2010
Ko Hono Fakaleleiʻi ʻo e Ngaahi Palopalema Fakelotó ʻi he Founga ʻa e ʻEikí
Sānuali 2010


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Ko Hono Fakaleleiʻi ʻo e Ngaahi Palopalema Fakaelotó ʻi he Founga ʻa e ʻEikí

ʻOku toʻo e konga ko ʻení mei he malanga konifelenisi lahi naʻe ʻuluaki fai ʻi ʻEpeleli 1978. Naʻe fakatonutonu e fakaʻilonga leá; tānaki atu ki ai mo e ʻuluʻi tohí. ʻE lava ʻo maʻu kakato ʻa e fakamatalá ʻi he liahona.lds.org.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

ʻOku fehangahangai ʻetau kau pīsopé mo e fakautuutu ke lahi ange ʻa e fie maʻu ke faleʻi ʻa e kāingalotú ʻi ha ngaahi palopalema fakaelotó ʻa ia ʻoku mahulu ange ia ʻi he ngaahi fie maʻu ki he meʻatokoní pe valá pe fale nofoʻangá.

Ko ʻeku pōpoakí leva, ʻoku fekauʻaki ia mo e tefitó: ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema fakaelotó ʻi he founga ʻa e ʻEikí.

Meʻamālie, he ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofea fakaetuʻasinó ʻoku toe fakaʻaongaʻi pē ia ki he ngaahi palopalema fakaelotó. …

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá

ʻOku fakahinohino mai ʻe he tohi tuʻutuʻuni ʻo e uelofeá: “[[Kuo pau] ke tau akoʻi faivelenga mo fakaʻaiʻai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu ʻi he lahi taha honau iví. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha Kāingalotu moʻoni ia ʻi he Ngaahi Aho Kimui Ní te ne … huʻi fiemālie atu meiate ia ʻa e kavenga ʻo hono tauhi iá. Lolotonga ʻene kei malavá, te ne tokonaki maʻana ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí, ʻo fakatatau mo e fakahinohino fakalaumālie ʻa e Fungani Māfimafí]” ([1952], 2). …

Kuo tau lavameʻa feʻunga ʻi hono akoʻi ʻo e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku totonu ke nau tokangaʻi ʻa ʻenau takitaha fie maʻu fakatuʻasinó pea tokoni ai ki he uelofea ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo tauhi kinautolú.

Kapau ʻoku ʻi ai ha mēmipa ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo tauhi ia, ʻoku totonu leva ke ne kole ki hono fāmili tonú, pea toki hoko mei ai ki he Siasí, ʻo fakahokohoko pehē. …

Ko e taimi ʻoku malava ai ʻa e kakaí ka ʻoku ʻikai ke nau fie tauhi kinautolú, ko hotau fatongiá leva ke fakaʻaongaʻi e folofola ʻa e ʻEikí he ʻikai kai ʻe he fakapikopikó ʻa e mā ʻa e taha faʻangāué. (Vakai, T&F 42:42.)

ʻOku faingofua pē ʻa e tuʻutuʻuní, ke taki taha tokangaʻi pē ia. Kuo hoko ʻa e kiʻi kupuʻi lea moʻoni ko ʻení ʻo hangē ha sīpingá: “Kai ke ʻosi, tui kae ʻoua kuo motuʻa, fakaʻaongaʻi ke ʻaonga, pe tuku ʻaupito.”

Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he taimi naʻe fuofua fakahā ai ʻa e polokalama uelofea ʻa e Siasí ʻi he 1936:

“[… Ko e taumuʻa ʻa e Siasí ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau tokoniʻi pē ʻa kinautolu] ” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1936, 3; ko e tānaki atu ʻa e mataʻitohi fakahihifí). …

Ko ha founga ʻeni ke te tokoniʻi ai pē ʻe kita ʻa kita, pea ʻoku ʻikai ko ha founga tufa tavale. ʻOku fie maʻu ai hano vakaiʻi fakalautelau lelei ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakafoʻituituí mo fakafāmilí, ʻa ia kuo pau ke fakaʻaongaʻi kotoa ki ai ki muʻa pea toki tānaki mai ha meʻa mei tuʻa.

ʻOku ʻikai ko ha pīsope ʻoku taʻeʻofa pe taʻe fakaʻatuʻi, ʻa e pīsope ko ia ʻokú ne fie maʻu ke hanga ʻe ha mēmipa ʻo ngāueʻi ki he taupotu taha te ne lavá, ʻa e meʻa ko ia ʻokú ne maʻu mei he uelofea ʻa e Siasí.

