Konifelenisi Lahi
Ko Hotau Kuongá ʻEni!
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Ko Hotau Kuongá ʻEni!

Kuo fekauʻi mai kitautolu ʻe he ʻOtuá ki heni, ʻi he taimi ni, ʻi he kuonga mahuʻinga ko ʻeni ʻi he hisitōliá.

ʻI he 1978, naʻá ku tuʻu ai ʻi ha malaʻe ʻakapulu fonu ʻi ha kau matavaʻinga ʻe toko 65,000 ̄Naʻe ʻi muʻa ʻiate au ha kau tangata kaukaua ʻo e timi ʻe tahá, naʻe hangē ne nau fie fakalaveaʻi aú. Ko ʻeku fuofua vaʻinga ia ko ha kuotapeeki ʻi he ʻAkapulu Liiki Fakafonuá, pea naʻa mau vaʻinga mo e ngaahi timi ne ikuna kimuʻa ʻi he Super Bowl. Ko hono moʻoní, naʻá ku fehuʻia pe naʻá ku lelei feʻunga ke ʻi he malaʻe vaʻingá. Ne u holomui ke tolongi ʻeku fuofua pāsí, pea ʻi he homo atu ʻa e foʻi pulú, naʻe tuiʻi lahi au ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻI he mōmēniti ko iá, lolotonga hono taʻomi au ʻe he kau vaʻinga lalahi ko iá, ne u pehē pe ko e hā koā ʻeku meʻa ʻoku fai ʻi aí. Naʻe ʻi ai ha fili ke u fai. Te u tuku nai ʻeku ngaahi veiveiuá ke ne ikunaʻi au, pe te u maʻu ha loto lahi mo ha ivi ke tuʻu ki ʻolunga ʻo hoko atu?

ʻĪmisi
Ko e ʻuluaki pāsí

Ngaahi Meʻa Fekauʻakí

Naʻe ʻikai ke u ʻilo he taimi ko iá ʻa e founga hono teuteu au ʻe he meʻá ni ki ha ngaahi faingamālie ʻo e kahaʻú. Naʻe fie maʻu ke u ʻilo ʻe lava pē ke u mālohi mo loto-toʻa ʻi he fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá.

Mahalo he ʻikai mahuʻinga tatau ʻa e tau ʻakapulú mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻI ha ngaahi meʻa lahi, he ʻikai ke ʻi ai ha malaʻe vaʻinga ʻoku fonu kau mamata. Ka ʻe ʻi ai hano ʻaonga taʻengata ʻo ʻetau ngaahi fili loto-toʻá.

Mahalo he ʻikai ke tau ongoʻi feʻunga maʻu pē ke fepaki mo e polé. Ka ʻoku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ko ha taha ngāue loto-toʻa koe ʻi Hono puleʻangá. Ko e ʻuhinga ia naʻá Ne fekau mai ai koe ki heni he lolotonga ʻo e kuonga pelepelengesi taha ʻi he hisitōlia ʻo māmaní. Ko hotau kuongá ʻeni!

Fanongo ki he meʻa ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he hili siʻi pē ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí: “ʻE fakahoko ʻe hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí ha [konga] ʻo ʻEne ngaahi ngāue māfimafi tahá ʻi he taimí ni mo e taimi te Ne toe hāʻele mai aí. Te tau sio ki ha ngaahi fakaʻilonga fakaofo, ko e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻokú Na puleʻi ʻa e Siasí ʻi he mafimafi mo e nāunau” (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96).

Ngāue mafimafi tahá? Ngaahi fakaʻilonga fakaofo? ʻE fōtunga fēfē ia? Ko e hā ʻa e fatongia te tau fakahokó, pea ʻe mahino fēfē kiate kitautolu e meʻa ke faí? ʻOku ʻikai ke u ʻilo kotoa ʻa e talí, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fie maʻu kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau mateuteu. Kuo teʻeki ha taimi ʻe toe mahuʻinga pehē fau ai e fakaʻaongaʻi totonu e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku tau tui nai ki he palōfita ʻo e ʻOtuá? ʻE lava ʻapē ke tau ʻilo mo aʻusia hotau ikuʻangá? ʻIo, te tau lava, pea kuo pau ke tau lava, he ko hotau kuongá ʻeni!

