2014
Te Ti‘a-faahou-raa o Iesu Mesia
Me 2014


Te Ti‘a-faahou-raa o Iesu Mesia

Hōho’a

O Iesu no Nazareta te Taraehara tei ti‘a faahou mai, e te faa‘ite papû nei au i te mau mea atoa e pee nei i te ohipa no To’na Ti‘a-faahou-raa.

E mana‘o pau rahi e te hepohepo tei ma‘iri i ni‘a i Ta’na mau pĭpĭ a mamae ai e a pohe ai Iesu i ni‘a i te satauro e a tuuhia ai To’na tino pohe i roto i te menema. Noa’tu â te mau parau pinepine a te Faaora no ni‘a i To’na pohe e To’na ti‘a-faahou-raa i muri iho, aita ratou i maramarama. Atira noa’tu, fatata roa te avatea poiri no To’na faasatauroraahia i te hope, e e hiti mai te poʻipoʻi oaoa no To’na Ti‘a-faahou-raa. Aita râ teie oaoa i ite-papû-hia maoti te taime a ite mata roa ai ta’na mau pĭpĭ i te Ti‘a-faahou-raa, i taa ore atoa hoʻi ratou i na melahi i te parau-matamua-raa mai e, ua ti‘a mai Oia—inaha, a tahi ra teie huru ohipa i te tupu.

Poʻipoʻi roa mai Maria i Magadala e te tahi pupu vahine faaroo rahi i te menema o te Faaora, i tera ra sabati, no te afaʻi mai i te tahi raau noanoa e te monoʻi no te faaoti roa mai i te faatahinuraa tei haamatahia i te taime a tuu-vave-hia ai te tino o te Fatu i roto i te menema hou te Sabati. I tera poʻipoʻi o te mau poʻipoʻi, e menema matara te tia‘i ra ia ratou, ua turaʻihia te ofaʻi, e e piti melahi tei parau e :

« Eaha outou i imi ai i tei ora i te vairaa o te pohe ?

« Aore oia i ô nei, ua ti‘a ïa i ni‘a ; a haamana‘o i ta’na i parau mai ia outou ia’na i parahi i Galilea ra,

« A na ô mai ai ra e, E tuuhia te Tamaiti a te taata nei i te rima o te feia rave hara, e faasataurohia, e e ti‘a faahou ia tae i te ruʻi toru ra ».1

« A haere mai na, a hi‘o i te vairaa o te Fatu ra.

« A haere oioi na orua a parau atu i ta’na mau pipi, e ua ti‘a faahou oia mai te pohe mai ».2

Mai tei anihia e na melahi, ua hi‘o o Maria i Magadala i roto i te menema, e mai te huru râ e, te mea noa ta’na i tape‘a mai, oia hoʻi ïa, aita faahou te tino o te Fatu. Ua horo oia e faa‘ite i te mau aposetolo, e i te iteraa’tu oia ia Petero raua o Ioane, ua na ô a‘era oia ia raua, « Ua hopoi-ê-hia e ratou te Fatu i te menema ra i rapae, e aore matou i ite i te vahi i vaiihohia’i oia e ratou ra ».3 Ua horo Petero raua o Ioane i tera vahi no te ite mata roa’tu, e oia mau, aita faahou â te tino i roto i te menema, e « te ahu vehi ra i te vai-noa-raa… e te ahu i vehihia i ta’na upoo ra… i tiafetuhia ïa e vaiiho-ê-hia i te vairaa ê ».4 E au e, o Ioane tei maramarama matamua i te poro‘i hanahana o te ti‘a-faahou-raa. Te papa‘i nei oia e, « ite ihora oia e faaroo atura », no te tahi râ mau puʻeraa, i tera taime, « aore â hoʻi ratou i ite i te parau i papa‘ihia ra e, e ti‘a faahou mai [Iesu] ia pohe ra ».5

