2010
Ko e Lelei Tahá ʻOku Teʻeki ke Aʻusia
Sānuali 2010


Ko e Lelei Tahá ʻOku Teʻeki ke Aʻusia

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu ʻa e ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí naʻe fai he ʻaho 13 ʻo Sānuali 2009. Ko hono kakato ʻo e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, vakai ki he http://speeches.byu.edu.

Sio ki muʻa pea manatuʻi ko e tuí ʻoku tuhu atu maʻu pē ki he kahaʻú.

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

Ko e kamataʻanga ʻo e taʻu foʻoú ko ha taimi anga maheni ia ke fakamāʻopoʻopo ai ʻetau moʻuí mo sio pe ko e fē feituʻu ʻoku tau huʻu ki aí, fakafehoanaki mo e tūkunga ne tau toki ʻi aí. ʻOku ʻikai te u fie lea fekauʻaki mo e ngaahi tukupā ki he Taʻu Foʻoú, ka ʻoku ou fie lea au fekauʻaki mo e kuo hilí mo e kahaʻú, ʻaki ha mata ʻoku sio ki ha faʻahinga taimi ʻo ha hiki pe liliu ʻi heʻetau moʻuí—mo e ngaahi momeniti ko ia ʻoku meimei hoko fakaʻaho maí.

Kuó u fili ʻa e Luke 17:32, ke hoko ia ko ha kaveinga fakafolofola ki he leá ni, ʻa ia ʻoku fakatokanga mai ai ʻa e Fakamoʻuí, “Manatu ki he [uaifi] ʻo Loté.” Ko ʻEne ʻuhinga ki he hā ʻi he kiʻi kupuʻi lea fūfūnaki peheé? Koeʻuhí ke tau ʻilo, ʻe fie maʻu ke tau fai ʻo hangē ko ʻEne fokotuʻú. Tau toe fakamanatu angé pe ko hai ʻa e uaifi ʻo Loté.

Ko e talanoá foki, ʻoku tau maʻu mei he ngaahi ʻaho ʻo Sōtoma mo Komolá, ʻi he aʻu e kātaki ʻa e ʻEikí ki he ngataʻanga ʻo e meʻa ne Ne malava ke kātakiʻi ʻi he fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ne fakahoko ʻe he kakai tangatá mo e kakai fefiné, ʻo ne fakahā ai kia Lote mo hono fāmilí ke nau hola mei he ongo koló ni he naʻe ʻamanaki ke fakaʻauha. Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí, “Hola ke ke moʻui. ʻOua naʻá ke sio ki mui … ; mole atu ki he moʻungá, telia naʻá ke ʻauha” (Sēnesi 19:17; ko e tānaki atu ʻa e fakamamafá).

Naʻe ʻikai fai ha talangofua he taimi pē ko iá pea naʻe toe aleaʻi, ka naʻe aʻu ʻo mavahe ʻa Lote mo hono fāmilí mei he koló ʻi he momeniti fakaʻosí. ʻOku talamai ʻe he folofolá ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he mafoa ʻa e atá ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho hono hokó, hili ʻenau holá:

“Pea naʻe fakaʻuha ʻe [he ʻEikí] ki Sōtoma mo Komola ʻa e makavela mo e afi mei [he ʻEikí] mei he langí;

“Peá ne fakaʻauha ʻa e [ongo] kolo ko iá” (Sēnesi 19:24–25).

Ko ʻeku taumuʻá ʻoku haʻu ia ʻi he veesi hono hokó. Ko e moʻoni, ko e faleʻi ʻa e ʻEikí—“ʻoua naʻá ke sio ki mui”—naʻe ongo mahino ki hono telingá, ʻo e uaifi ʻo Loté, ka ʻoku pehē ʻe he lekōtí, “naʻe hanga ki mui,” pea naʻe liliu ai ia ko ha fuʻu pou māsima (vakai, veesi 26).

