolinitō 13:1]. ʻI he 1838 naʻe mole meia ʻŌliva Kautele ʻa hono lakanga ko e ʻAsisiteni ki he Palesitení ʻi he hē mei he moʻoní mo hono tuʻusi mei he Siasí, ka naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Hailame Sāmita ʻi he 1841 ki he lakanga ko ʻení (vakai, T&F 124:94–96). ʻE fakamaʻu ʻe he Palesitení mo e ʻAsisiteni ki he Palesitení, pe ko e ongo fakamoʻoni ʻuluakí mo e uá, ʻa ʻena fakamoʻoní ʻaki hona totó ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí” (Church History in the Fulness of Times, 2nd ed. [tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2003], 153; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) e founga naʻe fakahoko ai ʻe ʻŌliva Kautele e fono ʻo e kau fakamoʻoní (vakai, 2 Kolinitō 13:1) ʻi heʻene ʻi ai he taimi kotoa pē naʻe fakafoki mai ai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo pehē:

“Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ko e fakamoʻoni hono ua ke taki ʻi he kuonga ko ʻení ʻo tokoniʻi e Palōfitá ʻi hono maʻu e ngaahi kií. ‘Oku talamai ʻe he ngaahi lekōtí ko e taimi kotoa pē naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá e mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei hēvaní, naʻe kau ʻa ʻŌliva Kautele ʻi hono foaki e ngaahi mālohi ko iá mo e Palōfitá. Kapau naʻe kei faivelenga pē ʻa ʻŌliva Kautele peá ne moʻui fuoloa ange ʻi he Palōfitá ʻi he ngaahi tūkunga ko iá, te ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí koeʻuhi ko e uiuiʻi fakalangí ni” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1954], 1:213; tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻI he ʻaho 19 ʻo Sānuali 1841, “naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke fakanofo ʻa Hailame Sāmita pea foaki kiate ia e ngaahi kī, mafai, mo e faingamālie kotoa pē naʻe foaki kia ʻŌliva Kautelé, pea fokotuʻu ia ko e ʻPalesiteni Hono Ua’ ʻo e Siasí” koeʻuhí naʻe ʻikai faivelenga ʻa ʻŌliva (Doctrines of Salvation, 1:220).

ʻĪmisi
Siosefa mo Hailame Sāmita

Siosefa mo Hailame Sāmita

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77):

“Kapau naʻe moʻui ʻa Hailame he ʻikai te ne maʻu ha lakanga ʻi he vahaʻa ʻo Siosefa mo e Toko Hongofulu Mā Uá ka te ne fetongi ʻa Siosefa.—Naʻe fakanofo nai ʻe Siosefa ha tangata ko hono fetongi? Naʻá ne fai ʻeni. Ko hai ia? Ko Hailame, ka naʻe ʻuluaki fakapoongi ʻa Hailame ʻia Siosefa. Kapau naʻe moʻui ʻa Hailame, naʻá ne mei fakafofongaʻi ʻa Siosefa” (“Conference Minutes,” Times and Seasons, Oct. 15, 1844, 683).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) e ʻuhinga ʻoku ʻikai ai toe ʻi ai ha ʻAsisiteni ki he Palesiteni ʻi he Siasí, ʻo pehē:

“ʻOku faʻa fai e fehuʻi: Kapau naʻe fakanofo ʻa ʻŌliva Kautele ke maʻu e ngaahi kií fakataha mo e Palōfitá, pea hili ʻene hē tupu mei he maumaufonó, naʻe foaki e mafaí ni kia Hailame Sāmitá, ko e hā leva ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai he Siasí he ʻahó ni e ngaahi fakahokohoko tatau, mo ha ʻAsisiteni ki he Palesitení, kae pehē ki he ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí?

“ʻOku faingofua pē ʻa e tali ki hení. Koeʻuhí ko e tūkunga makehe ko ia ʻi hono fie maʻu ha ongo fakamoʻoni ke fokotuʻu e ngāué, ʻoku ʻikai fie maʻu ia hili hono fokotuʻu e ngāué. Naʻe tuʻu fakataha ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ko e taki ʻi he kuonga ko ʻení, ʻo maʻu fakataha e ngaahi kií, ko e ongo fakamoʻoni naʻe fie maʻu ki hono fakahoko ʻo e fonó ʻo hangē ko ia naʻe fokotuʻu mai ʻe he ʻEikí ʻi heʻene tali ki he kau Siú [vakai, Mātiu 18:16]. Koeʻuhí he ʻikai he ʻikai ke toe fakafoki mai e ongoongoleleí, he ʻikai ha meʻa ʻe toe hoko ai e tūkunga ko ʻení. ʻOku tau vakai kotoa pē ki he ongo fakamoʻoni makehé, naʻe ui ke fakamoʻoni ʻo fakatatau mo e fono fakalangí” (Doctrines of Salvation, 1:222; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

3.2

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

“Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha naʻe hoko ʻi he fakafoki mai e siasi ʻa e Fakamoʻuí ko e fokotuʻu ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kimuʻa ʻi he fokotuʻu ʻa e Siasí, naʻe ʻamanaki atu e kāingalotú ki he sitepu mahuʻinga ko ʻení. … [ʻI Sune 1829] naʻe fakahinohinoʻi ʻe ha fakahā ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ke fekumi ki he toko hongofulu mā ua ʻe ʻui … ke ʻalu atu ki he māmaní kotoa pē ke malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē’ [vakai, T&F 18:26–37]. Naʻe ui foki ʻa Māteni Hālisi kimui ange ke tokoni ʻi he fili ko ʻení. Naʻe ʻuhinga ʻeni ʻe fili ʻe he kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino mo e loto ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ngāue ko e kau fakamoʻoni makehe ʻo e Fakamoʻuí ʻi he kuongá ni” (Church History in the Fulness of Times, 153–54). Naʻe fai e fili ko ʻení lolotonga ha konifelenisi makehe ʻi he ʻaho 14 ʻo Fēpueli 1835.

“Naʻe teuteuʻi lelei ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi taʻu lahi … ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau hoko ki he tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Siasí. ʻI he taimi naʻe fuofua ui ai e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835, naʻe fakangatangata honau ngaahi fatongiá ki he ngaahi ʻēlia ʻi tuʻa ʻi he ngaahi siteiki ne fokotuʻú, ka ʻi he ʻalu e taimí naʻe fakalahi honau ngaahi fatongiá ke kau ai ʻenau maʻu e mafai ki he kāingalotu fakalūkufua ʻo e Siasí. …

ʻĪmisi
Ko hono fakahinohinoʻi ʻe Siosefa Sāmita e Toko Hongofulu Mā Uá

Ko hono fakahinohinoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Toko Hongofulu Mā Uá

© 1998 Paul Mann

“Naʻe fakatahaʻi e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi honau misiona ki Pilitānia Lahí ki ha kōlomu faaitaha ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Pilikihami ʻIongí. ʻI heʻenau foki ki ʻAmeliká, naʻe fakalahi ʻe he Palōfita ko Siosefá honau ngaahi fatongiá ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó mo fakalaumālié fakatouʻosi. … Naʻe kau e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono fuofua maʻu e fakahinohino meia Siosefa Sāmita ki he mali tokolahí mo e ngaahi ouau fakatemipalé. Naʻe foaki ki he kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá e fatongia ki he ngaahi meʻa ʻa e Siasí ne pulusí, naʻá nau tataki hono uiuiʻi, vahe, mo fakahinohinoʻi e kau faifekaú, naʻa nau tokangaʻi e ngaahi konifelenisi ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú mo Nāvū fakatouʻosi, pea naʻa nau fokotuʻu e ngaahi kolo ʻi he ngaahi fonua mamaʻó.