Ko e taimi ʻoku tau fanongo ai ki he talanoa ʻo e kau tamaioʻeiki mo e houʻeiki fafine kaukaua ʻa e ʻOtuá ʻa ia ne muʻa mai ʻiate kitautolú, hangē ko Mōsese, Mele, Molonai, ʻAlamā, ʻĒseta, Siosefa, mo ha toe tokolahi kehe—ʻoku hangē ʻoku nau mahulu hake ʻi he moʻuí. Ka naʻe ʻikai ke nau fuʻu kehe fēfē meiate kitautolu. Ko ha kakai angamaheni pē kinautolu ne fepaki mo ha ngaahi faingataʻa. Naʻa nau falala ki he ʻEikí. Ne nau fai ʻa e ngaahi fili totonú ʻi ha ngaahi taimi mahuʻinga. Pea, ʻi heʻenau tui kia Sīsū Kalaisí, ne nau fakahoko ha ngaahi ngāue naʻe fie maʻu ʻi honau taimí.

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosiuá

Goodsalt

Fakakaukau kia Siosiua ko e helo ʻo e Fuakava Motuʻá. Ko ha muimui līʻoa ia ʻo Mōsese, ko e taha ʻo e kau taki maʻongoʻonga taha ʻi he hisitōliá. Hili e mavahe ʻa Mōsesé, naʻe hoko leva e kuonga ʻo Siosiuá. Naʻe pau ke ne tataki e fānau ʻo ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ne founga fēfē haʻane fakahoko ia? Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosiua mo ohi hake ʻi he nofo pōpulá ʻi ʻIsipite. Naʻe ʻikai haʻane tohi tuʻutuʻuni pe ʻū vitiō fakahinohino ke tokoni ki ai. Naʻe hala haʻane telefoni! (smartphone) Ka naʻá ne maʻu e talaʻofa ko ʻení mei he ʻEikí:

“ʻE ʻikai ha tangata te ne faʻa tuʻu ʻi ho ʻaó, ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí: ʻo hangē ko ʻeku ʻia Mōsesé, ʻe pehē pē ʻeku ʻiate koé: ʻe ʻikai te u fakatukutukuʻi koe, pe siʻaki koe.

“Ke ke mālohi mo ke loto toʻa” (Siosiua 1:5–6).

Ko e taimi ne u hoko ai ko e Fitungofulu foʻou ʻo ʻikai ha taukeí, ne u maʻu ha telefoni fakavavevave mei he ʻŌfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kole mai pe te u fie fakafofongaʻi e palōfitá ʻo ʻaʻahi ki ha talavou ʻi he falemahakí—he taimi pē ko iá. Ko e hingoa ʻo e talavoú ko Seki. Naʻe lolotonga teuteu ke hoko ko ha faifekau ka ne kau ʻi ha fepaki ʻo lavea lahi hono ʻulú.

ʻI heʻeku fakaʻuli atu ki he falemahakí, naʻe ʻāvea ʻeku fakakaukaú. Ko ha fekau mei he palōfitá—ko hoʻo fakakata? Ko e hā te u fetaulaki mo iá? Te u tokoni fēfē ki he talavoú ni? ʻOku feʻunga nai ʻeku tuí? Ne hoko ʻa e lotu tāumaʻú mo e ʻilo naʻá ku maʻu ʻoku ou maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko hoku mālohí, ko ha fakakaukau ke u maʻu ai ha nonga.

