2010
ʻE Anga Fēfē Haʻamau Totongi ʻa e Fale ʻOku Mau Nofo Totongi Aí?
Sānuali 2010


ʻE Anga Fēfē Haʻamau Totongi ʻa e Fale ʻOku Mau Nofo Totongi Aí?

Douglas Arévalo, Kositalika

Hili ha taʻu ʻe taha mo e konga ʻo ʻeku mali mo hoku uaifi ko Lepeká, ne tāpuni ʻa e kautaha ia naʻá ku ngāue ki aí. Fakafokifā pē kuó u fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻaku ngāue.

Naʻe ʻikai ke u toe fekumi ke fakangāueʻi au ʻe ha taha kehe, ka naʻá ku ongoʻi naʻe ueʻi au ke u kamata haʻaku kautaha pē ʻaʻaku. Naʻá ku ʻilo ko e meʻá ni ʻe faingataʻa, ko ia, naʻá ku tafoki leva ki he Tamai Hēvaní ke fakapapauʻi ʻa e meʻa naʻá ku ongoʻí. Naʻe mahuʻinga lahi ʻa e lotú ʻi he fili ko iá pea talu mei ai ʻoku kei hoko pē ia ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga.

ʻI ʻAokosi 2003 naʻá ku kamata ai ʻeku kautahá ʻo fakahoko ʻa e vali [falé], tō ngoué, fakatokalelei ʻo e ʻapí, pea mo ha ngaahi monomono. ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa e meʻa kotoa ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo kautahá, tautautefito ʻi he kamataʻangá. ʻI he kamataʻanga ʻo ha māhina ʻe taha, naʻá ku fie maʻu ai mo Lepeka ke totongi ʻa e fale naʻá ma nofo totongi aí. Naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻama sēniti ʻe taha. Ko ia, ʻi ha pongipongi ʻe taha, naʻá ma lotu ai ke ma lava ʻi ha faʻahinga founga ʻo maʻu ʻa e paʻanga naʻá ma fie maʻú. ʻI he konga ki mui ʻo e ʻaho ko iá, naʻe fakangāueʻi au ʻi ha ngāue naʻe totongi feʻunga ke ne tāpuni ai mo e totongi homa ʻapi nofoʻangá.

Hili ha māhina mei heʻeku kamata ʻeku kautahá, ne kole mai ʻa e palesiteni fakasiteikí ke ma talanoa. Naʻe ui ai au ke u hoko ko e pīsope ʻo homau uōtí. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fakaava ʻe he Tamai Hēvaní ha founga ke u tali ai mo fakahoko ʻa e uiuiʻi ko ʻení. Naʻe ʻikai ke u mei lava ʻi heʻeku ʻuluaki ngāué, ʻo maʻu ʻa e taimi naʻe fie maʻu ki he kāingalotu ʻo e uōtí pea mo hoku fāmilí. Ka koeʻuhí kuo ʻi ai ʻeku kautaha pē ʻaʻaku, ʻoku faingofua leva ʻeku taimi tēpilé. Kuó u ʻi ʻapi ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku hoko ʻi he moʻui ʻa hoku fāmilí, hangē ko e taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻeku fānaú mo e taimi ʻoku nau kamata ai ke ʻalú pe leá. ʻIkai ngata ai, kuó u lava mo hoku uaifí ke ngāue ʻi he Temipale Seni Hōsei Kositaliká. Ko e ngaahi faingamālié ni, ʻa ia ne hoko koeʻuhí ko ʻema talangofua ki he ngaahi ueʻí mo fekumi ki ha fakahinohino ʻi he lotú, kuo nau haʻi fakataha ʻa kimaua.

Naʻá ku toe kamata ki muí ni mai ʻeku ako he ʻunivēsití. Ko e taimi ne hoko mai ai ʻa e ongo ke u foki ki he akó, naʻá ku hohaʻa pe ʻe fēfē haʻaku tauhi hoku fāmilí. Ko e ʻaho ʻe ua he uike kotoa pē te u ʻi loki ako ai, kae ʻikai ngāue. ʻE anga fēfē ha moʻui hoku fāmilí?

Ka naʻá ku toe tuku pē mo hoku uaifí ʻa e meʻá ni ke ma lotua, pea naʻe tali mai ʻe he ʻEikí. Naʻe kamata ke u maʻu ha ngaahi aleapau tuʻu maʻu, ʻo nau ʻai ke faingofua ange ai ʻeku tāpuni ʻa e ngaahi ʻaho ngāue naʻe mole ʻi heʻeku ʻi he akó.

ʻI he ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni ne hokó, kuó ma mamata ai ki hono tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofá: “Kole, pea te mou maʻu” (3 Nīfai 27:29). Kuo hoko ʻa e lotú ko ha meʻa mahuʻinga ki he tupulaki mo e fakalakalaka homau fāmilí. Kuo mau ʻosi mamata mo ongoʻi ko e taimi ʻoku mau tafoki ai ki he ʻEikí, ʻokú Ne tāpuakiʻi kimautolu. ʻOku mau ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu ʻi homau hingoá, pea te tau lava ʻo kole kiate Ia ʻi ha meʻa pē ʻoku tau fie maʻu.