“Ko e mahuʻinga tahá, naʻe tokanga lahi ʻa Siosefa Sāmita lolotonga e māhina fakaʻosi ʻe fitu ʻo ʻene moʻuí ʻi heʻene ongoʻi ʻe vave haʻane maté, ke teuteuʻi fakalelei e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne fakataha mo e kōlomú he meimei ʻaho kotoa pē ke fakahinohinoʻi kinautolu mo ʻoange ha ngaahi fatongia lahi ange. ʻI ha fakataha alēlea makehe ʻi he konga kimui ʻo Māʻasi 1844, naʻá ne fakahā ange ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he loto mālūʻia te ne lava leva he taimí ni ʻo mavahe meiate kinautolu koeʻuhí naʻe ʻosi ʻa ʻene ngāué pea fokotuʻu e fakavaʻe ke langa ai e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Church History in the Fulness of Times, 293–94).

Naʻe hoko ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98) ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1844. Naʻá ne manatu ki he ngaahi fakahinohino ʻa Siosefa Sāmita ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko iá ʻo pehē:

“Naʻá ku mātā tonu ʻi he fakamoʻoni naʻe fai ʻe [Siosefa Sāmita] ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻemau maʻu homau ʻenitaumení meiate iá. ʻOku ou manatuʻi ʻa e lea fakaʻosi naʻá ne fai kiate kimautolu kimuʻa ʻi heʻene maté. Naʻe hoko ia kimuʻa pea kamata homau misiona ki he Hahaké. Naʻá ne tuʻu pē ʻi ha houa nai ʻe tolu. Naʻe hangē naʻe fakafonu ʻa e lokí ʻaki ha afi kakahá, naʻe maama ʻa hono fofongá ʻo hangē ko e ʻāmipá, pea naʻe fakateunga ia ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi homau ʻaó homau fatongiá. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi homau ʻaó ʻa e kakato ʻo e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa e ʻOtuá; pea ʻi heʻene lea kiate kimautolú naʻá ne pehē: ʻKuo ʻosi fakamaʻu ki hoku ʻulú ʻa e kī, mālohi, mo e tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e moʻuí, mo e fakamoʻuí kuo faifaiangé pea foaki ʻe he ʻOtuá ki ha tangata kuo moʻui ʻi he funga ʻo māmaní. Pea ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni pea mo e lakanga fakataulaʻeikí ni mo hono mālohí, ʻoku ʻa e kuonga maʻongoʻonga mo fakaʻosi ia ko ʻeni kuo tuku mai ai ʻe he ʻOtua ʻo e Langí Hono toʻukupú ke fokotuʻu ai kinautolu ʻi he māmaní. Naʻá ne pehē ʻi heʻene lea ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻKuó u fakamaʻu ki homou ʻulú ʻa e ngaahi kī, ngaahi mālohi, mo e tefitoʻi moʻoni kotoa pē kuo fakamaʻu ʻe he ʻEikí ki hoku ʻulú.’ …

“Hili ʻene lea pehē kiate kimautolú, naʻa ne pehē leva: “ʻOku ou tala atu, ʻoku lolotonga ʻi homou umá ʻa e mafatukituki ʻo e puleʻangá ni; kuopau ke mou fakamoʻoniʻi ia ki māmani fulipē’” (Deseret Weekly, Mar. 19, 1892, 406; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], xxxiv).

ʻĪmisi
Ko hono fakahinohinoʻi ʻe Siosefa Sāmita e Kau ʻAposetoló

Naʻe teuteuʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Kau ʻAposetoló kimuʻa peá ne pekiá, ke tataki e Siasí. Naʻe fakapapauʻi ʻi he meʻá ni ʻe hoko atu e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku maʻu e mafaí.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Paʻale P. Pālati (1807–57), naʻe hoko foki ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he taimi ko iá, naʻe hanga ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he fakataha tatau ʻo “foaki kia ʻeletā [Pilikihami] ʻIongi, ko e Palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi faisilá. …

“Ko e kī fakaʻosi ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e toputapu taha ʻiate kinautolú, pea ʻoku fehokotaki fakahangatonu ia ki he kau palesitenisī ʻuluaki ʻo e siasí” (“Proclamation,” Millennial Star, Mar. 1845, 151).

ʻOku maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī kotoa pē, mālohi, mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fie maʻu ke tataki ʻaki e Siasí (vakai, T&F 107:23–24; 112:14–15). ʻOku foaki ki he mēmipa takitaha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he taimi ʻoku fakahoko ai ko ha ʻAposetoló pea uiuiʻi ki he Kōlomú. Ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí ʻokú ne maʻu e mafai ke ngāue ʻaki e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kae hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008), ko e mēmipa takitaha ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻokú ne “maʻu e ngaahi kī ʻo e kuonga ko ʻení ke malava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi he kahaʻú. Ko e meʻa mahuʻinga ʻi he meʻa ʻoku malava fakalangi ko iá, ko hono fakapapauʻi e hokohoko atu e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi he Siasí” (“He Slumbers Not, nor Sleeps,” Ensign, May 1983, 6; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

3.3

Naʻe Fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ko Pilikihami ʻIongi ʻa e Fetongi ʻo Siosefa Sāmitá

ʻĪmisi
Naʻe fotu mai ʻa Pilikihami ʻIongi ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá

Naʻe laungeau e kāingalotu ne nau ʻi ai ʻi he taimi naʻe hā mai ai ʻa Pilikihami ʻIongi ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fakaʻilongaʻi mahino mai ʻe he fakahā ko ʻení naʻe maʻu ʻe Pilikihami ʻIongi e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tataki e Siasí.