Ua faaruʻe Petero e Ioane i tera vahi, faaea noa mai nei Maria ma te oto. I tera taime, ua hoʻi mai na melahi i reira e ua ui marû ia’na, « Eaha oe i oto ai, e tera ra vahine ? Ua parau atura oia ia raua, No tau Fatu i hopoî-ê-hia e ratou nei, e aore au i ite i te vaiihoraahia e ratou ra ».6 E i taua taime ra, te ti‘a noa ra te Faaora tei ti‘a faahou mai i muri ia’na, e ua parau atura, « E tera ra vahine, eaha oe i oto ai ? o vai ta oe e imi na ? Parau a‘era oia e o te taata faaapu ra, e ua na ô atura ia’na, E hoa, na oe oia i hopoi ê ra, e faa‘ite mai oe i te vaiihoraahia oia e oe na, e na’u oia e tii atu e hopoi ê ».7

Ua papa‘i Elder James E. Talmage e : « O Iesu ta’na i paraparau atu, to’na Fatu here, aita râ oia i ite. Hoê noa parau mai roto mai i To’na vaha tei faataui i to’na oto ahoaho ei popou rahi. ‘Ua parau maira Iesu ia’na, E Maria’. Te reo, to’na taʻiraa, to’na navenave, o ta’na i faaroo e i here i tera ra mau mahana na mua’tu, ua faateitei te reira ia’na mai te hohonuraa o to’na hepohepo, i reira oia i te mureraa. Neva a‘era oia e ite ihora i te Fatu. E no to’na popou rahi, toro atura oia i to’na na rima no te tauahi Ia’na, e te parau ana‘e, te parau arue, i matara mai, oia hoʻi, ‘E Raboni’, te auraa ra, To’u Fatu here ».8

E no reira, ua riro mai teie vahine ei vahine haamaitaihia, e o oia te tino tahuti matamua tei ite matamua e tei paraparau i te Mesia tei ti‘a faahou mai. E i te roaraa o taua mahana ra, ua fa Oia ia Petero i Ierusalema ;9 i na pipi toopiti i ni‘a i te eʻa no Emausa ;10 e i te ahiahi i e ahuru aposetolo e te vai atura ma te fa taʻue noa i rotopu ia ratou e ma te parau e, « A hi‘o mai na i tau rima e tau avae ; o vau mau â ; a fafa mai na ia ite ; aita o te varua e io e te ivi mai to’u nei ».11 Ei reira, no te haapapû-roa-raa ia ratou, « aore â ratou i faaroo i te oaoa e te maere »,12 ua amu Oia i te iʻa tunu paa e te merikerio i mua ia ratou ra.13 I muri mai ua aʻo Oia ia ratou e, « Ei ite hoʻi outou no’u i Ierusalema nei e Iudea’toa hoʻi e ati noa’e, e Samaria, e tae noa’tu i te hopea o te fenua ra ».14

I pihaʻi atu i teie mau faa‘iteraa papû i Ierusalema ra, te vai atoa nei te ohipa taviniraa faito ore a te Fatu i te mau taata i tahito ra, i te mau pae tooʻa o te ra o te ao. I te vahi ra no Bounetifula, ua pou mai Oia mai ni‘a mai i te raʻi e ua titau i te nahoa rahi tei haaputuputu, e 2 500 tiʻahapa taata, ia haere mai ratou, hoê i muri mai i te tahi, ia hope te taatoaraa i te haere mai, e ia toro mai i to ratou rima i To’na aoʻao e ia fafa i te mau tapa‘o o te naelo i roto i To’na na rima e To’na na avae.15

« E hope roa a‘era ratou i te haere e te ite mata i te reira, ua pii noa’ʻe ratou ma te aau hoê, i te na ôraa e,

« Hosana ! Ia maitai te i‘oa o te Atua Teitei ! E ua ma‘iri ihora ratou i te pae avae no Iesu, haamori atu ai ia’na ».16

Te faa‘ite nei te Ti‘a-faahou-raa o te Mesia e, e mea taa ê To’na ora e e mea mure ore. « Mai te Metua ra, e ora to’na tei roto ia’na iho, ua horo‘a mai hoʻi oia i to te Tamaiti, ei ora’toa to’na i roto ia’na iho ».17 Ua parau Iesu :

« I here mai ai tau Metua ia’u, o vau e horo‘a i to’u ora, e a rave faahou atu ai.