Ko e hā ʻa e meʻa hala ne fai ʻe he uaifi ʻo Loté? Ko ha taha ako au ʻo e hisitōliá, pea naʻá ku fakakaukau ki ai mo fai haʻaku tali fakakonga pē. Ko hono moʻoní, ko e meʻa naʻe fehālaaki he uaifi ʻo Loté he naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene toe sio ki muí; ka ʻi hono lotó naʻe loto ia ke toe foki ki ai. ʻE lava pē ke pehē, naʻe ʻosi tokanga pē ia ki he meʻa naʻá ne maʻu ʻi Sōtoma mo Komolá, ki muʻa ʻoku teʻeki mavahe mai mei he matani-koló. Hangē ko e meʻa ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe ʻilo ʻe he faʻahinga kakai peheé naʻe totonu ke nau nofo ʻi Saione, ka naʻa nau kei fakaʻamu pē ke tuʻu hanau fale ki he faʻahitaʻu māfaná ʻi Pāpilone.1

ʻOku malava pē, ko e sio ko ʻeni ki mui ʻa e uaifi ʻo Loté naʻe fai ia ʻi ha loto taʻe fiemālie ki he meʻa naʻe kole ʻe he ʻEikí ke ne tukuangé. ʻOku tau ʻilo pau naʻe taʻe fiemālie ʻa Leimana mo Lemiuela ʻi he taimi naʻe fekau ai ʻa Līhai mo hono fāmilí ke nau mavahe mei Selusalemá. Ko ia, naʻe ʻikai ko ʻene sio pē ki muí; ka naʻe sio ki mui mo fakaʻamu. Ko hono fakanounoú, naʻe mamafa ange ʻene tokanga ki he kuo hilí ʻi heʻene falala ki he kahaʻú. Ko ha konga siʻi pē ia ʻo ʻene faiangahalá.

ʻOku Tuhu ʻa e Tuí ki he Kahaʻú

ʻI he kamata ʻo e taʻu foʻoú, pea tau feinga ke maʻu ha meʻa mei he mahino ʻo e ngaahi meʻa ne ʻosi hoko ki muʻá, ʻoku ou kole atu ai kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou kei nofo ʻi he ngaahi ʻaho kuo ʻosi mole atú pe fakaʻamua taʻeʻaonga ki he ngaahi meʻa ʻo e ʻaneafí, neongo pe ko e hā hanau lelei. Ko e kuohilí ke ako mei ai kae ʻoua ʻe toe nofo ai. ʻOku tau vakai ki muí ke ʻekeʻi ʻa e malala ulo ʻo e meʻa ne tau fouá kae ʻikai ko e efuefú. Pea ko e taimi kuo tau ʻilo ai ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke tau ako mo ʻomi ʻa e lelei taha ne tau aʻusiá, tau sio leva ki muʻa mo manatuʻi ko e tuí ʻoku tuhu maʻu pē ki he kahaʻú. Ko e tuí ʻoku fekauʻaki maʻu pē mo e ngaahi tāpuaki mo e moʻoni pea mo e ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ke hoko ʻi heʻetau moʻuí.

Ko ha founga fakalotu ange ke tau talanoa ai ʻo fekauʻaki mo e uaifi ʻo Loté ko ʻetau pehē naʻe ʻikai ke ne maʻu ha tui. Naʻá ne veiveiua ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí ke foaki ange ha faʻahinga meʻa lelei ange ʻi he meʻa naʻá ne ʻosi maʻú. Ko hono moʻoní, naʻe fakakaukau ia ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi he kahaʻú ʻe lelei tatau mo e meʻa naʻá ne tukú.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi angahala ʻa e uaifi ʻo Loté ko ʻene fakaʻamu ke toe foki ki ha māmani he ʻikai ke lava ʻo toe fai ai ha moʻui he lolotongá ni, mo ʻene taʻe fiemālie ʻi he ngaahi tūkunga lolotongá mo siʻi ha ʻamanaki ki he kahaʻú, pea mole ʻa e lolotongá mo e taimí ni pea mo e ʻapongipongí koeʻuhí ko hono maʻunimā kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻo e taimi ko iá pea mo e kuohilí.