Hili e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe ʻi ai ha puputuʻu pe ko hai ʻoku totonu ke ne tataki e Siasí. Naʻe kau ʻa Sitenei Likitoni, ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he niʻihi ne pehē ko e fetongi ʻo Siosefá. ʻI he ʻaho 8 ʻo ʻAokosi 1844, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú naʻe fili ʻa Pilikihami ʻIongi, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke hoko ko e palōfita foʻou ʻo e Siasí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901), ʻa ia naʻe uiuiʻi kimui ange ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e fakahā fakaofo ko ʻeni mei he ʻEikí ʻo pehē:

“Hili e fakapoongi ʻo e Palōfitá, naʻe foki leva e Toko Hongofulu Mā Uá ki Nāvū, pea nau ʻilo ai ki he ngaahi fakaʻamu ʻa Sitenei Likitoní. Naʻá ne pehē naʻe fie maʻu ʻe he Siasí ha tauhi, pea ko ia ʻa e tauhí. Naʻá ne fili e ʻaho ke fili ai e tauhí, pea naʻá ne ʻi he fakataha ko ia naʻe fai ʻi he feituʻu kakaí. Naʻe puhi mālohi e havilí ki he tuʻunga malangá ʻi he taimi ko iá pea naʻe faʻu ai ha tuʻunga malanga foʻou mei ha saliote naʻe tuʻu ʻi he konga kimui ʻo e fakatahaʻangá, ʻa ia naʻá ne ʻi ai, [Uiliami] Mākisi, mo ha niʻihi kehe. Naʻá ne feinga ke lea ka naʻe mā ʻaupito. Naʻá ne hoko ko e tangata lea ʻa e Siasí, ka ʻi he meʻá ni, naʻe taʻeoli ʻaupito ʻene leá. Naʻe hū mai ʻa Palesiteni ʻIongi mo e kau takí he taimi ko iá pea ʻalu hake ki he tuʻunga malangá. Naʻe tuʻu e havilí he taimi ko ʻení. Hili e lea ʻa Sitenei Likitoní, naʻe tuʻu hake ʻa Palesiteni ʻIongi ʻo lea ki he haʻofangá, ʻa ia ne nau tafoki hake ke sio mo fanongo kiate ia, ʻo sītuʻa ki he saliote naʻe ʻi ai ʻa Siteneí” (Deseret News, Feb. 21, 1883, 67).

“Ko e fuofua fanongo ia e kakaí ki hono leʻó [ʻo Pilikihamí] talu ʻene ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki he feituʻu fakahahaké pea naʻe fakaofo ʻa ʻene ongo kiate kinautolú. He ʻikai teitei ngalo ʻi ha taha naʻe ʻi ai, ʻa e ongo naʻa nau maʻú! Kapau naʻe toe tuʻu ʻa Siosefa mei he maté ʻo toe lea kiate kinautolu, ʻe kei tatau pē ʻa e ofo ai ʻa e tokolahi naʻe ʻi he fakatahaʻangá. Ko e leʻo tonu pē ʻeni ia ʻo Siosefá; pea ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fanongo ki he leʻo ʻo Siosefá; ka naʻe hangē ki he vakai ʻa e kakaí ko e fōtunga tonu pē ia ʻo Siosefá naʻe tuʻu ʻi honau lotolotongá. Ko ha meʻa fakaofo mo fakaʻofoʻofa lahi ia ne hoko ʻi he ʻaho ko iá ʻi he ʻao ʻo e fakatahaʻangá, ʻa ia kuo teʻeki ai ke mau fanongo ai. Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ha fakamoʻoni ʻo ʻikai ha toe veiveiua pe ko hai ʻa e tangata kuó Ne fili ke taki kinautolú. Naʻa nau fakatou mamata mo fanongo ʻaki honau mata mo e telinga fakakakanó, pea naʻe ongo ki honau lotó e ngaahi lea naʻe fakahokó fakataha mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea naʻa nau fonu ʻi he Laumālié mo e nēkeneka. Naʻe ʻi ai ha fakapoʻuli, pea mahalo mo ha ngaahi loto veiveiua mo tālaʻa; ka naʻe mahino mai he taimí ni ki he tokotaha kotoa pē ko e tangata ʻeni kuo foaki ki ai ʻe he ʻEikí e mafai ʻoku fie maʻú ke ngāue ʻi honau lotolotongá ko e fetongi ʻo Siosefa” (“Joseph Smith, the Prophet,” Juvenile Instructor, Oct. 29, 1870, 174–75).

Naʻe fakamoʻoni e kāingalotu ʻe laungeau ʻo e Siasí ki he mana ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Seila Pelisifea (1789–1872) ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú naʻe hoko ʻi he fakatahá, ʻo pehē:

“Naʻe kamata ke lea ʻa Pilikihami ʻIongi pea ko e taimi ko iá naʻá ku sītuʻa ki he tuʻunga malangá pea mo ha niʻihi kehe tokolahi. Pea ko e taimi naʻe lea ai ʻa Pilikihamí naʻá ne lea ʻaki e leʻo ʻo Siosefá pea naʻa mau tafoki hake ke vakai kia Pilikihami ʻoku lea mai ʻi he leʻo ʻo Siosefá pea naʻá ne maʻu e pulupulu ʻo Siosefá. Naʻe mahino ia ki he kakaí ʻi he founga tatau. Naʻe tuʻu ʻa Pilikihami ko e taki ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko ia naʻe tafoki ʻa e siasí kiate ia” (ʻi he Lynne Watkins Jorgensen mo e kau ngāue BYU Studies, “The Mantle of the Prophet Joseph Passes to Brother Brigham: A Collective Spiritual Witness,” BYU Studies, vol. 36, fika 4 [1996–97], 173; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe toe lekooti foki ʻe Tulusila Tōlisi Henituliki ʻa ʻene aʻusiá, ʻo pehē:

“Naʻe kamata ke lea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi. Naʻá ku puna hake ke sio pe naʻe ʻikai ko Misa Siosefa he ko hono leʻó moʻoni ia mo e tōʻonga leá. Naʻe lava e Kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻo sio ki he tokotaha naʻe ʻohifo ki ai e lakanga fakataulaʻeikí he naʻe maʻu ʻe Pilikihami ʻIongi e ngaahi kií” (ʻi he Jorgensen mo e kau ngāue BYU Studies, “The Mantle of the Prophet Joseph,” 163; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe tohi ʻe Nenisī Nāomi ʻAlekisānita Tuleisī, ʻo pehē:

“ʻOku ou lava ʻo fakamoʻoni naʻe tō hifo kia Pilikihami e pulupulu ʻo Siosefá ʻi he ʻaho ko iá ʻo hangē ko e tō hifo e pulupulu ʻo ʻIlaisiaá kia ʻIlaisá [vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:19; 2 Ngaahi Tuʻi 2:11–15], he naʻe hangē hono leʻó, tōʻonga leá, mo e meʻa kotoa, ko Siosefa ia. Naʻe hangē ia naʻá ne toe foki mai kiate kimautolú. Naʻe hikinimaʻi ia ʻi he leʻo ʻo e kakaí ke hoko ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā” (ʻi he Jorgensen mo e kau ngāue BYU Studies, “The Mantle of the Prophet Joseph,” 177; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

3.4

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Mahuʻinga ʻo e Fakahokohoko e Kau Palesitení

ʻĪmisi
Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī

Ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻoku puke hono nimá pea talanoa ki ai ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni

Naʻe fakamahinoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e fakahokohoko mei he Palesiteni ʻe taha ki he palesiteni hokó ʻi ha fakamatala he Ensign ʻi he 1996 ʻo pehē:

“Neongo ʻoku kiʻi kehe e ngaahi founga ngāue pau ʻo e ngaahi fakahokohoko kehekehe ʻi he kau palesitenisií talu mei he pekia e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ka ʻoku tatau pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá pea ʻoku fokotuʻu maʻu mo pau ia ʻi he fakahā. Naʻe fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e founga ngāue mahuʻinga ʻe fā ʻi he 1844 pea kuo hāsino ia ʻi he fakahokohoko kotoa pē talu mei ai.

