Konafesi Aoao
E Alofagia Tele e le Alii
Konafesi Aoao ia Oketopa 2020


E Alofagia Tele e le Alii

O taimi o puapuaga ma le lē fiafia e le suia ai le silafia lelei o i tatou e le Alii a o Ia silasila mai ma le alofa ia i tatou, ma faamanuiaina i tatou.

I se tasi aso i le tele o tausaga ua mavae, a o avea ma faifeautalai talavou o loo galulue i se tama’i paranesi i se motu laitiiti o Amami Oshima, Iapani, sa ma sagisagi fiafia ai ma la’u soa ina ua ma iloa o le a asiasi atu Peresitene Spencer W. Kimball i Asia ma sa valaaulia tagata uma ma faifeautalai i Iapani e o i Tokyo e faalogologo i le perofeta i se konafesi a le eria. Faatasi ai ma tagata o le paranesi, sa ma amata ma le fiafia tele ma la’u soa ona faia fuafuaga mo le konafesi, lea e manaomia ai le 12 itula e o ai i le va’a i le Vasa i Sasae o Saina i le taulaga o Iapani, ma sosoo ai ma se malaga i le nofoa-afi e 15-itula i Tokyo. Ae, faanoanoa, ona sa le taulau. Sa ma maua le tala mai lo matou peresitene o le misiona, ona o le mamao ma le taimi, o le a le mafai ai e i maua ma la’u soa ona auai atu i le konafesi i Tokyo.

Ata
O Elder Stevenson ma lana soa faifeautalai

A o tuuvaa atu tagata o si a matou paranesi laitiiti mo Tokyo, sa ma faamuli. Sa foliga gūgū ma gaogao aso na sosoo ai. Sa faia na o ma’ua le ma sauniga faamanatuga i si tama’i falesa, a o auai atu le Au Paia o Aso e Gata Ai ma faifeautalai o Iapani i le konafesi.

Ata
Konafesi o le Eria a Asia

Na atili ona faateleina lagona o lo’u le fiafia e ui ina sa ou faalogologo atu ma le fiafia i tagata o le paranesi ua foi mai le konafesi i ni aso mulimuli ane, o lipoti mai faapea na faasilasila mai e Peresitene Kimball se malumalu o le a fauina i Tokyo. Sa o latou feofoofoa’i ma le fiafia a’o latou fefaasoaa’i i le faataunuuina o la latou miti. Sa latou faamatala, ina ua latou faalogo atu i le faasilasilaga o le malumalu, sa le mafai e tagata ma faifeautalai ona taofiofi lo latou olioli ma o lea sa taufai patipati ai o latou lima.

Ata
O Peresitene Kimball o loo faasilasila atu se malumalu i Tokyo

Na mavae tausaga e tele, ae ou te manatua pea le le fiafia na ou lagonaina i lo’u misia o lena sauniga o le talafaasolopito.

I masina talu ai nei, sa ou toe manatunatu ai i lea aafiaga, a ou matauina isi o feagai ma le matuā le fiafia ma le faanoanoa—e sili mamao atu ma loloto nai lo a’u a o avea ma faifeautalai talavou—ua aumaia e le faama’i oti o le KOVITI-19 i le lalolagi atoa.

I le amataga o lenei tausaga, a o faatelevaveina le salalau o le faama’i oti, sa folafola mai ai e le Au Peresitene Sili e faapea “o le a faaalia ma le faamaoni e le Ekalesia ma ona tagata la tatou tautinoga o ni tagatanuu lelei ma ni tuaoi lelei”1 ma o le a “faaaogaina le tele o le faautautaga.”2 O le mea lea, ua tatou oo i le tolopo o tauaofiaga faale-Ekalesia i le lalolagi atoa, o le toe faafoi o le silia ma le afa o le ‘au faifeautalai a le Ekalesia i o latou atunuu, ma le tapunia o malumalu i le Ekalesia atoa. E faitau afe outou na sauniuni e ulu atu i le malumalu mo sauniga mo e o soifua—e aofia ai faamauga i le malumalu. O isi o outou na mae’a la outou auaunaga o ni faifeautalai, pe na faamalolo foi mo se taimi le tumau ma toe sui se mea e tofia i ai.

Ata
Faifeautalai ua toe foi mai i le lotolotoi o le KOVITI

O le taimi lea, na tapunia ai e taitai o le malo ma a’oga ia a’oga—lea na tulai mai ai le fetuunai o faauuga ma faamalosia ai le le toe faia o taaloga ma isi gaoioiga ma mea tau a’oga. E toatele outou na sauniuni mo ni faamoemoe sa le’i paau i ai, o faatinoga sa lei faalogoina, ma vaitau faaafeleti sa lei faia.