Hili hono toe fakalau ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e ngaahi fuofua taʻu ʻo ʻene moʻui fonu faingamālie mo lelei ki muʻá—ʻa ʻene totonu ʻi hono fanauʻí, akó, mo hono tuʻunga he kau Siú—naʻá ne pehē leva ki he kakai Filipaí ko e meʻa kotoa pē “ko e meʻa ke liʻaki” ʻi hono fakafehoanaki ki heʻene ului ki he lotu faka-Kalisitiané. ʻOkú ne pehē, pea ʻoku ou toe fakalea ʻe au, “Kuo tuku ʻeku ʻāʻāvea ʻi he ʻngaahi ʻaho ʻo e kuo hilíʻ ka ʻoku ou vēkeveke atu ʻeni ki he kahaʻú ʻke u lavaʻi ʻa ia kuo lavaʻi ai au ʻe Kalaisíʻ” (vakai, Filipai 3:7–12). Pea hoko mai leva ʻa e ngaahi veesi ko ʻení:

“Ka ko ʻeni pē taha, ʻoku ou fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻa ki muí, ka u [kakapa] atu ki he ngaahi meʻa ki muá,

“ ʻOku ou [kakapa] atu ki he fakaʻilonga, ko e koloa ʻo e ui māʻolunga ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsū” (Filipai 3:13–14).

ʻOku ʻikai ʻi heni ʻa e uaifi ia ʻo Loté. ʻOku ʻikai ha toe sio ia heni ki mui ki Sōtoma mo Komola. ʻOku ʻilo ʻe Paula ia ʻoku ʻi he kahaʻú, ʻo toka mei muʻa ʻi ha feituʻu pē ʻe ʻave kitautolu ki ai ʻe he langí, kuo pau ke tau ikuna ʻa e “koloa ʻo e ui māʻolunga ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsuú.”

Fakamolemoleʻi pea Fakangaloʻi

ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻi hotau tokolahi ʻoku tautautefito ai ʻa e ʻikai lava ke fakamolemoleʻi pea fakangaloʻi ʻa e ngaahi fehālaaki ki muʻa he moʻuí—ʻo tatau ai pē pe ko haʻatau ngaahi fehālaaki pe ngaahi fehālaaki ʻa ha kakai kehe. ʻOku ʻikai ke sai. ʻOku ʻikai ke faka-Kalisitiane. ʻOku tuʻu fehangahangai lahi ia mo e ngeia pea mo e fakaʻeiʻeiki ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí. Ka tau kei pipiki ʻi he ngaahi fehālaaki ʻi muʻá ko e anga fakatamaiki kovi taha ia ʻo e nofo lata ʻi he kuohili kuo ui kitautolu ke tau tuku mo liʻakí.

Naʻe fakahā mai kiate au ʻi ha meʻa ʻe taha ha talavou kuo taʻu lahi ʻene hoko ko e fakamaʻunga ʻo e ngaahi fakaʻaluma kotoa pē ʻi hono ʻapiakó. Naʻe ʻi ai ʻene ngaahi palopalema, pea naʻe faingofua ki hono toʻú ke nau fakamataliliʻi. ʻI he konga ki mui ʻo ʻene moʻuí naʻá ne hiki mei ai. Naʻe faifai pea kau ki he sōtia tauʻutá pea aʻusia ha ngaahi tuʻunga lavameʻa ʻo ne ako mo mavahe mei hono kuo hilí. Ko e meʻa naʻe mahulu haké, ʻo hangē ko e tokolahi ʻoku ʻi he ngāue fakakautaú, naʻá ne ʻilo hono fakaʻofoʻofa mo fakaʻeiʻeiki ʻo e Siasí pea hoko ai ʻo mālohi mo fiefia ai.