ʻOku ʻikai totonu ke teitei ʻi ai ha kihiʻi momoʻi ongoʻi mā ʻi ha faʻahinga mēmipa ke tokoniʻi ia ʻe he Siasí. ʻO kapau, kuó ne foaki ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne lavá. …

Ko e kakano ʻeni ʻo e meʻa ʻoku ou loto ke fakahoko atú: Ko e tefitoʻi moʻoni tatau pē ʻo e—moʻui fakafalala pē kiate kitá—ʻoku fakaʻaongaʻi ki he tuʻunga fakalaumālié mo fakaelotó. …

Kapau he ʻikai ke tau tokanga, te tau ʻi ha tuʻunga ʻoku tau fakahoko fakaeloto ai kiate kitautolu (pea, toe fakalaumālie) ʻa e meʻa kuo tau ngāueʻi lahi ʻo laui-toʻu tangata ke taʻofi ʻene hoko fakaetuʻasino maí.

Faleʻí

ʻOku hangē ʻoku tau fakatupu ha taʻau ko e “tōtuʻa e faleʻí” pea ʻokú ne toʻo ʻa e ivi fakalaumālié mei he Siasí ʻo meimei tatau mo hono toʻo lahi ange ʻe he puke he toʻu mahaki he momokó (common cold) ʻa e iví mei he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo laka ange ia ʻi ha toe faʻahinga mahakí. …

Hangē ko ʻení, ʻoku tokolahi ha kau pīsope ʻoku nau tauhi ʻi he tuliki honau tesí ha fokotuʻunga tohi ʻota ke tokoniʻi ʻaki e fie maʻu fakaelotó.

Meʻapano he ko ʻene haʻu pē ha taha mo haʻane palopalema, ʻoku tufa atu leva ʻe he pīsopé ia, ʻo ʻikai ha toe fakafehuʻi, pea ʻikai ke ne toe kiʻi fakakaukauʻi ʻe ia pe ko e hā ʻokú ne fai ki hono kakaí. …

Ko e tauʻatāina fakalaumālié mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha mālohi tuʻuloa ia ʻi he Siasí. Kapau te tau toʻo ia mei he kāingalotú, ʻe anga fēfē haʻanau lava ʻo maʻu ha fakahā maʻanautolu? Te nau ʻilo fēfē ʻoku ʻi ai ha palōfita ʻa e ʻOtuá? Te nau lava fēfē ʻo maʻu ha tali ki heʻenau ngaahi lotú? Te nau lava fēfē ʻo ʻilo fakapapau ʻiate kinautolu pē? …

Kaunga ki he Ngaahi Fāmilí

… Ko e fatongia ʻo e ngaahi tamaí ke tokangaʻi honau ngaahi fāmilí.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, pea ʻi ha ʻuhinga lelei pē, ʻoku fuʻu lahi e meʻa ʻoku tau fie maʻu mei he fānaú mo e tamaí fakatouʻosi ka ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko.

ʻE pīsope, kapau ʻoku fie maʻu faleʻi hoku fohá, ko au ʻoku totonu ke u ʻuluaki fatongiaʻaki iá, peá ke toki fika ua mai koe.

ʻE pīsope, kapau ʻoku fie maʻu ʻe hoku fohá ha fakatupulaki, pīsope, ʻoku totonu ke u tomuʻa ʻoange ia ʻe au, peá ke toki fika ua mai koe.

Kapau ʻoku fie maʻu ʻe hoku fohá ha fakatonutonu, ʻoku totonu ko e ʻuluaki fatongia ia ʻoʻoku, peá ke toki fika ua mai koe.

Kapau ʻoku ʻikai ke u malava ʻi hoku tuʻunga ko e tamaí, ʻuluaki tokoniʻi ʻe koe au, pea toki fika ua ki hoku fohá.

ʻOua naʻá ke fuʻu fakatovave ke toʻo meiate au ʻa e ngāue ko hono tokangaʻi ʻeku fānaú.

ʻOua naʻá ke fuʻu fakatovave ke faleʻi kinautolu mo veteki kotoa ʻenau ngaahi palopalemá. Fakakau atu au. He ko ʻeku potungāué ia.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku tekeʻi mālohi ai ʻe he filí ʻa e fakakaukau fakapoto ʻo e fakafiemālieʻi ʻete fie maʻú he taimi pē ko iá. Hangē ʻoku tau kikihi ke maʻu he taimí ni pē ʻa e meʻa kotoa, kau ai mo hano fakaleleiʻi vave ʻo ʻetau ngaahi palopalemá. …

Naʻe fakataumuʻa ke hoko ʻa e moʻuí ko ha poletaki. Ke tau fekuki mo e loto taʻemanongá, mo e puputuʻú, mo e taʻe fiemālié, ʻo aʻu ki he hoko ʻa e taʻe malavá ko ha meʻa anga maheni pē ia.

Akoʻi hotau kāingalotú, kapau ʻoku nau faʻa foua ha ʻaho lelei, pe fakamamahi, pe toutou hoko ia, ke nau tuʻu maʻu ʻo fehangahangai mo ia. He ʻe iku lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻOku ʻi ai ha taumuʻa maʻongoʻonga ʻo ʻetau fāifeinga he moʻuí.

ʻOku mahuʻinga ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá pe tauʻatāina fakafoʻituituí ki he moʻui fiefiá