Konifelenisi Lahi
ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá Heʻene Fānaú
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá Heʻene Fānaú

ʻOku ou fie vahevahe atu ha founga pau ʻe tolu ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne ʻofa kiate kitautolu ko ʻEne fānaú.

Kāinga, ʻoku ou kaungā fiefia mo kimoutolu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻomi e ʻofa ʻa e kāingalotu loto-toʻa ʻo Filipainí mo fakafofongaʻi atu kinautolu ʻo pehē, Mabuhay!

ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻi he pongipongi Toetuʻu ko ʻení ʻa e Kalaisi moʻuí, ʻa ia naʻá Ne tuʻu hake mei he maté pea ʻoku haohaoa mo taʻengata ʻEne ʻofa kiate kitautolu mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku ou loto he ʻahó ni ke tukutaha e tokangá ʻi he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taha kotoá, ʻa ia ʻoku hā ia ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú” (Sione 3:16).

ʻI hono ʻeke ʻe he ʻāngeló ki he palōfita ko Nīfaí kau ki heʻene ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá, naʻe faingofua pē e tali ʻa Nīfaí, “ʻOku ou ʻilo ʻokú ne ʻofa ki heʻene fānaú” (vakai, 1 Nīfai 11:16–17).

ʻOku fakamatalaʻi mālohi ʻe ha veesi mei he Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi ʻa e ʻofa haohaoa ʻa e Fakamoʻuí: “Pea ko e māmaní, ko e meʻa ʻi heʻenau angahalá, te nau fakamāuʻi ia ko e meʻa noa pē; … te nau tauteaʻi ia, … te nau taaʻi ia, … te nau ʻanuhia ia, pea te ne kātakiʻi ia, koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa mo ʻene kātaki fuoloa ki he fānau ʻa e tangatá” (1 Nīfai 19:9). Ko e ʻofa haohaoa ʻa e Fakamoʻuí ʻa e mālohi fakaivia ki he meʻa kotoa pē ʻokú Ne faí. ʻOku tau ʻiloʻi ko e ʻofa tatau pē ia ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní maʻatautolú, koeʻuhí he naʻe akoʻi fakatōkilalo ʻe he Fakamoʻuí ko Ia mo e Tamaí ʻoku “taha pē” (vakai, Sione 10:30; 17:20–23).

Te tau fetauhiʻaki mo houngaʻia fēfē Heʻena ʻofa haohaoá? Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻaki e fakaafe faingofua mo maʻongoʻonga ko ʻení: “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, “ʻOku hā e ʻofa haohaoa mo ʻikai fakatataua ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa pē he palani ʻo ʻEne ongoongoleleí, kau ai e foʻi moʻoni ko ʻEne ngaahi tāpuaki mahuʻinga tahá ʻoku fakatatali ia kiate kinautolu ʻoku talangofua ki Heʻene ngaahi fonó.”1

ʻOku ou fie vahevahe atu ha founga pau ʻe tolu ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne ʻofa kiate kitautolu, ko ʻEne fānaú.

ʻUluakí, ʻOku Fakahaaʻi ʻe he Vā Fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo e Fāmilí ʻa ʻEne ʻOfá

Ko ʻetau feohi mahuʻinga tahá ʻa ē ʻoku fakahoko mo e Tamaí pea mo e ʻAló pea mo hotau ngaahi fāmilí koeʻuhi he ʻoku taʻengata ʻetau fehokotakí. Ko e palani lahi ʻo e fiefiá ko ha fakahā fakaofo ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. ʻI he hangataha ʻa e fofongá ki he palani ʻa e ʻOtuá ʻoku tau fili loto-tauʻatāina ai ke toʻo atu e ngaahi fakafeʻātungia ʻiate kitautolu ʻa ia ʻokú ne fakatupu ʻa e ngaahi holi siokitá kae fetongi ʻaki ia ha fakavaʻe ʻokú ne langaki ha fehokotaki ʻoku taʻengatá. ʻE lava pē ke ui ia ko e “tō taʻu fakalaumālié.” Kuo pau ke tau tomuʻa fekumi ki he ʻOtuá pea ui kiate Ia ʻi hono fakahoko ʻetau tō taʻu fakalaumālié (vakai, Selemaia 29:12–13).

ʻE kamata e ngāué mo maʻu ai ha feituʻu ke langaki mo fakamālohia ʻetau feohi taʻengatá ʻi he fekumi mo ui kiate Iá. ʻOkú ne fakalahi hotau mata fakalaumālié mo tokoni ke tukutaha ʻetau tokangá ki hono liliu e meʻa ʻoku lava ke tau mapuleʻí ʻo ʻikai tailiili ki he meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻí. ʻE lava ke tau vakai ki he ngaahi fakahohaʻa kehe ko ʻení ʻaki ha mata ʻoku taʻengatá ʻi hono ako e moʻui mo e ngāue ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku lava ʻe he ngaahi fakahohaʻasí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo taʻofi kitautolu mei hono aʻusia e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi ʻekitivitií mo e feohi fakafāmilí. Ne ongoʻi ʻe ha faʻē ʻa e kamata ke puleʻi ʻe he ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká ʻenau feohi fakafāmilí peá ne fakakaukauʻi leva ha meʻa ke solova ʻaki. ʻI he taimi maʻu meʻatokoni efiafí mo e ngaahi taimi fakafāmili kehé, ʻokú ne ui atu pē, “Tuku e telefoní ki he tafaʻakí; ka tau pōtalanoa.” ʻOkú ne pehē ko e meʻa angamaheni foʻou ʻeni ki honau fāmilí he taimi ní pea ʻoku fakamālohia ai ʻenau feohi fakafāmilí ʻi he taimi ʻoku nau fepōtalanoaʻaki aí. ʻOku nau maʻu ha taimi fakafiefia ʻi heʻenau fakataha fakafāmili ke aleaʻi ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú .

Uá, ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻEne ʻOfa ki Heʻene Fānaú ʻaki Hono Ui ha Kau Palōfita

ʻOku lomekina hotau māmani ʻi he ʻaho ní ʻi he “fakafetauʻilea mo e moveuveu […] ʻo e fakakaukaú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10). ʻOku fakamanatu mai ʻe Paula kiate kitautolu “ʻoku ai ʻa e ngaahi lea kehekehe ʻi māmani” (1 Kolinitō 14:10). Ko e fē ʻi he ngaahi leʻo kotoa ko iá ʻoku mahino mo ʻuhinga lelei ʻene fakaleleiʻi ha palopalema ʻi ha founga fakaʻeiʻeikí? Ko e leʻo ʻo e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou manatuʻi lelei pē hili hoku tafa ʻi he 2018 pea ʻi heʻeku foki ki he ngāué, naʻá ku ʻi he tauʻanga meʻalele he ʻōfisi lahi ʻo e Siasí. Ne fakafokifā ʻeku fanongo ki he ui mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Taniela, Taniela.” Naʻá ku lue fakavave atu kiate ia, peá ne ʻeke mai pe ʻoku ou fēfē.

Naʻá ku talaange, “ʻOku ou fakaakeake lelei pē, Palesiteni Nalesoni.”

Naʻá ne fai mai ha faleʻi pea fāʻofua mai kiate au. Ne u ongoʻi moʻoni e ngāue fakaetauhi fakataautaha ʻa ha palōfita ki ha “tokotahá.”

Kuo folau ʻa Palesiteni Nalesoni ki ha ngaahi puleʻanga lahi ʻi he māmaní. ʻOku ou fakakaukau, ʻoku ʻikai ke ne ngāue fakaetauhi pē ki ha lauafe, ka ʻokú ne toe ngāue fakaetauhi ki ha kakai tokolahi mo e “fakafoʻituitui.” ʻI hono fai iá, ʻokú ne vahevahe e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hono kotoa ʻEne fānaú.

ʻOku hoko e ngaahi lea ko ia ʻa Palesiteni Nalesoni kimuí ni maí ko ha maʻuʻanga ivi mo ha tataki fakalaumālie ki he kakai ʻo e ʻOtu Filipainí. Naʻe uesia lahi ʻa Filipaini ʻi he 2020, ʻo hangē pē ko e ngaahi fonua kotoa ʻi he māmaní, ʻe he mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi ʻo e COVID-19, toe puna foki mo ha moʻunga afi, hoko mo ha ngaahi mofuike, afā mālohi, mo e tāfea fakatupu maumau.

Ka naʻe hangē e ngaahi lea ia ʻa e palōfitá ko ha pou maama ʻoku ulo ngingila ʻi he ʻao fakapoʻuli ʻo e tailiilí, liʻekiná, mo e loto-foʻí. Naʻe kau ai e ui ki he ʻaukai mo e lotu fakaemāmani lahi mo e faleʻi ke laka ki muʻa neongo e mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahí. Naʻá ne fakaafeʻi mai ke ngaohi hotau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha ngaahi hūfangaʻanga fakataautaha ʻo e tuí. Naʻá ne ui ki he Kāingalotu he feituʻu kotoa pē ke nau fakaʻapaʻapaʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá pea tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.2

ʻOku pehē ʻa e fakafiefia ʻo e vitiō kimuí ni mai ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e mālohi ʻo e loto-houngaʻiá pea mo ʻene lotu tuku, ʻa ia ne ongoʻi ʻi he kotoa ʻo e ʻOtu Filipainí.3 Naʻe huluʻi e foʻi vitioó ʻi he vāhenga ʻo Leití ʻi ha feohi ʻa ha kakai mei ha ngaahi tui fakalotu kehekehe, pea toe lau foki ia ko ha konga ʻo e fakamaama fakalaumālie ʻa e kau taki fakalotú. ʻOku mohu tāpuekina e ʻOtu Filipainí mo e māmaní hono kotoa, ʻi heʻenau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene palōfita kuo filí.

Tolú, ʻE Lava ke Hoko e Valokí ko Hano Fakahaaʻi Ia e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene Fānaú

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻEne ʻofá ʻaki hano valokiʻi kitautolu. Ko ha founga ia hono fakamanatua mai kiate kitautolu ʻokú Ne ʻofeina mo Ne ʻafioʻi kitautolu. ʻOku ʻatā ʻEne talaʻofa ʻo e melinó kiate kinautolu kotoa ʻoku nau ʻaʻeva loto-toʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá mo loto-fiemālie ke fai honau fakatonutonú.