Pea, hili ha ngaahi taʻu, ne foki mai ki he kolo ʻo ʻene kei tupu haké. Ko ha tokolahi ʻo hono toʻú kuo nau ʻosi hiki ka naʻe ʻikai ke nau hiki kotoa. ʻOku pehē, ko e taimi naʻe foki mai ai kuo lavameʻa mo ʻosi fanauʻi foʻoú, naʻe kei ʻi ai pē ʻa e kau tama fakakaukau tatau naʻe ʻi ai ki muʻá, ʻo talitali ʻene foki maí. Ko e fakakaukau ʻa e kakai ʻo hono kolo tupuʻangá, ko e taha tatau ai pē ʻeni ko “meʻá”—ʻoku mou manatuʻi ʻa e tama naʻe ʻi ai ʻene palopalemá, naʻe tōʻonga faikehé, naʻe natula ngali kehé, ʻa ē naʻá ne fai ʻa e meʻa ko ʻeé mo ē. Pea ʻikai naʻe fakaoli moʻoni ia?

Ko e siʻi feinga tāmate ko ia ne fai ʻe he tangatá ni ke siʻaki ʻa e meʻa ʻo e kuo hilí kae puke ʻa e pale ne tuku ʻe he ʻOtuá ʻi muʻa ʻiate iá, naʻe kamata ke hōloa māmālie kae ʻoua kuo mate ia ʻi he founga naʻe moʻui ai ʻi heʻene kei tupu haké. Naʻá ne liliu kakato: ʻo ne māmālohi mo mamahi pea mo hoko ko e fakamaʻunga ʻo e ngaahi fakaʻaluma foʻou. Ka, naʻá ne ʻosi maʻu ʻa e momeniti fiefia mo fakaʻofoʻofa ʻo e moʻuí, ʻi he taimi naʻe lava ai ʻo mavahe mei hono kuo hilí ʻo ʻiloʻi moʻoni ko hai ia mo e meʻa te ne lava ʻo aʻusiá. Meʻa pango, pea toe fakamamahi lahí he naʻe toe ʻākilotoa ia ʻe ha fanga uaifi tokolahi ʻo Lote, ʻe kinautolu naʻa nau fakakaukau ʻoku mahuʻinga ange hono kuohilí ʻi siʻono kahaʻú. Naʻa nau lava ʻo toʻo mei hono nimá ʻa e meʻa naʻe foaki ange ʻe Kalaisí. Pea siʻi mālōlō loto mamahi, ka naʻe ʻikai ko hano kihiʻi foʻui.

ʻOku toe hoko foki ia ʻi he nofo malí mo ha ngaahi fetuʻutaki kehe. He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo tala atu ʻa e tokolahi ʻo e kakai mali kuó u ʻosi faleʻi, ʻa ia, ko e taimi ne nau loto mamahi lahi ai pe ongoʻi mafasia fakaeloto, ʻoku nau toe taufā ke mamaʻo atu ki he kuo hilí ke maʻu ha foʻi piliki lahi ange ke tolongi ʻi he matapā sioʻata ʻo e “mamahi” ʻi heʻenau nofo malí. Ko e taimi kuo ʻosi ai ha faʻahinga meʻa pea siʻaki, ko e taimi kuo ʻosi fakatomalaʻi ai ki he kakato taha ʻe lava ke fakatomalaʻí, ko e taimi kuo ngaʻunu atu ai ʻa e moʻuí ʻi he tuʻunga ʻoku totonú pea ʻosi hoko mo ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa lahi talu mei he taimi ko iá, ʻoku ʻikai totonu ke toe fai ha foki ʻo fakaava ha ngaahi mataʻi kafo fuoloa ne ʻosi pekia tonu ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá kae fakamoʻui.

Tuku ke fakatomala ʻa e kakaí. Tuku ke tupulaki ʻa e kakaí. Tui ʻe lava ʻa e kakaí ʻo liliu mo tupulaki. Ko e tuí koā ia? ʻIo! Ko e ʻamanaki leleí ko ā ia? ʻIo! Ko e ʻofa faka-Kalaisí koā ia? ʻIo! Ko e mahuʻinga tahá, ko e ʻofa faka-Kalaisí ko e ʻofa haohaoa ia ʻa Kalaisí. Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa naʻe tanu ʻi he kuo hilí, tuku ke tanu ai pē ia. ʻOua ʻe toe toutou foki ki ai mo hoʻo kiʻi kané mo hoʻo sāvolo tata ʻoneʻoné ke keli ki ʻolunga, fakahāhāholo, pea tolongi ʻaki ha taha, mo pehē ange, “Hei! ʻOkú ke manatuʻi ē?” Tolongi!