Sa sili atu foi ona faanoanoa ia mafaufauga o aiga sa maliliu nisi e pele i lea foi taimi; o le tele sa le mafai ona faia ni sauniga falelauasi po o isi tauaofiaga faamomoiloto e pei ona sa latou faamoemoeina.

A faapuupuu, e toatele naua outou na fetaiai ma le le fiafia moni faamomoiloto, faanoanoaga, ma le lotovaivai. E faapefea la ona faamaloloina i tatou, tumau, ma agai i luma i le taimi ua matua malepelepe ai mea?

Na amata e le perofeta o Nifae ona vane ia papatusi laiti i le taimi ua avea o ia ma tagata matua. A o ia toe tepa i tua i lona soifuaga ma le auaunaga, sa ia ofoina mai se ata taua, i le uluai fuaiupu o le Tusi a Mamona. O lenei fuaiupu ua faapupula mai ai se mataupu faavae taua mo i tatou e mafaufau i ai i o tatou taimi. Na sosoo ma ana upu ua masani ai, “O au, o Nifae, na fanaua e matua lelei,” na ia tusia, “ma ona ua ou vaai i puapuaga e tele i le gasologa o o’u aso, e ui i lea, sa alofagia tele a’u e le Alii i o’u aso uma”3

O le avea ai o ni tagata a’ooga o le Tusi a Mamona, ua tatou masani ma le tele o puapuaga o loo ta’ua e Nifae. Ae i le faailoaina aloaia o ona puapuaga i le gasologa o ona aso, o loo aumaia ai e Nifae lana vaaiga faaletalalelei o le alofagia e le Alii i ona aso uma. O taimi o puapuaga ma le le fiafia e le suia ai le silafia lelei o i tatou e le Alii a o Ia silasila mai ma le alofa ia i tatou, ma faamanuiaina i tatou.

Ata
Fonotaga faatekinolosi a le misiona
Ata
Fonotaga faatekinolosi a le misiona faatasi ma Elder ma Sister Stevenson
Ata
Fonotaga faatekinolosi a le misiona faatasi ma Elder ma Sister Stevenson

Talu ai nei na ou feiloai atu ai e ala i masini faaonaponei i le 600 faifeautalai i Ausetalia, o le toatele sa i se tulaga o le faanofoesea po o tapu ona o le KOVITI-19, e toatele o loo galulue mai o latou fale. Sa matou talanoaina ai tagata taitasi i le Feagaiga Fou, Tusi a Mamona, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga o e na faamanuiaina e le Alii e faataunuu mea sili i le taimi o puapuaga. Na iloga na tagata uma i mea sa mafai ona latou faia faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii nai lo mea sa le mafai ona latou faia ona o se taunuuga o lo latou faanofoesea ma le tapu.

Ua tatou faitau e uiga ia Paulo ma Sila, a o faafalepuipuia i nofoaga faitele, tatalo, pepese, aoao atu, molimau atu—e oo lava i le papatisoina o le leoleo i le falepuipui.4

Na tatou toe faitau foi e uiga ia Paulo, i Roma, na faasa ai ona tuua lona fale mo le lua tausaga, o le taimi lea na ia faaauau ai pea ona “faamatala atu e ia, ma molitino atu i le malo o le Atua,”5 “ma aoao atu i mea a le Alii o Iesu Keriso.”6

Ua tatou faitau e uiga ia Nifae ma Liae, o atalii o Helamana, o e ina ua mavae le sauaina ma le faafalepuipuiina na li’oina i se afi o le puipuiga a o “ati e oo atu i totonu lava o le agaga [o ē na pueina i latou] … e se leo fimalie atoatoa o le Alii”7

Ua tatou faitau e uiga ia Alema ma Amoleka i Amonaea, o e na mauaina e toatele “sa lei talitonu ma sa amata ona salamo, ma sailiili i tusitusiga paia”8 e ui ina sa tauemuina i la’ua ma sa leai se meaai, vai, po o ni lavalava, noanoatia ma taofia i le falepuipui.9

Ata
O Iosefa Samita i le Falepuipui o Liperate

Ma faaiu ai ia Iosefa Samita, sa mafatia i le Falepuipui o Liperate, sa lagonaina le faaaunuua ma le tuulafoaiina, ona faalogoina lea o afioga a le Alii: “O nei mea … o le a avea mo ou lelei”10 ma “o le a faatasi le Atua ma oe e faavavau.”11

Na tofu malamalama i latou taitoatasi i le mea na iloa e Nifae: e faapea e ui ina sa latou vaai i le tele o puapuaga i le gaosologa o o latou aso, ae sa alofagia tele i latou e le Alii.