1. Foaki e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ki he Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni pe sitepu ʻi he fetongi ʻo e palesitení ko hono foaki ʻo e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ki he tangata kotoa pē ʻoku fakanofo ki he tuʻunga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní pea vaheʻi ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, T&F 27:12–13). …

2. Tuʻunga fuoloa tahá: ko ha tefitoʻi moʻoni pule ʻo e kau palesitenisií. Ko e meʻa ko ia ʻokú ne fakapapauʻi e tokotaha ʻoku pule ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻe lava ʻo ngāue ʻaki kotoa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ʻi he pekia ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga fuoloa tahá. ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai e fuofua Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835, naʻe fokotuʻutuʻu e tuʻunga fuoloa tahá ʻo fakatatau ki he taʻu motuʻá. Talu mei ai, kuo fakapapauʻi e tuʻunga fuoloa tahá ʻi he ʻaho ʻo e fakanofo ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. …

3. ʻI he pekia ʻa e Palesitení, ʻoku ʻikai ha Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻe pule ki he Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he pekia ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku veteki leva ʻa e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea foki e ongo tokoní ki hona tuʻunga fakahokohoko kimuʻa ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kapau naʻá na ʻosi ʻi ai kimuʻa. ʻOku hoko leva e ʻAposetolo fuoloa tahá ko e Palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo fakatatau ki he tuʻunga fuoloa taha ʻo ʻene ʻi he lakangá, pea hoko ko e ʻTaulaʻeiki Lahi Pule’ ʻo e Siasí pea ʻi heʻene peheé, ʻokú ne maʻu mo ngāue ʻaki e ngaahi kī kotoa pē ʻo e puleʻangá mo ʻpule ki he siasí kotoa’ (vakai, T&F 107:65–66, 91). ʻʻOku hoko e kōlomu pule ko ʻeni ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha Palesitenisī ʻo e Siasí, ʻo hangē pē ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he taimi ʻoku fokotuʻu mo ngāue kakato aí ʻo ʻmaʻu ʻa e mafai … tatau’ mo kinautolu (vakai, T&F 107:23–24). Ko e meʻa tatau pē, ʻa e hoko e Palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko iá ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he fatongia mo e mafai, ʻo hangē ko e taimi naʻe hikinimaʻi ai ia ʻi hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. …

4. Toe Fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI he hoko e Palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e ʻōfisa pule ʻo e Siasí, ʻokú ne maʻu e totonu ke maʻu fakahā fekauʻaki mo e taimi ke fokotuʻutuʻu foʻou ai ʻa e kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku fai e fili ko ʻení ʻi he fealēleaʻaki pea fakafou ʻi he poupou loto-taha ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. …

“ʻI he ʻaho ko ia naʻe fokotuʻu ai ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā [1907–95] ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē:

“ʻOku hikinimaʻi ʻa e tangata kotoa pē ʻoku fakanofo ko e ʻAposetolo mo vaheʻi ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā. Naʻe ui mo fakanofo ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ke maʻu ʻa e mafai mo e fatongia ke puleʻi ʻa e Siasí, ke fakahoko hono ngaahi ouaú, ke akoʻi hono tokāteliné, pea mo fokotuʻu mo pukepuke hono ngāue ʻakí.

“Ko e taimi ʻoku puke ai pe ʻikai lava ʻo ngāue kakato ha Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi he ngaahi fatongia kotoa ʻo hono lakangá, ʻoku fakahoko ʻa e ngāue faka-Palesitenisií ʻe hono ongo Tokoní, ʻa ia ko kinautolu e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka ʻi ai ha ngaahi fehuʻi, tuʻutuʻuni, polokalama, pe tokāteline mamafa, ʻoku fakakaukauʻi ia ʻi he faʻa lotu ʻi he fakataha alēleá ʻe he ongo Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻikai tukuange mai ha tuʻutuʻuni mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá kapau ʻoku ʻikai ke nau lototaha kakato kotoa ki ai.

“ʻE laka atu ʻa e Siasí ki muʻa ʻo ʻikai taʻofi, ʻo muimui ki he sīpinga fakalaumālie ko ʻení. Ko e puleʻi ʻo e Siasí mo e ngāue ʻaki ʻo e ngaahi meʻafoaki fakaepalōfitá, ʻe foaki maʻu pē ia ki he kau maʻu mafai fakaeʻaposetolo ko ia ʻoku nau maʻu mo ngāue ʻaki e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí’ [ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 6–7; pe Ensign, Nov. 1994, 7]” (Brent L. Top mo Lawrence R. Flake, “ʻThe Kingdom of God Will Roll On’: Succession in the Presidency,” Ensign, Aug. 1996, 29, 31–34).

3.5

Naʻe Fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e Fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí

Ko e taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa Hāloti B. Lī ko e Palesiteni ʻo e Siasí hili e pekia ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá, naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ki he fatongia ʻo e ʻOtuá ʻi he fokotuʻu ʻo ha Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo pehē:

“ʻOku fakafiemālie ke ʻiloʻi naʻe ʻikai fili ʻa Palesiteni Lī ʻi he ngaahi kōmití mo e ngaahi fakatahaʻangá mo ʻenau ngaahi fakakikihí, fakaangá, mo e loto ʻo e tangatá, ka naʻe ui ʻe he ʻOtuá pea hikinimaʻi leva ʻe he kakaí. …

ʻOku ʻikai fakaʻatā ʻe he founga fakalangí ʻa e fehalākí, fakakikihí, ngaahi holí, mo e fokotuʻutuʻu fakafufuú. Kuo tuku ʻe he ʻEikí maʻana ʻa e uiuiʻi ʻo ʻene kau taki ki hono siasí” (“We Thank Thee, O God, for a Prophet,” Ensign, Jan. 1973, 33; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Hili pē ʻa e hoko ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakamatalaʻi e sīpinga toputapu naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻo pehē:

“ʻI he pekia ʻa Palesiteni Hanitaá, naʻe veteki leva ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ku foki leva mo Misa Monisoni, ʻa ia ne ma hoko ko hono ongo tokoní, ki homa tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ʻoku hoko ko e maʻu mafai pule ʻo e Siasí.

“Naʻe fakataha kotoa leva ʻa e kau ʻAposetolo moʻui kuo fakanofó ʻi he laumālie ʻo e ʻaukai mo e lotu, he loki ʻi ʻolunga ʻo e temipalé, ʻi he uike ʻe tolu kuohilí. Naʻa mau hivaʻi heni ha himi toputapu mo lotu fakataha. Naʻa mau maʻu e sākalamēniti ʻo e ʻohomohe ʻa e ʻEikí, ʻo fakafoʻou ai ʻi he fuakava toputapu ko iá ʻemau fuakavá pea mo homau vā mo Ia ko hotau Huhuʻi fakalangí.

“Naʻe toki fokotuʻutuʻu foʻou leva ʻa e kau Palesitenisií, ʻo fakatatau ki ha founga naʻe ʻosi fokotuʻu pau ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻo e kuohilí.