Ka, ʻokú ke ʻilo? Mahalo ʻe iku ia ki hano toe keli hake ha momoʻi meʻa palakū ʻi ho ʻapi ne ʻosi tanú, ʻi ha tali peheni, “ʻIo, ʻoku ou manatuʻi. ʻOkú ke manatuʻi ʻeni?” Tolongi.

Pea ʻe ʻikai hano taimi, ʻe foki mai ʻa e taha kotoa pē mei he tau-tolo ʻuli, pelepela, loto mamahi, mo e loto uesia ko iá, he ko e meʻa ʻoku kole ki ai ʻetau Tamai Hēvaní ko e maʻa mo e manavaʻofa mo e fiefia pea mo e fakamoʻui.

Ko e faʻahinga nofo pehē ʻi he tōʻonga moʻui ʻo e kuo hilí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi fehālaaki he kuo hilí, ʻoku ʻikai ke totonu! ʻOku ʻikai ko e ongoongolelei ia ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he ngaahi founga lahi, ʻoku kovi ange ia ʻi he uaifi ʻo Loté koeʻuhí he ko ia pē naʻá ne fakaʻauha iá. Te tau lava pē ʻi he nofo malí mo e fāmilí, ngaahi uōtí mo e ngaahi koló, ngaahi ʻapi nofoʻangá mo e ngaahi kaungāʻapí, ke fakaʻauha ha tokolahi kehe.

Mahalo ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fiemaʻu lahi ange ia ʻi he kamataʻanga ko ʻeni ʻo e taʻu foʻoú ka ko haʻatau fakahoko ʻa e meʻa naʻe folofola tonu ʻa e ʻEikí naʻá Ne fakahokó: “Ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi ʻangahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai” (T&F 58:42).

Ko hono moʻoní foki, ko e fakatomalá kuo pau ke fakamoʻomoʻoni, ka ko e taimi ʻoku fakamoʻomoʻoni ai mo fai ha feinga ke fakalakalaká, ʻoku tau halaia ai ʻi ha angahala lahi ange ʻo kapau te tau kei manatuʻi mo fakamanamanatu pea mo toe lau ki ha taha ʻi heʻene ngaahi fehālaaki ki muʻá—he ʻe lava pē ko e taha ko iá ko kitautolu. ʻOku lava pē ke tau fakamāuʻi fefeka kitautolu—ʻo laka ange ia ʻi he niʻihi kehé he taimi lahi!

Ka ko ʻeni, hangē ko e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhai ʻo e Tohi ʻa Molomoná, tanu hoʻomou ngaahi meʻataú pea tuku ke tanu ai pē (vakai, ʻAlamā 24). Fakamolemoleʻi pea fai ʻa e meʻa ko ē ʻoku faʻa faingataʻa ange ke fakamolemoleʻí: fakangaloki. Peá ka toe foki mai ki hoʻo fakakaukaú, toe fakangaloki.

Ko e Lelei Tahá ʻOku Teʻeki ke Aʻusia

Te ke lava pē ʻo manatuʻi feʻunga ke ke fakaʻehiʻehi ai mei hano toe fai e fehālaaki ko iá, ka ke tuku hono toengá kotoa ʻi he fokotuʻunga veve ʻoku tonu ke liʻaki naʻe lea ki ai ʻa Paula ki he kakai Filipaí. Tukuange ʻa e meʻa fakatupu ʻauhá, pea toutou tukuange pē kae ʻoua kuo fakahā atu ʻe he fakaʻofoʻofa ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí ho kahaʻu leleí pea mo e kahaʻu lelei ho fāmilí, ho ngaahi kaungāmeʻá, pea mo ho ngaahi kaungāʻapí. ʻOku ʻikai fuʻu tokanga fēfē ʻa e ʻOtuá ia ki he tuʻunga naʻá ke ʻi aí ʻo tatau mo ʻEne tokanga ki he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí pea, ʻi Heʻene tokoní, ki he tuʻunga ʻokú ke fie hoko atu ki aí. Ko e meʻa ia naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he uaifi ʻo Loté—pea pehē kia Leimana mo Lemiuela pea mo ha niʻihi tokolahi ʻi he folofolá.