« Aore roa e taata e riro ai ia haru, na’u ihora e horo‘a noa’tu. E ti‘a ia’u ia horo‘a, e e ti‘a hoʻi ia’u ia rave faahou ».18

Aita te Faaora i raro a‘e i te titauraa a te maa e te pape e te mataʻi aho e te tahi noa’tu mea, te tahi noa’tu mana e aore râ taata no te ora. No te mea o Oia Iehova e te Mesia, o Oia atoa ïa te Te vai nei au rahi, te Atua e vai ia’na noa.19 No te parau ohie, te vai nei Oia e e vai noa’tu Oia e a muri noa’tu.

Na roto i Ta’na Taraehara e To’na Ti‘a-faahou-raa, ua upootiʻa Iesu Mesia i ni‘a i te mau tuhaa atoa o te Hiʻaraa. Ua riro atura te pohe pae tino ei pohe taime poto, e tae noa’tu i te pohe pae varua, e hopea to’na, i te mea e, e ti‘a faahou â te taata atoa i mua i te aro o te Atua, no te tahi a‘e taime poto, ia haavâhia ratou. E ti‘a ia tatou ia roaa te ti‘aturi hope e te ti‘aturiraa tamau i roto i To’na mana no te upooti‘a i te hoê noa’tu mea e ia ho-mai-hia te ora mure ore.

« Mai te pohe hoʻi i noaa i te taata ra, no te taata’toa e noaa’i te ti‘a faahou i te feia i pohe ra.

« Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e hope atoa i te faaorahia e te Mesia ».20

Ia au i te parau a Elder Neal A. Maxwell : « Na roto i te upotiʻaraa te Mesia i ni‘a i te pohe ua hope te vairaa atâta o te utuafare taata. I teie nei râ, te toe mai, o te vairaa atâta ïa no te taata iho, e e ti‘a atoa ia tatou ia faaorahia mai i te reira na roto i te peeraa i te mau haapiiraa a te taata tei faaora ia tatou paatoa i te haamouraa rahi ».21

No To’na pahonoraa i te mau titauraa a te parau ti‘a, tei roto atura te Mesia i te vahi no te parau ti‘a ; e aore râ e ti‘a roa paha ia parau e, o Oia te parau ti‘a, e o Oia atoa hoʻi te aroha.22 Mai te reira atoa, o Oia te « Atua ti‘a hope roa » e o Oia atoa hoʻi te Atua aroha hope roa.23 E no reira, e faariro te Faaora i te mau mea atoa ei mea ti‘a. Aore parau ti‘a ore i roto i te tahuti nei e vai noa’tu, te pohe atoa hoʻi, inaha, Na’na e faati‘a faahou mai i te ora. Aore tino pêpê, aore tino huma, aore haavareraa e hamani-ino-raa e ore e aufauhia i te hopea maoti To’na parau ti‘a hope e To’na aroha hope.

Ia au i teie taipe, e ti‘a’tu tatou paatoa i mua Ia’na e to tatou oraraa, ta tatou mau ma‘itiraa e ta tatou mau ohipa, e tae noa’tu i to tatou mau mana‘o. No te mea ua faaora Oia ia tatou mai te Hiʻaraa, Na’na atura ïa to tatou ora. Ua parau Oia :

« Inaha, ua horo‘a’tu vau ita’u evanelia ia outou, e o teie te evanelia ta’u i horo‘a’tu ia outou, I haere mai au i roto i teie nei ao e rave i to te Metua hinaaro, o ta’u Metua i tono mai ia’u :

« I tono mai ta’u Metua ia’u ia faateiteihia vau i ni‘a i te satauro ; e ia oti ta’u faateiteiraahia i ni‘a i te satauro ra, ia ume mai au i te mau taata atoa ra ia’u ; e mai ia’u i faateiteihia i ni‘a e te taata ra, oia atoa e faateiteihia te taata i ni‘a e te Metua, ia ti‘a mai ratou i mua ia’u ia haavâhia i ta ratou mau ohipa ».24