Naʻe ʻikai ha kumi tuʻunga, ʻikai ha feʻauhi, ʻikai ha holi tuʻunga. Naʻe lōngonoa, nonga, faingofua, mo toputapu. Naʻe fai ia ʻo fakatatau ki he founga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí Tonu Pē” (“This Is the Work of the Master,” Ensign, May 1995, 69; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻoku “ʻikai lelei ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí” e fakamahamahalo ko ia ki he fakahokohoko ʻo e kau Palesitenisií. Naʻá ne pehē “ko kinautolu ʻoku feinga ke mateʻi kimuʻa pe ko hai ʻe hoko ko e Palesiteni hoko ʻo e Siasí, ʻoku nau fakamahamahalo pē ʻo hangē ko ia te nau fai ʻi ha lova hōsí, koeʻuhí ko e ʻEikí pē ʻokú ne maʻu e taimi tēpilé” (“Admonitions for the Priesthood of God,” Ensign, Jan. 1973, 107).

3.6

Tuʻunga fuoloa taha ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e ʻAposetolo mo e tuʻunga fuoloa tahá. Ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻAposetolo hoko hake ʻi he tuʻunga fuoloa tahá, tukukehe kapau ʻokú ne ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea ʻi he tūkunga ko ʻení ʻoku hoko leva e ʻAposetolo hoko ʻi he tuʻunga fuoloa tahá ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻikai fakapapauʻi e tuʻunga fuoloa taha ʻi he Kau ʻAposetoló ʻi he taʻu motuʻá ka ʻi he ʻaho mo e hokohoko ʻo hono fakanofo kinautolu ko e Kau ʻAposetoló. Hangē ko ʻení, naʻe fakatou fakanofo ʻa Sipenisā W. Kimipolo mo ʻEselā Tafu Penisoni ko e ongo ʻAposetolo ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻOkatopa 1943 pea ko Sipenisā W. Kimipolo naʻe ʻuluaki fakanofó. Koeʻuhí ko e meʻá ni, naʻe hoko leva ʻa Palesiteni Kimipolo ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he 1973 ʻi he taimi naʻe mālōlō ai ʻa Hāloti B. Lií.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻoku puleʻi toko taha ʻe he ʻEikí ʻa e fakahokohoko ʻo e kau palesitení koeʻuhí ʻoku fakatefito e fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisií ʻi he tuʻunga fuoloa tahá:

“Kuo ʻi ai ha kau ʻaposetolo ʻe toko valungofulu nai [ʻi he 1972] ne fakakoloa ʻaki [e ngaahi kī ʻo e mafaí] talu meia Siosefa Sāmita, neongo ko e toko hongofulu mā taha pē kuo nau aʻu ki he tuʻunga ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí, koeʻuhí naʻe mate e niʻihi; pea koeʻuhí ko e mate ʻa ʻene kau tamaioʻeikí ʻoku ʻi he mālohi ia mo e pule ʻa e ʻEikí, ʻokú ne fakaʻatā ke hoko ki he ʻuluaki tuʻungá ʻa e tokotaha ʻoku fakataumuʻa ke fuesia e tuʻunga fakatakimuʻa ko iá. ‘Oku hoko ʻa e maté mo e moʻuí ko e ongo meʻa ʻokú na puleʻí. ʻOku fili ʻe he ʻEikí e ʻaposetolo foʻoú pea fakahā leva ki he palōfita moʻui he taimi ko iá, ke ne fakanofo ia” (“We Thank Thee, O God, for a Prophet,” 34; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
Ko hono ui ʻe Kalaisi ʻa Pita mo ʻAniteluú

Ko hono ui ʻe he Fakamoʻuí ʻEne Kau ʻAposetoló

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e founga ʻo e tuʻunga fuoloa tahá mo e fakahokohoko ʻoku kamata ʻi he taimi ʻoku uiuiʻi ai ha tangata ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē:

“Ko hono liliu ko ʻeni ʻo e mafaí, ʻa ia kuo tuʻo lahi haʻaku kau aí, ʻoku fakaʻofoʻofa ʻene faingofuá. Ko ha fakafōtunga ia ʻo e founga ʻoku ngāue ai e ʻEikí. Fakatatau mo ʻEne foungá, ʻoku fili ʻe he palōfitá ha tangata ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻikai ke ne fili ʻe ia ʻeni ko ha ngāue maʻuʻanga moʻui. ʻOku ui ia, ʻo hangē ko e Kau ʻAposetoló ʻi he kuonga ʻo Sīsuú, ʻa ē naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí, ʻNaʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo [fakanofo] ʻa kimoutolu’ (Sione 15:16). ʻOku fakalau atu e ngaahi taʻú. ʻOku akoʻi ia mo fakatonutonu ʻi he ngaahi fatongia hono uiuiʻí. ʻOku fefonongaʻaki ʻi he funga māmaní ʻo fakahoko hono uiuiʻi fakaeʻaposetoló. Ko ha teuteu lōloa ia, ʻa ia ʻokú ne ʻilo ai ʻa e Kāingalotú ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai, pea mo nau ʻiloʻi ia. ʻOku siviʻi ʻe he ʻEikí hono lotó mo hono angá. ʻI he anga fakanatula ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hokó, ʻoku ʻatā ha ngaahi tuʻunga ʻi he fakataha alēleá pea ʻoku fokotuʻu leva ha taha foʻou. ʻI he foungá ni, ʻoku hoko ai ha taha ko e ʻAposetolo pule. ʻOku ʻiate ia, pea mo hono Ngaahi Tokouá, kuo foaki kiate kinautolu takitaha ʻi he taimi ʻo e fakanofó, ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ʻoku fakangatangata ʻa e mafai ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kī ko iá ki he Palesiteni pē ʻo e Siasí. ʻI heʻene mālōloó, ʻoku ngāue ʻaki leva e mafai ko iá ʻe he ʻAposetolo fuoloa tahá, ʻa ia ʻe ʻoatu hono hingoá, vaheʻi, pea fakanofo ko ha palōfita mo e Palesiteni ʻe hono kaungā ngāue ʻi he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá” (“Come and Partake,” Ensign, May 1986, 46).

ʻĪmisi
Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni

Hili e pekia ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (toʻomataʻú), naʻe hoko ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he pau ke hoko ʻa e ʻAposetolo pulé ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻo pehē:

“Taimi nounou hili e pekia ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, naʻe fakataha ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻo e temipalé ʻa e kau tangata ʻe toko 14, ko e kau ʻAposetolo kuo nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, ke fokotuʻutuʻu foʻou e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí. Naʻe ʻikai fehuʻia e founga kuo fakahoko ʻakí. Ne mau ʻilo ko e ʻAposetolo fuoloa tahá ko e Palesiteni ia ʻo e Siasí. Pea ʻi he fakataha molumalu ko iá, naʻe hikinimaʻi ai ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa Tōmasi Sipenisā Monisoni, ko e Palesiteni ʻo e Siasí” (“Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 83; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

3.7

Tataki ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Taimi ʻo e Fetongí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e hoko atu e mafaí ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hili e pekia ʻa e palōfita lolotongá, ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai hano ngataʻanga e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻa mo e taimi ʻoku pekia ai ha taki, ʻoku ʻikai pē ha taimi ʻe hala ai e Siasí ʻi ha taki, pea fakafetaʻi ki he Tokotaha angaʻofá naʻá ne tuku ke hokohoko atu pea ʻikai ha ngataʻanga hono puleʻangá. …

“Ko e taimi ʻoku mālōlō ai ha Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku taki fakalūkufua leva ha kulupu ʻo ha kau tangata—kuo nau ʻosi mateuteu ʻi he aʻusia mo e ako. Kuo ʻosi fai e ngaahi fokotuʻú, foaki e mafaí, pea mo e ngaahi kií. … ʻOku ngaʻunu ki muʻa e puleʻangá ʻi he malumalu ʻo e fakataha alēlea ko ʻeni kuo ʻosi fakamafaiʻí. ʻOku ʻikai fai ha ʻfeʻauhi’ ki he lakangá, ʻikai fai ha fili, mo ha ngaahi fakamalanga. Ko ha palani fakalangi moʻoni! Hono ʻikai lahi e poto ʻa hotau ʻEikí, ke fokotuʻu haohaoa ʻo mahulu atu ʻi he tangata vaivai mo siokitá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1970, 118; pe Improvement Era, June 1970, 92).