ʻI heʻeku aʻu atú, ne tokoto pē ʻa Seki ʻi ha mohenga falemahaki. Naʻe tuʻu ha taha ʻo mateuteu ke ʻave fakavave atu ia ki he loki tafá ke faitoʻo ʻe he kau toketaá ʻa e kafo ʻi hono ʻutó. Naʻá ku sio ki heʻene fineʻeiki loʻimataʻiá mo ha kaungāmeʻa tailiili ʻoku tuʻu pē he tafaʻakí, pea naʻe mahino kiate au ne fie maʻu ʻe Seki ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki. Naʻe toki maʻu ʻe he kaungāmeʻa ʻo Sekí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, peá u kole ange ke tokoni mai. Naʻá ku ongoʻi e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻema faingāue kia Sekí. Pea ʻave fakavave atu leva ia ke fakahoko ʻa e tafá, pea fakamoʻoniʻi mai ʻe ha ongoʻi nonga, ʻe fakaʻosi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa ʻo fakatatau ki Hono potó.

Naʻe fakahoko ʻe he kau ngāue fakafaitoʻó ha fakaʻata fakaʻosi kimuʻa pea toki kamata e tafá. Naʻa nau ofo, ʻi heʻenau ʻilo, he ʻikai to e fie maʻu ha tafa ia.

Hili ha ngaahi tokoni lahi, ne ako leva ʻa Seki ke luelue pea mo toe lea. Naʻe ngāue fakafaifekau lelei pea ʻoku ʻi ai hono fāmili fakaʻofoʻofa he taimí ni.

ʻIo, ka ʻoku ʻikai pehē maʻu pē ʻa e olá. Kuó u ʻosi fakahoko ha ngaahi tāpuaki fakataulaʻeiki kehe ʻaki e tui tatau, ka naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻEikí ha fakamoʻui kakato ʻi he moʻuí ni kiate ia. Ne ma falala ki Heʻene ngaahi taumuʻá pea tuku ai hono olá kiate Ia. He ʻikai ke tau lava ʻo fili maʻu pē ʻa e ola ʻo ʻetau meʻa ʻoku faí, ka te tau lava ʻo fili ke mateuteu ke ngāue.

Mahalo naʻa ʻikai teitei kole koe ke ke fakafofongaʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha faʻahinga meʻa pelepelengesi ʻi he moʻuí. Ka ʻoku ui kotoa kitautolu ko ha kau fakafofonga ʻo e ʻEikí ke fakahoko ha ngaahi meʻa ʻoku liliu moʻui. He ‘ikai ke Ne liʻaki kitautolu. Ko hotau kuongá ʻeni!

Naʻe ʻi ha vaka ʻa Pita ko e ʻAposetolo māʻolunga ʻo e Fakamoʻuí lolotonga ha matangi mālohi, ʻi he taimi naʻe mamata atu ai kia Sīsū ʻoku hāʻele ʻi he fukahi tahí. Naʻe fie ʻalu kiate Ia, pea folofola ange Fakamoʻuí, “Haʻu.” Naʻe hopo loto-toʻa, mo fakaofo atu ʻa Pita mei he malu ʻo e vaká ʻo kamata ke fononga atu ki he Fakamoʻuí. Ka ko e taimi naʻe tokanga ai ʻa Pita ki he mālohi ʻo e matangí, ne hōloa ʻene tuí. “Naʻe manavahē ia; pea kamata ngalo hifo, pea tangi ia, ʻo pehē, ʻEiki, fakamoʻui au. “Pea mafao leva ʻa e nima ʻo Sīsuú ʻo ne puke ia.” (Vakai Mātiu 14:22–33.)