A feruri na i te tahi taime i te auraa no te Ti‘a-faahou-raa ei pahono-hope-roa-raa i te parau no te hiro‘a mau o Iesu no Nazareta e i te mau pato‘iraa feruriraa hohonu a te taata e i te mau uiraa rahi no ni‘a i te oraraa. Mai te peu ua ti‘a faahou mai ihoa Iesu, te auraa ra, e taata hanahana Oia. Aita to te taata tahuti iho e mana i roto ia’na no te hoʻi faahou mai i te ora i muri mai i te pohe. E no te mea ua ti‘a faahou mai Oia, e ere atura ïa Iesu i te hoê noa tamuta, te hoê noa orometua, te hoê noa rabbi e te hoê noa peropheta. E no te mea ua ti‘a faahou mai Oia, titauhia ïa ia Iesu ia riro ei Atua, oia hoʻi te Tamaiti Fanau Tahi a te Metua.

E no reira, e parau mau Ta’na i haapii ; eita te Atua e haavare.25

E no reira, o Oia te Hamani o teie nei ao, mai Ta’na i parau.26

E no reira, e parau mau te parau no te raʻi e no hade, mai Ta’na i haapii.27

E no reira, te vai ra te hoê ao varua Ta’na i haere atu i muri mai i To’na pohe.28

E no reira, e hoʻi faahou mai Oia, mai ta te mau melahi i parau,29 no te « faatere tino roa i teie nei ao ».30

E no reira, te vai ra te hoê Ti‘a-faahou-raa e te hoê haavâraa hopea no te taatoaraa.31

No te mea e parau mau te Ti‘a-faahou-raa o te Mesia, ua mure atura ïa te parau no te feaaraa i te puai rau, te ite rau e te aau maitai hoʻi o te Atua te Metua—Tei horo‘a mai i Ta’na Tamaiti Fanau Tahi no te faaora i teie nei ao. Aita faahou e niu no te feaaraa i te auraa e te fa o te oraraa. Inaha hoʻi, o Iesu Mesia ana‘e te i‘oa e aore râ te eʻa e tae mai ai te faaoraraa i te taata nei. E parau mau te aroha o te Mesia, no te faafanaʻoraa i te faaoreraa hara e te tamâraa i te taata hara e tatarahapa nei. E ohipa hau atu te faaroo i te hoê noa mana‘o o te feruriraa e aore râ te hoê hamaniraa na’na. Te vai nei te parau mau rahi e te papû, e te vai nei te mau faatureraa papû e te taui ore i te pae morare mai tei haapiihia e Ana.

No te mea e parau mau te Ti‘a-faahou-raa o te Mesia, ua riro atura ïa te tatarahaparaa i te ofatiraa i te hoê noa’tu ture e i te tahi noa’tu mau faaueraa Na’na, ei ohipa matara i te taata e te ru. E mea papû te mau semeio a te Faaora, mai Ta’na atoa parau fafau i Ta’na mau pipi e, e riro ratou i te rave atoa i te reira e hau atu â.32 E no reira, e mana papû Ta’na autahu‘araa, no te « haapa‘o i te evanelia e o te mau hoʻi i te taviri no te mau parau aro no te basileia, oia ïa te taviri no te ite i te Atua. No reira, i roto i te mau oro‘a no te reira, te mana no te huru Atua e faa‘itehia mai ai ».33 No te papû o te Ti‘a-faahou-raa o te Mesia, e ere atura te pohe i to tatou vairaa hopea, e noa’tu â e amu te mau toʻe i to tatou nei tino, « e hi‘o â [tatou] i te Atua i roto i [to tatou] tino nei ».34