ʻĪmisi
Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, 1870

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (fakafuofua ki he 1870), mo ha tā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (ʻotu ki ʻolungá, fika ua mei toʻohemá)

“ʻI heʻene hoko ko e ʻōfisa pule ʻo e Siasí, ʻoku maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e totonu ke maʻu fakahā fekauʻaki mo e taimi ke fokotuʻutuʻu foʻou ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku fai e fili ko ʻení ʻi he fealēleaʻaki pea fakafou ʻi he poupou loto-taha ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá” (Top and Flake, “The Kingdom of God,” 33; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Hili e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe tataki ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Siasí ʻi ha taʻu ʻe tolu mo e konga kimuʻa pea toe fokotuʻutuʻu foʻou e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe tataki ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá e Siasí ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe tolu hili e pekia ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí pea ʻi ha meimei taʻu ʻe ua hili e pekia ʻa Palesiteni Sione Teilá. Kuo tataki ʻa e Siasí kimuí ni mai ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē kimuʻa pea toe fokotuʻutuʻu e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea vaheʻi mo ha Palesiteni foʻoú.

ʻI he ʻaho 18 ʻo Sepitema, 1898, naʻe lea ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí kau ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí hili e pekia ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻi he ʻaho 2 ʻo Sepitemá ʻo pehē:

“ʻI he ʻaho 13 ʻo Sepitemá, ʻi ha fakataha ʻa e Kau ʻAposetoló, lolotonga hono aleaʻi e fie maʻu ke fokotuʻu ha taha tauhi ʻa e Siasí, naʻe hā mahino foki ki he kau tangatá ʻa e fie maʻu ke fokotuʻutuʻu foʻou e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea naʻe lea tahataha e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fakahā ʻenau loto fiemālie ki hono fai e meʻa ko iá he taimi ko iá. Hili ʻene fanongo ki heʻenau ngaahi fakakaukaú, naʻe tuʻu hake leva ʻa Palesiteni Sinou ʻo fakahā ki he kau tangatá naʻá ne ongoʻi, talu mei he pekia ʻa Palesiteni Utalafí, ke hū ki he ʻEikí, kuo fakakofuʻi ia ʻi hono ngaahi pulupulu fakaʻeiʻeikí ʻi he Temipalé, pea naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia ʻoku totonu ke fokotuʻutuʻu foʻou e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea fakahā foki kiate ia ʻa hono ongo tokoní. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ne ʻomi ha faʻahinga fakamatala ki he meʻá ni, kae ʻoua kuo ʻosi lea e kau ʻAposetoló ki he kaveingá. Naʻe hoko e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Sinoú ko ha fakamoʻoni kiate kinautolu naʻe ueʻi ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá e ngaahi lea naʻa nau faí, mo fiemālie ki he ngāue naʻa nau fokotuʻu ke faí, pea naʻa nau fiefia lahi ai. Naʻe taʻe ʻamanekina ʻaupito ia kiate au ke fai ha ngāue he taimi ko iá, neongo naʻá ku loto moʻoni ki ai, peá u ongoʻi maʻu pē ʻoku totonu ke toe fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he vave taha ʻe malavá pe ʻi he vave taha ʻoku ueʻi ai ʻe he ʻEikí ha ngāue peheé” (Deseret News, 8 Oct. 1898, 514).

3.8

Ko hono Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻI he 1974 naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni N. ʻEletoni Tena (1898–1982) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí e hoko atu ʻo e mafaí mo e founga ngāue ʻoku hikinimaʻi ai ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻoku toe fokotuʻutuʻu e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono talanoaʻi e ngaahi meʻa naʻe hoko kimuʻa mo e hili e pekia ʻa Palesiteni Hāloti B. Lií:

“ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe mālōlō ai ʻa Palesiteni Hāloti B. Lií. Naʻe ui ʻa Palesiteni Lomenī ki he falemahakí pea ʻi heʻena talanoá, naʻe talaange ʻe Palesiteni Lī kia Palesiteni Lomenī ʻi heʻene ʻiloʻi mahalo he ʻikai te ne lava ʻo ngāue ʻi ha kiʻi vahaʻataimi ʻo pehē: ʻʻOku folau ʻa Palesiteni Tena, pea ʻoku ou fie maʻu ke ke tokangaʻi mo hoko atu e ngaahi meʻa ʻa e Siasí.’ Naʻe haʻu kimui ange ʻa Palesiteni Kimipolo peá ne fakahaaʻi ʻene fie tokoni kia Palesiteni Lomenī. Ka neongo ia, ʻi he hili pē hono fanongonongo e pekia ʻa Palesiteni Lií, naʻe tafoki ʻa Palesiteni Lomenī kia Palesiteni Kimipolo ʻo pehē ange: ʻKo koe leva te ke tokangaʻi e ngāué he taimi ní, ko e palesiteni koe ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ou mateuteu ke fai haʻo fekau mo fai ha meʻa pē te u lavá ke tokoni.’

“Naʻe fenāpasi kotoa ʻeni mo e founga ʻa e Siasí pea ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo e founga ʻoku ʻikai hala ai e Siasí ʻi ha kau palesitenisií, kae pehē ki he liliu lelei mei he tokotahá ki he tokotaha hokó. Naʻe hoko leva ʻa Palesiteni Kimipolo ko e palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko e mafai pule ʻo e Siasí ʻi he taimi pē ko iá.

“ʻOku ou fie fakamatala ki he ngaahi founga ngāue naʻe fakahoko ʻi he taimi naʻe fokotuʻu mo fakanofo ai ia ko e palesiteni ʻo e Siasí. …

“… ʻI he ʻaho ʻe fā hili e pekia ʻa Palesiteni Lií, naʻe ui ʻe Palesiteni Kimipolo, ko e palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ki he loki ʻi ʻolunga ʻi he temipalé ko e taumuʻa ke aleaʻi e toe fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo fai e meʻa pē ʻe mahino mei aí. Naʻe foki leva e ongo tokoni Palesitení—ʻa ia ko au ia mo Palesiteni Lomenī—foki ki hona tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

“Hili hono fakahaaʻi ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa ʻene mamahi lahi ʻi he mālōlō ʻa Palesiteni Lií mo ʻene ongoʻi taʻefeʻungá, naʻá ne ui e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fakatatau mo honau fakahokohoko ʻi he tuʻunga fuoloa tahá, ke fakahaaʻi fakafoʻituitui ʻenau ongoʻi ki hono toe fokotuʻutuʻu e kau palesitenisī ʻo e Siasí.