ʻĪmisi
Alanima atu ʻa Sīsuú

Ko e taimi ʻoku faʻaki ai e matangí ʻi heʻetau moʻuí, ko e hā ʻoku tau tokanga ki aí? Manatuʻi, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha maʻuʻanga tokoni falalaʻanga pē taha ki he iví mo e loto toʻá. ʻOku kei mafao mai pē toʻukupu ʻo Sīsuú kiate kitautolu, hangē ko hono fai kia Pitá. Ko e taimi ʻoku tau kakapa hake ai kiate Iá, te Ne fakahaofi kitautolu ʻi he ʻofa. ʻOku ʻAʻana Kitautolu. Naʻá Ne folofola, “ʻOua ʻe manavahē he kuó u huhuʻi koe, kuó u ui koe ʻaki ho hingoá; ʻoku ʻaʻaku koe” (ʻĪsaia 43:1). Te Ne tāpuekina koe ʻi hoʻo moʻuí ʻo kapau te ke fakaʻatā Ia. Ko e fili pē ia ʻa koe. Vakai, Russell M. Nelson, “Tuku Ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona,, Nōvema 2020, 92–95.

Naʻe kole ʻa Siosiua ki hono kakaí, ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí, “Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí; … ka ko au mo hoku falé te mau tauhi ʻa e ʻEikí” (Siosiua 24:15). Tuʻunga ʻi he ngaahi fili naʻá ne fai ke tauhi ki he ʻEikí, naʻe hoko ai ʻa Siosiua ko ha taki maʻongoʻonga ʻi hono kuongá. Siʻoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina, ko hotau kuongá ʻeni! Pea ʻe makatuʻunga ʻi he ngaahi fili ʻoku tau fakahokó, ʻa hotau ikuʻangá (vakai Thomas S. Monson, “Decisions Determine Destiny [Brigham Young University fireside, Nov. 6, 2005], speeches.byu.edu).

ʻI heʻeku kei hoko ko e pīsopé, naʻe ʻi ai ʻemau moto ʻi homau uōtí: ʻOku tatau e ngaahi fili leleí mo e fiefia—ʻo taʻengata. Naʻe faʻa fakalaka hake e toʻu tupú ʻiate au he fakafaletoló mo pehē mai, “Pīsope, ʻoku ou fai ha ngaahi fili lelei!” Ko e fakaʻānaua ia ʻa ha pīsope!

Ko e hā ʻetau ʻuhinga ki he “ngaahi fili leleí”? Naʻe fehuʻi ʻe ha taha kia Sīsū, “Ko e fekau fē ʻi he fonó ʻoku lahí?” Naʻá Ne tali:

“Ke ke ‘ofa ki [he ʻEiki] ko ho ‘Otuá ‘aki ho laumālié kotoa, mo ho‘o mo‘uí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:36–39).

Heiʻilo kimoutolu, ka ko e taimi ʻoku ou lau ai e ongo fekau lahi ko ʻení, ʻoku ou fakatokangaʻi ai ha fekau hono tolu: ʻofa kiate koe.

Kuó ke fakakaukau nai ko e ʻofa kiate koé ko ha fekau ia? Te tau lava ʻapē ke ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻofa kiate kitautolu?

Naʻe faleʻi ʻe ha taki poto kimuí ni ha tangata naʻe feinga ke ne ikunaʻi ha ngaahi fili fakatupu ʻauha ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne ongoʻi mā peá ne fifili pe ʻoku toe feʻunga nai ke ʻofa ai ha taha.

Naʻe talaange ʻe hono takí, “ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí, mo ʻofa ʻiate koe, pea ʻoku hōifua [kiate] koe pea mo e ngaahi sitepu loto-toʻa ʻokú ke fakahokó.” Ka naʻá ne toe pehē, “ʻOku fie maʻu ke [ke] fanongo ki he fekau ke ke ʻofa ʻiate koé, ka ke lava ʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e [ʻOtuá] pea ʻofa ki he niʻihi kehé.”