ʻI heʻetau fakatokangaʻi e valokí pea tau tali lelei iá, ʻe hoko ia ko ha faitoʻo fakalaumālie. Ko hai ʻoku saiʻia ʻi he faitoʻó? Ko kinautolu ʻoku fie maʻu ke fai ha faitoʻo pea loto lelei ki aí, ʻe lava ke hoko ia ko ha fakahaofi moʻui. ʻOku valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻokú Ne ʻofa aí. ʻOku fakahaaʻi mai ia kiate kitautolu ʻe he ngaahi folofolá (vakai, Hepelū 12:5–11; Hilamani 12:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:27; 95:1). ʻE hanga ʻe he valokí, pe faitoʻo fakalaumālié ʻo ʻomi e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ki heʻetau moʻuí. Te tau fakatokangaʻi leva ʻe kāinga, ʻokú ne fakaleleiʻi mo fakamaʻa hotau ngaahi lotó.

Naʻe valokiʻi ʻa Siosefa Sāmita, ko e Palōfita ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Hili e mole ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakatonutonuʻi mo toe fakahā ʻe he ʻEikí ʻEne ʻofá ʻaki Haʻane folofola ʻo pehē: “Naʻe ʻikai totonu ke ke manavahē ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá. … Naʻe totonu pē ke ke faivelenga. … Vakai, ko Siosefa koe, pea naʻe fili koe. … Manatu, ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá; ko ia, fakatomala” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:7–10).

Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi he 2016 ʻi Lītolo Uloki, ʻĀkanisoá, ne u kole kia Misa Tava ke ne ʻave ha fakamoimoi ki hoku tuofefine lahí, naʻe nofo ʻi ha kiʻi motu ʻi Fisi. Naʻe ʻikai te u ʻamanaki ki he tali naʻá ne fai maí. Naʻá ne tangi mo pehē mai, “Palesiteni Uakolo, naʻe ʻosi mālōlō ho tuofefiné pea naʻe tanu ia he ʻaho ʻe 10 kuohilí.” Naʻá ku ongoʻi fakaʻofaʻia mo kiʻi loto-mamahi ʻi he ʻikai ke teitei fakahā mai ʻe hoku fāmilí.

ʻI hono akoʻi ʻe hoku uaifí e kau faifekaú ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe hū mālohi mai e fakakaukau ko ʻení ki hoku lotó: “Taniela, ʻoku kaunga lelei e ngaahi meʻá ni ki hoʻo tupulakí. Naʻá ke akoʻi mo vahevahe hoʻo fakamoʻoní kau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí; ko ia moʻui ʻaki ia.” Naʻe fakamanatu mai kiate au “ʻoku monūʻia ʻa e tangata ʻoku tautea ʻe he ʻOtuá; ko ia [ʻoku totonu ke] ʻoua naʻa [tau] taʻe tokangaʻi ʻa e tautea mei he Māfimafí” (Siope 5:17). Ko hoku faitoʻo fakalaumālié ia, pea naʻe maʻu hono olá he taimi pē ko iá.

Lolotonga ʻeku fakalaulauloto ki he meʻa ko iá, naʻe kole mai ke tuku atu ʻeku fakakaukau aofangatukú ke aleaʻi. Ne u vahevahe mo ha ngaahi meʻa kehe ʻo kau ai e ngaahi lēsoni ne u toki akó: ʻuluakí, ne toki valokiʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pea ne u saiʻia ai koeʻuhí he ko au pē ne u fanongo aí; uá, koeʻuhi ko e feilaulau mo e totongi huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí, he ʻikai ke u toe lau hoku ngaahi faingataʻá ko ha ʻahiʻahi mo e meʻa fakamamahi, ka ko ha ngaahi aʻusia [ke u] ako mei ai; pea ko hono tolú, koeʻuhi ko ʻEne moʻui haohaoa mo ʻikai angahalá, he ʻikai ke u toe lau ʻeku tōnounoú mo e taʻemalavá ko ha ngaahi vaivai ka ko haku ngaahi faingamālie ia ke tupulaki ai. ʻOku tokoniʻi au ʻe he ʻausia ko ʻení ke u ʻiloʻi ʻoku valokiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.

ʻI he fakaʻosí. Ko ʻetau Tamai Taʻengatá, mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, naʻe hāsino mai ʻEna ʻofá ʻi hono fakafaingofuaʻi ke tau maʻu ha feohi taʻengata mo Kinaua mo e kau mēmipa hotau fāmilí, ʻaki hano uiuiʻi ha kau palōfita fakaeonopooni ke akoʻi mo tokoniʻi kitautolu, pea mo valokiʻi kitautolu ke tokoni ke tau ako mo tupulaki. “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi Heʻene meʻaʻofa taʻe-mafakatataua mai ʻaki Hono ʻAlo fakalangí,”4 ʻa hotau ʻEiki kuo toetuʻú, ʻa ia ko e Kalaisi moʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.