“ʻI he lea ʻa e mēmipa takitaha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne fakahaaʻi ʻene ongoʻi ko e taimi ʻeni ke toe fokotuʻutuʻu ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e tokotaha naʻe finangalo e ʻEikí ke pule he taimi ko ʻení. Naʻe mahutafea ai e Laumālie fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEikí pea naʻe faaitaha mo uouangataha kakato e fakakaukau mo e lea ʻa e Kau Taki Maʻolungá. Ko e taumuʻá pē mo e fakaʻamú ke fai e finangalo e ʻEikí, pea naʻe ʻikai ha toe fehuʻi ʻi he ʻatamai ʻo ha taha ka ko e finangalo pē ʻo e ʻEikí kuo fakahaá.

“Naʻe fai leva ʻe ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoni e fokotuʻu ke toe fokotuʻutuʻu e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí pea ke hikinimaʻi, fakanofo, mo vaheʻi ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko e palesiteni, palōfita, tangata kikite, tangata maʻu fakahā, mo e tauhi ʻo e Siasí. Naʻe poupouʻi e fokotuʻu ko ʻení pea naʻe fakangofua ʻi he loto-taha.

“Naʻe tuʻu hake leva ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi he loto-fakatōkilalo moʻoni pea lea ʻo tali, mo lotua e Laumālie mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ke ʻiate ia ke ne lava ʻo fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí. Naʻá ne pehē naʻá ne faʻa lotua maʻu pē e moʻui lelei ʻa Palesiteni Lií mo e ivi mo e mālohi pea mo e tāpuaki ʻa e ʻEikí ke ʻiate ia ʻi heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne fakamamafaʻi e moʻoniʻi meʻa ko ia naʻá ne lotu fakamātoato mo hono uaifi fakaʻofoʻofa ko Kamilá, ke ʻoua naʻá ne maʻu e lakanga ko ʻení pea naʻá ne ongoʻi pau ʻe moʻui fuoloa ange ʻa Palesiteni Lī ʻiate ia. …

“Naʻá ne fili leva ʻa N. ʻEletoni Tena ko hono tokoni ʻuluaki pea mo Melioni G. Lomenī ko hono tokoni ua, ʻa ia naʻá na takitaha fakahaaʻi e loto-fakatōkilalo moʻoni mo tukupā ke tokoni mo poupouʻi ʻa Palesiteni Kimipolo ko e palesiteni ʻo e Siasí pea ke fakahoko hono fatongiá ki he lelei taha te ne malavá, pea lotua e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ke ʻiate ia.

“Hili ʻeni, naʻe hikinimaʻi ʻa Palesiteni Penisoni ko e palesiteni ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe nofo leva ʻa Palesiteni Kimipolo ki hono nofoʻanga ʻi loto mālie ʻi he lokí, pea ʻi he hilifaki ʻe kinautolu kotoa ne ʻi aí honau nimá ki hono ʻulú, naʻa mau ongoʻi naʻe ʻi ai moʻoni e Laumālie ʻo e ʻEikí pea naʻe fakafonu ʻe he Laumālie fakaʻofoʻofá ni homau lotó. Hili ha lotu mo ha tāpuaki fakaʻofoʻofa naʻe fai ʻe Palesiteni Penisoni, naʻe fakanofo pea vaheʻi ʻa Sipenisā Uoli Kimipolo ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā, pea mo e palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“Chosen of the Lord,” Ensign, May 1974, 84–85).

3.9

Ko e hā ʻa e Fakataha Mamalu?

ʻĪmisi
fakataha mamalu

Hikinimaʻi lolotonga ha fakataha mamalu ʻa e Siasí

Neongo naʻe hoko ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2008, hili e pekia ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ka ko e fakataha ʻo e pongipongi Tokonaki ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2008, ʻa ia ko ha fakataha mamalú, naʻe hikinimaʻi ai ia ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, fakakōlomu mo fakakulupu ʻi he funga māmaní, ko e palōfita, tangata kikite, tangata maʻu fakahā, mo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai, “Ko Hono Hikinimaʻi e Kau ʻŌfisa ʻo e Siasí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 4–6).

Lolotonga ha fakataha mamalu kimuʻa, naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita B. Heiti (1906–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo fekauʻaki mo e fakataha mamalú mo e toputapu ʻo e ngaahi taimi fakataha ko iá, ʻo pehē:

“ʻI he ʻahó ni ʻoku mau hoko ko e kau fakamoʻoni pea kau ki ha meʻa toputapu moʻoni—ko ha fakataha mamalu ke fakahoko ha ngaahi meʻa fakalangi. Hangē ko ia ʻi he kuonga muʻá, kuo fai ʻe he Kāingalotu ʻo e funga māmaní ha ʻaukai mo e lotu lahi ke lava ke lilingi mai e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kinautolu, ʻa ia ʻoku tau mātā tonu ia heni ʻi he pongipongí ni.

“ʻOku ʻuhinga e fakataha mamalú, hangē ko ia ʻoku fokotuʻu mai ʻe he hingoá, ki ha meʻa toputapu, fakamātoato, mo ʻaʻapa ʻi he fakataha mai e Kāingalotú ʻi he tataki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku fakaʻaongaʻi e ngaahi fakataha mamalú ki ha ngaahi taumuʻa ʻe tolu: ko hono fakatapui ʻo e temipalé, fakahinohino makehe ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí, mo hono hikinimaʻi ʻo ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí.” Ko e fakataha konifelenisi ʻo e ʻaho ní ko ha fakataha mamalu ia ki he taumuʻa ko hono hikinimaʻi ha Palesiteni ʻo e Siasí kuo uiuiʻi foʻou, kae pehē ki ha kau ʻōfisa kehe ʻo e Siasí.

“ʻOku ʻi ai ha sīpinga ki he ngaahi fakataha mamalú ʻoku kehe ai mei he ngaahi fakataha angamaheni ʻa e Siasí ʻoku tau hikinimaʻi ai e kau ʻōfisa ʻo e Siasí. Naʻe fokotuʻu e sīpinga ko iá ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku tuʻu ai e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo kamata ʻaki e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea fakahā ʻi he hiki honau nima toʻomataʻú, ʻa ʻenau loto fiemālie ke poupouʻi e Palesiteni ʻo e Siasí ko ha palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā, pea ke poupouʻi ia ʻi heʻenau loto-falalá, tuí, mo e lotú. ʻOku fakahā ia ʻe he ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí, ʻi heʻenau hikinimá. Hili iá ʻoku tuʻu leva e Kāingalotú fakalūkufua pea fakahā ʻenau loto fiemālie ke fai e meʻa tatau. ʻOku hikinimaʻi e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he founga tatau ʻi honau ngaahi lakangá mo e uiuiʻí.