E mafai foi ona tatou tosilua tutusa le avea o ni tagata o le au paia ma le avea ai ma se Ekalesia i se itu e alofagia tele ai i tatou e le Alii i taimi faigata sa tatou fetaiai i le tele o masina ua mavae atu. A o ou ta’ua nei faataitaiga, ia faamalolosia ai foi lau molimau i le tulaga faaletagata vaai o lo tatou perofeta soifua, o le sa saunia i tatou i fetuunaiga a o lei oo mai se faaiteite o se faama’i oti, ua mafai ai e i tatou ona onosaia luitau ua oo mai.

Muamua, o le faatotonugalemu atili i le aiga ae lagolagoina e le Ekalesia.

Lua tausaga talu ai, na saunoa mai ai Peresitene Nelson: “Ua tatou masani lava i le manatu o le ‘lotu’ o se mea e tupu i totonu o o tatou falesa, ma e lagolagoina e mea o loo tutupu i le aiga. Ua tatou manaomia se fetuunaiga i lenei mamanu. … O se Ekalesia e-faatotonugalemu-i-le-aiga, ma lagolagoina e mea o loo tutupu i totonu o o tatou falelotu.”12 Oka se fetuunaiga faaperofeta! O le aoaoina o le talalelei e faatotonugalemu i le aiga ua faatuina a o tapunia mo se taimi le tumau ia faletapuai. Tusa lava foi pe ua amata e le lalolagi ona toe faafoi i le mea masani i falesa, o le a tatou mananao lava e tausisia a tatou mamanu o le suesue o le talalelei e faatotonugalemu i le aiga, ma le aoaoina ua atina’e i le taimi o le faama’i oti.

O le faataitaiga lona lua o le alofagia tele e le Alii o le faaaliga e faatatau i le auauna atu i se ala e maualuga atu ma paia.

Ata
Auaunaga

I le 2018, na folasia mai ai e Peresitene Nelson se fetuunaiga “i le auala tatou te tausia ai e le tasi le isi.”13 Ua folasia mai e le faama’i oti le tele o avanoa e faaleleia atili ai o tatou tomai faaleauaunaga. O uso ma tuafafine o auaunaga, tamaitai talavou ma alii talavou, ma isi ua aapa atu e tuu e faia fesootaiga, talatalanoaga, teuina o lotoa, taumafataga, auina atu savali faatekinolosi, ma le sauniga faamanatuga e faamanuiaina ai i latou e manaomia. O le Ekalesia lava ia ua auauna atu i isi i le taimi o le faama’i oti ma se tufatufaga e lē mafaatusalia o taumafa i nofoaga e teu ai meaai mo nuu, o malutaga mo e leai ni mea e nonofo ai, ma nofoaga autu e lagolago ai tagata fai mai, faatasi ai ma galuega faatino e faasinotonu i tulaga aupito matuia mo e fia aai i le lalolagi. Sa tali atu tuafafine o le Aualofa ma o latou aiga i le lu’i ia faia le faitau miliona o ufifofoga mo le aufaigaluega tausi soifua.

Ata
Galuega faatino o galuega alofa
Ata
Faia o ufifofoga

O se faataitaiga mulimuli o le faamanuiaina i le taimi o puapuaga o le mauaina o le olioli faateleina i le toe faafoi mai o sauniga o le malumalu.

Ata
Sister Kaitlyn Palmer

E aupito sili ona faamatalaina lea mea i se tala. Ina ua maua e Sister Kaitlyn Palmer lona valaauga i le misiona ia Aperila talu ai, sa fiafia tele o ia e valaauina o se faifeautalai ae sa ia lagonaina foi le taua tutusa ma le faapitoa o le alu i le malumalu ia maua ona faaeega paia ma osia feagaiga paia. E lei leva ona faatulaga lona taimi mo ona faaeega paia, ae oo mai le faasilasilaga o le a tapunia mo se taimi le tumau ia malumalu uma ona o le faama’i oti i le lalolagi atoa. Ina ua mavae le mauaina o lenei tala faamomoiloto, sa ia iloa ai o le a auai i le nofoaga autu e aoao ai faifeautalai (MTC) e ala i le tekinolosi mai lona fale. E ui lava i nei le fiafia, ae sa taulai atu pea Kaitlyn i le tausisia ia maualuga le fiafia o lona agaga.