ʻI he taimi ne fanongo ai ʻa e tangatá ni ki he faleʻi ko iá, naʻá ne vakai ki he moʻuí ʻi ha ngaahi fakakaukau foʻou. Naʻá ne pehē kimui ange, “Ne u fakamoleki ʻeku moʻuí kotoa ʻi he feinga ke maʻu ha nonga pea mo tali aú. Ne u kumia e ngaahi meʻa ko iá ʻi ha ngaahi feituʻu lahi naʻe hala. Te u toki lava pē ke maʻu ʻa e nongá ʻi he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Na finangalo ke u ʻofa ʻiate au; ko e founga moʻoni pē ia te u lava ai ʻo ongoʻi ʻEna ʻofa kiate aú.”

ʻOku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau ʻofa ʻiate kitautolu—kae ʻikai ko ʻetau hīkisia pe tokanga pē kiate kitautolu, ka koeʻuhí ke tau lava ʻo vakai kiate kitautolu ʻi he founga ʻoku Ne ʻafio ai kiate kitautolú: ko ʻEne fānau ʻofeina kitautolu. Ko e taimi ʻoku tō kakano ai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki hotau lotó, ʻe tupulaki leva ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI he taimi te tau vakai ai kiate kitautolu ʻi he fakaʻapaʻapa moʻoní, ʻe fakaava hotau lotó ke fai pehē ki he niʻihi kehé. Ko e lahi ange ʻetau ʻilo hotau mahuʻinga fakalangí, ko e lahi ange ia ʻene mahino kiate kitautolu ʻa e foʻi moʻoni fakalangí ni: kuo fekauʻi mai kitautolu ʻe he ʻOtuá ki heni, ʻi he taimí ni, ʻi he kuonga mahuʻinga ko ʻeni ʻi he hisitōliá, ke tau lava ʻo fai ʻa e lelei maʻongoʻonga taha ʻe lavá ʻaki e ngaahi talēniti mo e ngaahi meʻafoaki ʻoku tau maʻú. Ko hotau kuongá ʻeni! (Vakai, Russell M. Nelson, “Becoming True Millennials” [worldwide devotional for young adults, Jan. 10, 2016], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).

Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita, ko e palōfita kotoa pē, ʻi he kuonga kotoa, “naʻa nau nofo ʻo sioloto mai ʻi he fiefia ki he kuonga ʻoku tau lolotonga moʻui aí; … ne nau hiva mo hiki ai e ngaahi kikite ki hotau kuongá; … ko e kakai ʻofeina kitautolu naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ai ʻa e nāunau ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 186).

ʻI hoʻomou fepaki ko ia mo homou ngaahi faingataʻaʻia fakaʻahó, manatuʻi e fakamahino ne fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlaní: “ʻOku lahi fau e meʻa ʻoku hilifaki ki hotau umá, ka ʻe hoko ia ko ha aʻusia nāunauʻia mo lelei. … Kuo ʻosi fakahā ʻa e ikuna ʻi he feʻauhi fakaʻosí ni. Kuo ʻosi tohi ʻi he ngaahi tohi ʻo e lekōtí ʻa e ikuná … , ʻi he ngaahi folofolá!” (“Be Not Afraid, Only Believe” [lea ki he kau taki ʻo e Polokalama Ako fakalotu ʻa e Siasí, Feb. 6, 2015], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).

ʻI he fakaʻosinga ʻo e uike Toetuʻu fakaʻofoʻofa ko ʻení, tuku ke u fakaaʻu atu ha fakaafe ke tau lotu kotoa ke fakatokangaʻi mo fakahoko hotau ngaahi fatongia fakafoʻituituí ʻi heʻetau teuteu ki he ʻaho nāunauʻia ʻa ia ʻe hāʻele mai ai e Fakamoʻuí. ʻOku ʻofeina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau malavá, pea te Ne tali ʻetau ngāhi lotú! Pea tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi he malaʻe ʻakapulú, ʻi ha falemahaki, pe ʻi hotau ʻapí pē, te tau lava ʻo hoko ko hano konga mahuʻinga—he ko hotau kuongá ʻeni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.