“ʻI he taimi ʻoku tau poupouʻi ai e Palesiteni ʻo e Siasí ʻaki e hiki hotau nimá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakaʻilongaʻi ʻoku tau fakahā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ko e tokotaha totonu ia ke maʻu e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka ʻoku ʻuhinga foki ia ʻoku tau fuakava mo e ʻOtuá te tau talangofua ki he fakahinohino mo e faleʻi ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene palōfitá. Ko ha fuakava mamalu ia.

“ʻI he ʻaho naʻe fokotuʻu ai e Siasí, ne ʻomi ai ʻe he ʻEikí e fekau ko ʻení ki he Siasí:

“ʻHe ke mou tali ʻene [palesiteni ʻo e Siasí] leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.

“ʻKoeʻuhí ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá.

“ʻHe ʻoku folofola pehē ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá: Kuó u ueʻi fakalaumālie ia ke langa hake ʻa e ngāue ʻo Saioné ʻi he fuʻu mālohi lahi koeʻuhí ke hoko ʻa e lelei, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ʻene faivelengá, pea kuó u fanongo ki heʻene ngaahi lotú’ (T&F 21:5–7).

“Naʻe fakahoko e ʻuluaki fakataha mamalú ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 27 ʻo Māʻasi 1836. Hili e founga ʻo e hikinima naʻá ku fakamatalaʻí, naʻe lekooti ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, ʻnaʻá ku kikiteʻi ki he tokotaha kotoa pē, ʻo kapau te nau poupouʻi e kau tangatá ni ʻi honau ngaahi lakangá, … ʻe tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí; … ʻi he huafa ʻo [Sīsū] Kalaisí, ʻe ʻanautolu e ngaahi tāpuaki ko ia ʻo hēvaní’ (History of the Church, 2:418).

“Kuo tau fakahaaʻi he ʻahó ni hotau lotó, ʻaki hono fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ʻo e loto tahá. ʻOku toputapu fēfē ʻa e faingamālie mo e fatongiá ni? ʻOku toputapu fau ia pea naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ʻo e lakanga fakataulaʻeiki lahí, ko e ngaahi meʻá ni ʻʻe lava ke ʻomi ia ʻi he ʻao ʻo ha fakatahaʻanga lahi ʻo e ngaahi kōlomu kehekehé, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e kau maʻu mafai fakalaumālie ʻo e siasí’ (T&F 107:32; toki tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí)” (“Solemn Assemblies,” Ensign, Nov. 1994, 14–15; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

3.10

Ko e Founga ʻOku Tau Hikinimaʻi ai e Palesiteni ʻo e Siasí

ʻĪmisi
Ko hono hikinimaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e kau takí ʻi he konifelenisi lahí

Ko e taha ʻo e ngaahi faingamālie ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, ko e faingamālie ko ia ke hikinimaʻi ʻa kinautolu ʻoku ui ke tokangaʻi e Siasí.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakataha mamalu molumalu ko ia naʻe hikinimaʻi ai ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni hono 16 ʻo e Siasí, naʻe lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he tāpuaki maʻongoʻonga ʻoku tau maʻú mo e palōmesi ʻoku tau fai ʻi heʻetau hiki hotau nimá ke poupouʻi hotau kau takí, ʻo ne pehē:

“Ne ʻikai moʻui taau maʻu pē ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ke aʻusia ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ko ia ʻoku tau ʻinasi ai he ʻaho ní. Naʻe kei hokohoko atu pē ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi kī naʻe tuku mai ʻe Kalaisí, hili ʻEne Hāʻele Hake ki he Langí. Ka koeʻuhí ko e talangataʻá mo e mole ʻa e tui ʻa e kāingalotú, naʻe pekia ai ʻa e Kau ʻAposetoló pea ʻikai toe tukuʻau mai ʻa e ngaahi kií ki he niʻihi naʻe hoko haké. ʻOku tau ui ʻa e taimi fakamamahi ko iá ʻko e Hē Mei he Moʻoní.’ Kapau naʻe maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí he ʻaho ko iá ʻa e faingamālie mo e loto vilitaki ke fakahaaʻi ʻenau tuí, ʻo hangē ko ia kuo mou fai he ʻaho ní, naʻe ʻikai mei ʻave ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he māmaní. Ko ia, ko ha ʻaho fakahisitōlia mahuʻinga mo taʻengata ʻeni ʻi he tala ʻo e māmaní pea mo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

“Ko hotau tufakangá ke hokohoko atu ʻetau moʻui taau ke maʻu e tui ʻoku fie maʻú ke tau fakahoko ʻaki ʻetau palōmesi ke poupouʻi ʻa kinautolu kuo uiuiʻí. … Ke tau poupouʻi ʻa kinautolu kuo uiuiʻi he ʻaho ní, kuo pau ke tau vakavakaiʻi ʻetau moʻuí pea fakatomala ʻo ka fie maʻu, mo tukupā ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, pea muimui ki Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻOku fakatokanga mai ʻa e ʻEikí kapau he ʻikai ke tau fai e ngaahi meʻá ni, ʻe mavahe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe mole meiate kitautolu ʻa e maama kuo tau maʻú, pea he ʻikai ke tau lava ʻo tauhi ʻa e tukupā ne tau fai he ʻahó ni ke poupouʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi Hono Siasi moʻoní” (“Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 21).

Ngaahi Meʻa ke Fakalaulauloto Ki Aí

  • Ko e hā ha founga ʻe lava ai ʻe he mahino ki he founga fakalangi kuo ueʻi fakalaumālie ki he fakahokohoko ʻo e Kau Palesitenisií, ʻo fakalahi ʻetau loto-falala ki he Palesiteni ʻo e Siasí?

  • ʻOku kamata fēfē ʻa e ngāue e founga fakahokohokó, ʻi hono foaki ko ia e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taimi ʻoku fakanofo ai ha ʻAposetolo foʻoú?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono poupouʻi mo hikinimaʻi e ʻAposetolo pulé ko e palōfita mo e Palesiteni ʻo e Siasí?

Ngaahi Ngāue ke Faí

  • Fakaʻaongaʻi e vahe ko ʻení ko ha fakahinohino ʻo hiki e ngaahi sitepu kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ki hono fili ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí. ʻOku kamata fēfē e foungá ni ʻaki hono fili ʻo ha ʻAposetolo foʻoú?

  • Hiki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻoku fie maʻu meiate kitautolú ʻi heʻetau hikinimaʻi ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí? ʻOku kaunga fēfē e meʻá ni ki heʻetau hikinimaʻi ha pīsope pe ko ha taki kehe ʻo e Siasí?

  • Fakamatalaʻi nounou ki ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí e founga ʻoku taʻofi ai ʻe he founga fakalangi kuo ueʻi fakalaumālie ki he fakahokohoko ʻi he kau Palesitenisií, ʻa e holi ki he tuʻungá, fehalākí, mo e fakakikihí.

  • Hiki hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e founga ʻoku lava ai ʻe ha mahino e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga fuoloa taha ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fakamālohia e loto-falala ko ia ʻoku ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí pea ʻokú Ne ʻafioʻi mo teuteuʻi e mēmipa takitaha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.