Ata
Sister Kaitlyn Palmer ma le MTC i le fale

I masina na sosoo ai, sa lei aveesea lava ia Sister Palmer lona faamoemoe e alu i le malumalu. Na anapopogi lona aiga ma tatalo ia tatala ia malumalu a o lei tuuvaa ese o ia. E tele ina amata e Kaitlyn lana MTC i taeao i lona faapea atu, “Pe o le a tatou mauaina se vavega i le asō ma toe tatala mai ai malumalu?”

I le aso 10 o Aokuso, na faasilasila mai ai e le Au Peresitene Sili e faapea o le a toe tatala le malumalu o Kaitlyn mo sauniga mo e o soifua i le aso tonu lava na faatulaga ai lana vaalele e malaga ai i le taeao po i lana misiona. O le a le mafai ona alu o ia i le malumalu ma maua le taimi o lana vaalele. Faatasi ai ma sina faamoemoe itiiti o le a faamanuiaina, sa faafesootai e lona aiga le peresitene o le malumalu o Michael Vellinga e vaai pe i ai se auala o le a taunuu ai le vavega sa o latou tatalo ai. Sa talia a latou anapogi ma tatalo.

Ata
Aiga o Palmer i le malumalu

I le 2:00 i le vaveao, a o lei tuua le faigamalaga a le vaalele, sa faafeiloaia ai Sister Palmer ma lona aiga, i loimata, i faitotoa o le malumalu e le peresitene laufofoga fiafia, ma ni upu, “Talofa, le aiga o le au Palmer. Maliu Maia i le Malumalu!” Ina ua maea ona faaeega paia, sa fautuaina i latou e faavavevave ona o loo faatali le isi aiga i le faitotoa o le malumalu. Sa latou malaga sa’o loa i le malaevaalele mo lana malaga i le misiona.

Ata
Sister Palmer i le malaevaalele

O sauniga o le malumalu sa tatou misia i le tele o masina, ua foliga ua suamalie atili nai lo le mea sa i ai talu ai a o toe tatalaina malumalu i le salafa o le lalolagi i itu ua faatulagaina ai.

A o faaiu atu, faamolemole faafofoga i upu faamalosiau, naunautai, faagaeetia a le Perofeta o Iosefa Samita. O le a le mate’ia lava e se tasi faapea na ia tusiaina i le taimi o puapuaga ma le tuuatoatasi, taofia ma tapui i se fale i Navu, ma lafi mai ē sa saili e pueina ma molia o ia e aunoa ma se sala:

“O lenei, o le a le mea ua tatou faalogo i ai i le talalelei ua tatou maua? O se leo o le fiafia! O se leo o le alofa mutimutivale mai le lagi; ma o se leo o le upumoni mai le eleele; o tala fiafia mo e ua oti; o se leo o le fiafia mo e o ola ma e ua oti; o tala fiafia o le olioli tele. …

“ … “Tatou te le ō atu pea ea i lenei galuega sili?” O atu i luma ae lē o le solomuli. Lototetele, … o atu pea, o atu pea i le manumalo! Ia olioli o outou loto ma ia fiafia tele. Tuu atu i le lalolagi e alalaga i pesega.”14

Uso e ma tuafafine, ou te talitonu e i ai se aso, o le a tofu toe tepa ai outou i tua i mea na faaleaogaina ma le faanoanoa, lē fiafia, ma le tuuatoatasi ona o taimi faigata o loo tatou uia, e iloa ai na faamalumalu mai ai faamanuiaga silisili ma le faatuatua ma molimau ua faateleina. Ou te talitonu o lenei olaga, ma i le olaga a sau, o ou puapuaga, o lau Amonaea, o lau Falepuipui i Liperate, o le a faapaiaina mo lou lelei.15 Ou te tatalo ia, faatasi ai ma Nifae, e mafai ona tatou talia ia mafatiaga i le aluga o o tatou aso a o iloaina foi e alofagia tele i tatou e le Alii.

Ou te faauma atu i la’u molimau ia Iesu Keriso, o lē e le o se tagataese Ia lava i puapuaga ma o se vaega o Lana Togiola e le i’u, na afio ifo ai i lalo o mea uma.16 E malamalama o Ia i o tatou faamoemoega, tiga, ma naunauga. O Ia o lo tatou Faaola, lo tatou Togiola, lo tatou faamoemoe, lo tatou puluvaga, ma lo tatou Laveai. Ou te molimau atu ai i Lona suafa paia o Iesu Keriso, amene.