2012
Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu: Ko Hono ʻAi e Ke Tau Moʻuiʻaki e Konifelenisí
Mē 2012


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ko Hono ʻAi ke Tau Moʻuiʻaki e Konifelenisí

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke kamata ʻaki ha fealēleaʻaki fakafāmili pe fakalaulauloto fakatāutaha.

ʻOku ʻuhinga e mataʻifika ʻoku hā atu ʻi laló ki he peesi ʻuluaki ʻoku hā ai e leá.

Maʻá e Fānaú

  • Naʻe talamai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ha ongo foʻi lea mahuʻinga ʻokú ne fie maʻu ke tau manatuʻi ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻahiʻahi kitautolu ke tau angakovi ki ha tahá (peesi 70). ʻOkú ke manatuʻi nai e ongo foʻi lea ko iá? Talanoa mo hoʻo ongomātuʻá ki he ngaahi ʻulungaanga naʻá ne fokotuʻu mai ke taʻofí. Fakakaukau ki he founga te ke ke hoko ai ʻo hangē ko Sīsuú ʻi ho ʻulungaanga ki he niʻihi kehé.

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni kau ki he ngaahi meʻa lahi ʻoku lava ʻo fakahoko ʻe hotau sino fakamāmaní (peesi 77), pea naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Loni A. Lasipeeni ʻoku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku ʻikai haohaoa ai hotau sinó (peesi 80). Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻi hoʻo maʻu ko ia ha sinó? Fakakaukau ki he ngaahi meʻa lahi kehekehe ʻe lava ke fai ho sinó. ʻI he taimi ʻokú ke lotu aí, fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo lea ʻaki ki he Tamai Hēvaní ke ke fakamālō kiate Ia koeʻuhí ko e meʻaʻofa ko ʻení.

Maʻá e Toʻu Tupú

  • ʻOkú ke ʻiloʻi nai e kakai ʻoku nau fai e fehuʻi ʻe tolu naʻe fakalau mai ʻe he palōfitá ʻi heʻene leá lolotonga e fakataha ʻo e pongipongi Sāpaté (peesi 90): “Naʻa tau haʻú mei fē? Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí? Te tau ʻalú ki fē hili ʻa e moʻui ní?” Lau ʻene tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá peá ke fakakaukau ki he ngaahi founga te ke lava ʻo vahevahe ai e ngaahi moʻoni ko iá ki he kakai ʻoku teʻeki ke nau maʻu iá.

  • ʻOku ʻikai mahino ki he kakai ʻe niʻihi ʻoku tui mo muimui ʻa e Kāingalotú kia Sīsū Kalaisi. Lau ʻa e lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ko e, “Feilaulaú,” peá ke fakakaukau ki he lea ko ʻení: “ʻOku hoko ʻetau tokoní mo e moʻui feilaulaú ko hono fakahaaʻi totonu ia ʻo ʻetau tukupā ke tauhi ki he ʻEikí mo tokoni ki hotau kāingá” (peesi 19). Ko e hā e meʻa ʻoku tala ʻe hoʻo tōʻonga moʻuí ʻo kau ki hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí?

  • Naʻe ako mai ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo pehē, “ʻI he taimi ʻoku ʻikai maʻu ai e tuí ʻi he tahá, ʻoku ʻikai ke ne kei feongoongoi ai mo e Laumālié” (peesi 41). Fakakaukau ki ha ongo ʻo ha meʻalea ʻoku leʻo kovi pea ko e hā e meʻa naʻá ne fakatupu ʻene leʻo koví. Ko e hā ha ngaahi meʻa pau te ke lava ʻo fai ke ʻoua naʻá ke “tui aí”?

  • Naʻe talanoa ha niʻihi ʻo e kau lea he konifelenisí ni kau ki honau ngaahi fāmilí—kau ai ha ngaahi fāmili ʻoku Siasi pē ha niʻihi honau fāmilí, mo e ngaahi fāmili ʻoku nau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi. Ko e hā kuo ako ʻe he kau leá ni mei he meʻá ni pea nau houngaʻia ai ʻi honau ngaahi fāmilí? Ko e hā e meʻa ʻokú ke saiʻia mo houngaʻia ai ʻi ho fāmilí? Te ke lava fēfē ʻo tokoni mo hiki hake e kau mēmipa ho fāmilí?

Maʻá e Kakai Lalahí

  • Naʻe ako mai ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē, “Ko e taha ʻo e ngaahi ʻilo maʻongoʻonga fekauʻaki mo e fatongia fakaemātuʻá ko e lahi ko ia e meʻa ʻoku tau ako mei heʻetau fānaú, ʻo mahulu ange ia he meʻa kuo tau ako mei heʻetau mātuʻá” (peesi 6). Kapau ko ha mātuʻa koe, fakakaukau ki he ngaahi lēsoni mahuʻinga kuó ke ako mei hoʻo fānaú, pe kapau ʻoku ʻikai ko ha mātuʻa koe, fakakaukau ki ha ngaahi lēsoni kuó ke ako mei ha fānau ʻokú ke ʻiloʻi. Fakakaukau ke ke vahevahe e ngaahi lēsoni ko iá—pea mo e ngaahi tūkunga ne ke ako aí—ki ho hoá, hoʻo fānaú, pe niʻihi kehé.

  • Naʻe ako mai ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli ʻe lava ʻo fakahaofi kitautolu mei he koví he taimi ʻoku tau tafoki ai ki he ngaahi akonaki ʻa e folofolá (peesi 94). Kuo fakahaofi fēfē koe ʻe he ngaahi akonaki mei he folofolá? Kuo nau tokoniʻi fēfē koe ke ke fai ʻa e fili totonú?

  • Ne tukutaha e tokanga ʻa ha ngaahi lea ʻe niʻihi ʻi he ngaahi fuakavá, tautautefito ki he ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Fakakaukau ki he lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heilí: “Kiʻi vakai pē ki he sioʻatá peá ke pehē loto, ʻKo e hā e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻeku moʻuiʻaki ʻeku ngaahi fuakavá?’” (peesi 34). Fakakaukau ki hoʻo talí pea mahalo mo e meʻa te ke lava ʻo fai ke lelei ange ai hoʻo moʻui ʻaki hoʻo ngaahi fuakavá—pea fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau fakahoko mo moʻui ʻaki ʻenau [ngaahi fuakavá].

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani (peesi 31), ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni (peesi 111), mo ha niʻihi kehe pē ʻo kau ki he tuʻunga fakaeākongá mo e founga ʻo e haʻu kia Kalaisí. Ko e hā e tuʻunga kuo aʻu ki ai hoʻo founga fakaeākongá? Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke ako mei heni mo e ngaahi lea kehe pē ʻo kau ki he hokohoko atu hoʻo haʻu ki he Fakamoʻuí?

  • Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo pehē, “Ko hotau tefitoʻi tufakangá ke akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne tokāteliné ki he māmaní” (peesi 86). Toe vakai ki he lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní mo e lea ʻa ʻEletā Tōnolo L. Holositolomi (peesi 13) pea fakakaukau ko e hā ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e hā e ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ʻi ho ʻapí, ho uiuiʻí, mo hoʻo feohi mo e niʻihi kehé ke akoʻi ai iá?