Ko ha meʻa mahuʻinga ʻeni ke fakakaukauʻi ʻi he kamataʻanga ʻo ha taʻu foʻou—pea ʻoku tonu ke hoko ʻa e ʻaho kotoa pē ko ha kamataʻanga ʻo ha taʻu foʻou mo ha moʻui foʻou. ʻOku pehē ʻa e fakaofo ʻo e tuí, fakatomalá, mo e mana ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe hiki ʻe he tangata faʻu maau ko Lōpeti Palauningí ʻo pehē:

Kaungā motuʻa fakataha mo au!

Ko e lelei tahá ʻoku teʻeki ke aʻusia,

Ko e fakaʻosinga ʻo e moʻuí, ʻa ē naʻe ngaohi ai ʻa e ʻuluakí:

Ko hotau taimí ʻoku ʻi hono toʻukupú

Ko hai naʻe pehē, “Naʻá ku palani hono kānokató,

ʻOku ʻilo ʻe he toʻu tupú ha vaheua pē taha; falala ki he ʻOtuá: vakai kotoa, pea ʻoua naʻa ilifia!”2

Mahalo ʻe fifili hamou niʻihi: ʻOku ʻi ai ha kahaʻu kiate au? Ko e hā ʻoku ʻi ai maʻaku ʻi ha taʻu foʻou pe semesitā foʻou, ha lēsoni foʻou pe feʻofaʻaki foʻou, ha ngāue foʻou pe ʻapi foʻou? Te u malu ʻapē nai? ʻE lelei nai ʻa e moʻuí? ʻE lava nai ke u falala ki he ʻEikí mo e kahaʻú? Pe ʻe lelei ange ke u sio ki mui, foki ki mui, mo nofo pē ʻi he kuo hilí?

Ki he toʻu tangata peheé kotoa, ʻoku ou ui atu, “Manatuʻi ʻa e [uaifi ʻo Loté].” Ko e tuí ʻoku ʻa e kahaʻú. ʻOku langa ʻa e tuí ʻi he kuo hilí ka ʻoku ʻikai teitei fakaʻamu ke nofo ai. ʻOku falala ʻa e tuí ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga maʻatautolu taki taha pea ko Kalaisí moʻoni pē ʻa e “taulaʻeiki lahi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻe hokó” (Hepelū 9:11).

Tukutaha hoʻo tokangá ki hoʻo ngaahi fakaʻānauá, tatau ai pē pe ko e hā ʻene kilukiluá mo ʻene mamaʻó. Moʻui ʻi ha tuʻunga te ke lava ai ʻo mamata ʻi he ngaahi mana ʻo e fakatomalá mo e fakamolemolé, ʻo e falala mo e ʻofa fakalangi ko ē te ne liliu hoʻo moʻui he ʻaho ní, ʻapongiponngi, pea taʻengatá. Ko ha tukupā faka-Taʻu Foʻou ia ʻoku ou kole ke mou tauhi.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Neal A. Maxwell, [Ko ha Huelo Fakaʻofoʻofa ʻo e Māmá] (1990), 47.

  2. Robert Browning, “Rabbi Ben Ezra”(1864), stanza 1.

Naʻe akoʻi ʻe Paula, “Ka ko ʻeni pē taha, ʻoku ou fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻa ki muí, ka u mafao atu ki he ngaahi meʻa ki muʻá. ʻOku ou mafao atu ki he fakaʻilonga, ko e koloa ʻo e ui māʻolunga ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsuú.”

Tā fakatātaaʻi ʻo e taá ʻe Matthew Reier

Tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann