Konifelenisi Lahi
Te Mou Tauʻatāina
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Te Mou Tauʻatāina

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maama ʻoku totonu ke tau hiki haké ʻo aʻu pē ki he ngaahi taimi fakapoʻuli ʻo ʻetau moʻui fakamatelié.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku hounga moʻoni kiate au ʻa e faingamālie ke u lea atu ai mei ʻAfiliká. Ko ha tāpuaki ia ke maʻu ʻa e tekinolosiá he ʻahó ni pea mo fakaʻaongaʻi ia ʻi he founga lelei tahá ke aʻu atu kiate kimoutolu ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi ai.

ʻI Sepitema 2019, lolotonga ʻeku hoko mo Sisitā Mutomupou ko ha taki ʻi he Misiona Maryland Baltimore, naʻá ma maʻu ai ha faingamālie ke ʻaʻahi ki ha ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, lolotonga ia ʻema kau atu ki he seminā maʻá e kau taki fakamisioná. Naʻe fakaʻosi ʻema ʻaʻahí ki he Vao ʻAkau Tapú. Naʻe ʻikai fakataumuʻa ʻema ʻaʻahi ki he Vao ʻAkau Tapú ke maʻu ha fakahā makehe pe mata meʻa-hā-mai, ka naʻá ma ongoʻi ne ʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻi he potu toputapú ni. Naʻe fonu homa lotó ʻi he fakafetaʻi koeʻuhí ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻI heʻema fokí naʻe fakatokangaʻi ʻe Sisitā Mutomupou ne u malimali pē mo fakaʻuli, ko ia naʻá ne fehuʻi mai leva, “Ko e hā e ʻuhinga hoʻo fiefiá?”

Naʻá ku tali ange, “Siʻi Natalia, ʻe ikuna maʻu pē ʻa e totonú ʻi he fehalākí pea ʻe maluʻi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻa e mafola ʻa e fakapoʻulí.”

Naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ki he talavou ko Siosefa Sāmitá ke ʻomi ki he māmá ʻa e meʻa ne fufuú, koeʻuhí ke tau lava ʻo “ʻiloʻi [ʻa] e ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga ʻoku ʻi aí, … naʻa nau ʻi aí, pea te nau hoko ki aí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:24).

Hili ha taʻu e uangeau tupu, ʻoku kei fekumi pē ha tokolahi ki he ngaahi moʻoni ʻoku fie maʻu ke tukuange ʻaki ha niʻihi mei he ngaahi tukufakaholo mo e loi ʻoku fakamafola ʻe he filí ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e tokolahi ʻoku “fakakuihi ʻe he kākā olopoto ʻo e tangatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12 ʻI he tohi ki he kakai ʻEfesoó, naʻe akonaki ʻa Paula ʻo pehē: “ʻĀ ʻa koe ʻoku mohé, pea tuʻu hake mei he maté, pea ʻe foaki ʻe Kalaisi ʻa e māmá kiate koe” (ʻEfesō 5:14). Naʻe talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí te Ne hoko ko e maama ki he tokotaha kotoa pē ʻoku fanongo ki Heʻene folofolá (vakai, 2 Nīfai 10:14).

ʻI he taʻu ʻe tolungofulu-mā-nima kuohilí, ne fakakuihi foki mo ʻeku ongomātuʻá pea naʻá na fekumi fakamātoato ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea naʻá na hohaʻa pe ko e fē ha feituʻu te na maʻu ai ia. Naʻe fāʻeleʻi fakatouʻosi ʻeku ongomātuʻá ʻi ha kiʻi kolo ʻa ia ko e ngaahi tukufakaholó naʻe fakatō-loloto ia ʻi he moʻui ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Naʻá na fakatou mavahe mei hona koló ʻi heʻena kei īkí peá na omi ki he kolomuʻá ʻo fekumi ki ha moʻui ʻoku lelei angé.

Naʻá na mali pea kamata hona fāmilí ʻi ha founga fakatōkilalo. Naʻa mau nofo tokolahi ʻi ha kiʻi fale naʻe siʻisiʻi—ko ʻeku ongomātuʻá, ko hoku ongo tuofāfiné mo au, pea mo ha tamasiʻi naʻá ku tokoua ʻaki naʻa mau faʻa nofo fakataha. Ne u faʻa fifili pe ne mau hoko koā ko ha fāmili moʻoni, he naʻe ʻikai ngofua ke mau maʻu meʻatokoni fakataha mo ʻemau ongomātuʻá ʻi he tēpile tatau. ʻI he taimi ne foki mai ai ʻemau tamaí mei he ngāué, ko e taimi pē naʻá ne hū mai ai ki falé, naʻe fekau mai leva ke mau mavahe ʻo hū ki tuʻa. Naʻe ʻikai ke feʻunga ʻemau mohe he taimi poʻulí, he naʻe ʻikai maʻumaʻuluta ʻa e ʻofa moʻoní ʻi he nofo-mali ʻa ʻemau ongomātuʻá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he siʻisiʻi ʻa homau ʻapí, ka naʻe fakapoʻuli foki ia. Kimuʻa pea mau fetaulaki mo e ongo faifekaú, ne mau maʻulotu ʻi ha ngaahi siasi kehekehe he Sāpate kotoa pē. Naʻe mahino naʻe fekumi ʻemau ongomātuʻá ki ha meʻa naʻe ʻikai lava ke foaki ʻe he māmaní.

Naʻe hokohoko atu pē ʻeni ka ne taʻeʻoua ʻemau fetaulaki mo ʻEletā mo Sisitā Hatisingí, ko e ʻuluaki ongomātuʻa faifekau naʻe ui ke ngāue ʻi Saieá (ʻa ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e LF (Lepupelika Fakatemokalati) ʻo Kongokoú pe Kongokou Kinisasá). ʻI he taimi ne mau kamata fakataha ai mo e ongo faifekau fakaofó ni, ʻa ia ne na hangē ha ongo ʻāngelo mei he ʻOtuá, ne u fakatokangaʻi naʻe ʻi ai e meʻa ne kamata ke liliu ʻi homau fāmilí. Hili homau papitaisó, ne kamata māmālie moʻoni ke liliu ʻemau tōʻonga moʻuí koeʻuhí ko e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe kamata ke langaki hake ʻe he folofola ʻa Kalaisí ʻa homau laumālié. Naʻe kamata ke ne fakamaama homau ʻatamaí pea naʻe melie ia kiate kimautolu, he ko e ngaahi moʻoni ne mau maʻú naʻe ʻilo ngofua ia pea naʻa mau lava ʻo mamata ki he māmá, pea naʻe fakaʻau ke ngingila ange ʻa e maama ko ʻení ʻi he ʻaho kotoa pē.

Naʻe tokoni ʻa hono maʻu ʻa e mahino ki he ʻuhinga ʻo e ongoongoleleí ke mau hoko ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. Naʻe ʻikai ke liliu ʻa e lahi homau falé; kae pehē foki ki homau tūkunga fakasōsialé. Ka naʻá ku mātā tonu ki ha liliu ʻo e loto ʻo ʻeku ongomātuʻá ʻi heʻemau lotu he pongipongi mo e efiafi kotoa pē. Naʻa mau ako e Tohi ʻa Molomoná; ne mau fakahoko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí; ne mau hoko moʻoni ko ha fāmili. Ne mau ʻā hake he Sāpate kotoa pē he 6:00 a.m ke teuteu ke ʻalu ki he lotú, pea naʻa mau faʻa fononga laulau houa he uike kotoa pē ke ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ʻo ʻikai ha hanu. Ko ha aʻusia fakaofo ia ke kau tonu ki ai. Ne mau fononga ʻi he fakapoʻulí kimuʻa, ka kuo mau kapusi ʻa e fakapoʻulí meiate kimautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:25) pea mamata ki he “maama lahí” (2 Nīfai 19:2).

ʻOku ou manatuʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻe ʻikai ke u fie ʻā pongipongia ai ke fai ʻemau lotu fakafāmilí, naʻá ku lāunga ki hoku ongo tuofāfiné, “ʻOku ʻikai pē ha toe meʻa kehe ia te tau fai he ʻapí ni ka ko e lotu, lotu, lotu pē.” Naʻe fanongo mai ʻeku tamaí ki heʻeku leá. ʻOku ou manatuʻi ʻene talí ʻi heʻene akoʻi au ʻi he ʻofa mo e mahino, “Ko hoʻo nofo he ʻapi ko ʻení, te ke lotu, lotu, lotu pē.”

Naʻá ku manatuʻi e ngaahi lea ʻeku tamaí ʻi he kotoa ʻeku moʻuí. ʻOku mou pehē ko e hā ʻeku meʻa mo Sisitā Mutomupou ʻoku fakahoko mo ʻema fānaú he taimi ní? ʻOku mau lotu, lotu, lotu pē. Ko homau tukufakaholó ʻeni.

Naʻe pehē ʻe he tangata naʻe fāʻeleʻi mai naʻe kuí pea fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisí, ʻi he hili hono fakaʻaiʻai ʻe he kaungāʻapí mo e kau Fālesí:

“Ko e tangata ʻoku ui ko Sīsū naʻá ne ngaohi ʻa e ʻumeá, ʻo ne pani hoku matá, peá ne pehē kiate au, ʻalu ki he anovai ko Seiloamí ʻo kaukau: pea naʻá ku ʻalu, ʻo kaukau, peá u ʻā ai. …

“… Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ou ʻiló, naʻá ku kui, ka ko ʻeni ʻoku ou ʻā” (Sione 9:11, 25).

Naʻa mau kui foki mo kimautolu pea ʻoku mau lava he taimí ni ʻo ʻā. Kuo liliu ʻe he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻa homau fāmilí talu mei he taimi ko iá. Kuo tāpuekina ʻe hono maʻu ha mahino ki he ʻuhinga ʻo e ongoongoleleí ha toʻu tangata ʻe tolu ʻo homau fāmilí pea ʻe hokohoko atu ai pē ke ne faitāpuekina ʻa e ngaahi toʻu tangata lahi ka hoko maí.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maama ʻoku ulo ʻi he fakapoʻulí. Ko ia ʻoku muimui kiate Iá “ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” (Sione 8:12).

ʻI ha meimei taʻu kakato ʻe taha mei he 2016 ki he 2017, naʻe fehangahangai ʻa e kakai ʻi he vahefonua Kasaí mo ha fakamamahi fakalilifu. Ko ha vahaʻataimi ne matuʻaki faingataʻa ki he kakaí koeʻuhí ko ha fekeʻikeʻi ʻi ha kulupu tukufakaholo ʻo ha kau toʻa pea mo e kau tau ʻa e puleʻangá. Naʻe mafola ʻa e fetāʻakí mei he tukui kolo ʻi he Vaheloto Kasaí ki he toenga ʻo e vāhenga Kasaí. Naʻe tokolahi e kakai ne nau hola mei honau ngaahi ʻapí ʻo toi ʻi he vaó. Naʻe ʻikai haʻanau meʻakai pe vai, pe ko ha toe faʻahinga meʻa, pea naʻe kau ai ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he feituʻu Kanangá. Naʻe tamateʻi ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻe he kau sōtiá.

Naʻe kau ʻa Brother Honolei Mulumipā ʻo e Uooti Nganisā ʻi Kanangá mo hono fāmilí ʻi he niʻihi tokosiʻi ne nau kei toitoi ʻi honau falé, he naʻe ʻikai ke nau ʻilo pe te nau ʻalú ki fē he naʻe hoko ʻa e ngaahi halá ko ha faiʻanga taufana. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe fakatokangaʻi ʻe ha kau sōtia ʻi he kaungāʻapí ʻa Brother Mulumipā mo hono fāmilí, ʻi heʻenau hū ki tuʻa ʻi ha efiafi ʻe taha ko e feinga ke maʻu ha vesitapolo ke nau kai mei he ngoue fakafāmilí. Naʻe haʻu ha kulupu ʻo e kau sōtiá ʻo fakamālohiʻi kinautolu ki tuʻa pea talaange ke nau fili pe te nau muimui ki heʻenau lao fakasōtiá pe ʻe tamateʻi kinautolu.

Naʻe talaange loto-toʻa ʻe Brother Mulumipā, “Ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuó u tali mo hoku fāmilí ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻoku mau tui kiate Ia. Te mau tauhi faivelenga pē ki heʻemau ngaahi fuakavá pea te mau loto-lelei pē ke mate.”

Naʻa nau talaange leva, “Tuʻunga ʻi hoʻomou fili ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe keina kimoutolu ʻe he fanga kulií,” pea naʻa nau palōmesi ange te nau toe foki mai. Ka naʻe ʻikai pē ke nau toe foki mai, pea naʻe nofo e fāmilí ai ʻi ha māhina ʻe ua pea naʻe ʻikai pē ke nau toe mamata kiate kinautolu. Naʻe hanga ʻe Brother Mulumipā mo hono fāmilí ʻo tauhi maʻu ʻa e maama ʻo ʻenau tuí. Naʻa nau manatua ʻenau ngaahi fuakavá pea naʻe maluʻi kinautolu.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maama ʻoku totonu ke tau hiki haké ʻo aʻu pē ki he ngaahi taimi fakapoʻuli ʻo ʻetau moʻui fakamatelié (vakai, 3 Nīfai 18:24). Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke muimui kia Kalaisí, ʻoku tau fili ai ke tau liliu. ʻIlonga ha tangata ʻe liliu koeʻuhí ko Kalaisi, ʻe tataki ia ʻe Kalaisi, pea te ne fehuʻi ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Paulá, “ʻEiki, ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?” (Ngāue 9:6). Te tau “topuvaʻe taha mo ia” (1 Pita 2:21). Te tau “ʻeveʻeva foki ʻo hangē ko ʻene ʻeveʻeva ʻaʻaná” (1 Sione 2:6). (Vakai, Ezra Taft Benson, “Born of God,” Tambuli, Oct. 1989, 2, 6.)

ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia naʻe pekiá, naʻe telio pea toe tuʻu hake ʻi he ʻaho hono tolú pea hāʻele hake ki he langí koeʻuhí ke lava ʻe koe mo au ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e hakeakiʻí. Ko Ia “ko e maama, … mo e moʻui, pea mo e moʻoni” (ʻEta 4:12). Ko Ia ʻa e faitoʻo mo e fakafiemālie ki he puputuʻu ʻa e māmaní. Ko Ia ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ke tau maʻu ai ʻa e hakeakiʻí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.