Te parau nei te peresideni Thomas S. Monson i te hoê parau a Robert Blatchford, a 100 matahiti i teie nei, « i roto i ta’na buka, God and My Neighbor, te aro u‘ana nei i te mau ti‘aturiraa Keresetiano fariihia, mai te Atua, te Mesia, te pure, e te tahuti ore. Ua faaʻite papû oia e : ‘te parau nei au e, ua faaʻite papû vau i te mau mea atoa ta‘u i hinaaro i te faaʻite papû ma te hope roa e ma te pautuutu, e aita e Kerisetiano, noa’tu to’na rahi e aore râ, to’na maramarama, e nehenehe e pahono i ta‘u mau pato‘iraa e aore râ, e faatapitapi i ta‘u mau pato‘iraa’. Ua haati oia ia’na i te hoê paruru ti‘aturi ore. I muri iho, ua tupu mai te hoê mea maere rahi. Inaha, ua haruru to’na patu i [raro] i te repo… E ua vai taahaa noa oia ma te paruru ore. Ua haamata mărû noa oia i te hoi i roto i te faaroo ta’na i pato‘i e i faaaoaoa. E aha te mea i faatupu i teie tauiraa rahi i ni‘a ia’na ? Ua pohe ta’na vahine. Ma te aau oto, ua haere atu oia i roto i te piha tei reira te vairaa o to’na tino pohe. Ua hi‘o faahou a‘era oia i te mata o ta’na i here roa. Ia haere mai oia i rapae, na o atura i te hoê hoa, ‘ona, e ere râ ona. Ua taui te mau mea atoa. Te hoê mea te vai noa na i reira na mua a‘e nei, ua afa‘i-ê-hia ïa. E ere faahou oia mai tei matauhia. E aha atu â te nehenehe e haere mai te mea e, e ere te varua ?’ »35

Ua pohe mau anei te Fatu e ua ti‘a faahou mai ? E. « Te mau parau tumu no to tatou haapa‘oraa o te iteraa papû ïa o te mau aposetolo e te mau peropheta, no ni‘a ia Iesu Mesia, e ua pohe Oia, ua tanuhia Oia, e ua ti‘afaahou mai i te toru o te mahana, e ua haere atu i ni‘a i te ra‘i; e te tahi atu mau mea ato‘a no ni‘a i to tatou haapa‘oraa e mau hu‘ahu‘a ana‘e ïa no te reira ».36

Mai te fatataraa mai te tohuraa no te fanauraa o Iesu, ua ti‘aturi mau te tahi i rotopu i te mau ati Nephi e te mau ati Lamana i tahito ra, e ua feaa râ te rahiraa. I te taime tiʻa, ua tae mai te tapa‘o no To’na fanauraa—te hoê mahana e te hoê pô aita râ e poiri—e ua ite pauroa ratou.37 Mai te reira atoa i teie mahana, te vai ra te ti‘aturi mau ra i te Ti‘a-faahou-raa mau o te Mesia, e te vai ra te feaa ra e aore râ te ti‘aturi ore ra. Ua ite râ te tahi mau puʻeraa. E i te taime tiʻa, e riro te mau mata atoa i te hi‘o atu e e ite mai te taatoaraa ; e oia mau, « e piʻo hoʻi te mau turi atoa i raro, e faʻi hoʻi te mau vaha atoa i mua ia’na ra ».38

E tae noa’tu i tera taime, e ti‘aturi au i te parau a te mau taata atoa tei ite i te Ti‘a-faahou-raa o te Faaora, mai itehia, teie mau ohipa i tupu e to ratou ra mau iteraa papû, i roto i te Faufaa Apî—no Petero e to’na mau hoa no te Tino Ahuru Ma Piti, no Maria i Magadala te aau mâ, e te vai atura. E ti‘aturi au i te mau iteraa papû i roto i te Buka a Moromona—no Nephi te aposetolo e te nahoa rahi i te fenua no Bounetifula, e te vai atura. E e ti‘aturi au i te iteraa papû o Iosepha Semita e o Sidene Rigidoni, tei parau i muri iho e rave rahi iteraa papû i te iteraa rahi o teie nei tau tuuraa hopea, « Oia hoʻi te ora nei oia ! No te mea ua ite mata’tura maua ia’na ».39 I mua i To’na mata ite i te mau mea atoa, te ti‘a nei au ei ite, no te faa‘ite e, o Iesu no Nazareta te Taraehara tei ti‘a faahou mai, e te faa‘ite papû nei au i te mau mea atoa e pee nei i te ohipa no To’na Ti‘a-faahou-raa. Ia farii mai outou i te mana‘o papû e te parau tamahanahana o teie nei iteraa papû, o ta’u ïa pure i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.