Konafesi Aoao
O Sosaiete e Gafataulimaina
Konafesi Aoao ia Oketopa 2020


O Sosaiete e Gafataulimaina

Afai e lava i tatou ma lava o tatou tuaoi e taiala o tatou olaga i le upumoni a le Atua, o le a anoanoai uiga mama ma paia o loo manaomia i sosaiete uma.

Oka se matagofie o le aufaipese o loo lagiina le Faaola matagofie.

I le 2015, sa faamaonia aloaia ai e Malo Aufaatasi le mea sa ta’ua “O Le Polokalama mo Atina’e Gafataulimaina 2030.” Sa faamatalaina o se “mamanu fefaasoaai mo le filemu ma le manuia o tagata ma le paneta, i le taimi nei ma i le lumanai.” O le Polokalama mo Atina’e Gafataulimaina e aofia ai sini e 17 e tatau ona oo atu i le tausaga e 2030 ua ausia, e pei o le leai se mativa, leai se fiaai, a’oga auau mama, avanoa tutusa mo itupa, suavai mamā ma le tumamā, ma galuega lelei. 1

O le manatu autu mo atina’e gafataulimaina, o se manatu malie ma le taua. Peitai, e sili atu ona faavavevave, o le fesili lautele atu o sosaiete e gafataulimaina [ia manaoga]. O a mea faavae e gafataulimaina ai se sosaiete ua tupu olaola, ua siitia ai le fiafia, alualu i luma, filemu, ma le soifua manuia o ona tagata? O loo i ai a tatou faamaumauga faatusipaia o ni sosaiete se lua na tupu olaola. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai ia i latou?

I aso anamua, sa tala’i atu ai e le peteriaka maoae, le perofeta o Enoka le amiotonu ma “sa fausia e ia se aai sa taʼua o le Aai Paia, o Siona lava” 2 Ua tusia faapea “sa taʼua e le Alii lona nuu o Siona, ona sa tasi o latou loto ma tasi le mafaufau, ma sa mau i le amiotonu; ma sa leai se mativa i totonu o i latou.” 3

“Ma sa faamanuia e le Alii le laueleele, ma sa faamanuiaina i latou i luga o mauga, ma i luga o mea maualuluga, ma sa olaola.” 4

O le seneturi-muamua ma le lona lua-i le Lalolagi i Sisifo sa lauiloa o sa Nifaē ma sa Lamanā o loo aumaia ai foi se isi faataitaiga iloga o se sosaiete na lauolaola. Ina ua tuanai le galuega ofoofogia a le Faaola toetu ia i latou, “sa latou savavali e tusa ma poloaiga na latou maua mai lo latou Alii ma lo latou Atua, ma ola pea i le anapogi ma le tatalo, ma i le potopoto soo e tatalo ma faalogologo i le afioga a le Alii. …

“Ma sa leai se matau’a, po o ni feeseeaiga, po o ni faanunununu, po o ni faitaaga, po o ni pepelo, po o ni fasiotiga tagata, po o soo se mea faamataaitu; ma e moni e le mafai ona i ai o ni tagata e sili atu ona fiafia i totonu o tagata uma na foafoa e le aao o le Atua” 5 [i lo latou].

O sosaiete i nei faataitaiga e lua sa lagolagoina i faamanuiaga mai le lagi na tutupu mai lo latou tuuto atoa e ola i poloaiga sili e lua: “E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa” ma le “E te alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.” 6 Sa latou usiusitai i le Atua i o latou olaga patino, ma sa latou tausia o le tasi ma le isi i le uelefea faaletino ma faaleagaga. I upu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o sosaiete nei “e taitoatasi le tagata ma saili i le lelei o le la te tuaoi, a o faia mea uma i le manatu tasi i le mamalu o le Atua.” 7

Ae paga lea, e pei ona ta’ua e Elder Quentin L. Cook i lenei taeao, o le sosaiete sili o loo faamatala mai i le 4 Nifae o le Tusi a Mamona sa le’i tumau i talaatu o lona seneturi lona lua. O le gafataulimaina e le mautinoa ma o se sosaiete olaola e mafai ona i ai le taimi e pa’ū ai pe afai na te lafoa’ia uiga mama silisili ia e faatumauina lona filemu ma le manuia. I le tulaga lea, o le gauai atu i faaosoosoga a le tiapolo, “na amata ai [e tagata] ona vaevaeina i ni vasega; ma sa amata ona latou faatutuina ni ekalesia mo i latou lava ia maua ai le oa, ma amata ai ona latou faafitia le ekalesia moni a Keriso.” 8

“Ma sa oo ina ua mavae atu le tolu selau o tausaga, sa matua amioleaga tele lava tagata uma o le nuu o Nifae ma sa Lamanā ua pei lava le tasi o le isi.” 9

E oo atu i le faai’uga o le isi seneturi, ua faitau miliona ua maliliu i lo latou lava fevataua’i, ma o lo latou malo sa nofofilemu ua tuuitiitia i ituaiga fetaua’i.

O le mafaufau i lenei mea ma isi faataitaiga o sosaiete na lauolaola muamua ae mulimuli ane toilalo, ou te manatu ai e saogalemu le faapea atu, pe a oo ina fulitua tagata ma liliuese mai le lagona o lo latou tiute o le tali atu i le Atua ma amata ona faalagolago i le “lima o le tagata,” e oo mai puapuaga. O le faalagolago i le lima o le tagata o le le amanaiaina lea o le Tusitala paia o aia tatau a tagata ma le malualii o tagata ma o le tuu atu lea o le faamuamua aupito maualuga i ‘oa, pule, ma viiga o le lalolagi (ae masani ona ulagia ma sauaina i latou o e mulimuli i se isi tulaga faatonuina. Ae ui i lea, o i latou o i sosaiete ua gafataulimaina o loo sailia, e pei ona fai mai le Tupu o Peniamina, ina ia “tuputupu ae i le malamalama o le mamalu oi ia na foafoaina [i latou], po o i le malamalama o le mea ua tonu ma moni.” 10

O faalapotopotoga o aiga ma tapuaiga na taua tele mo le faamanuiaina o tagata taitoatasi ma nuu i uiga mama e lagolagoina ai se sosaiete malosi. O nei uiga, ua mauaa i tusitusiga paia, e aofia ai le amiosa’o, tiutetauave ma le tali atu o le tagata lava ia, agaalofa, faaipoipoga ma le faamaoni a’ia’i i le faaipoipoga, faaaloalo mo isi ma meatotino a isi, auaunaga, ma le tatau ai ma le malualii o le galue, faatasi ma isi.

Na tusia e se Faatonu mo soo se lomiga, o Gerard Baker se koluma i le amataga o le tausaga nei i le Wall Street Journal e faamamaluina ai lona tama, o Frederick Baker, i le aso soifua lona 100 o lona tama. Sa taumatemate e Baker ia mafuaaga o le umi o le soifua o lona tama ae ona ia faaopoopo lea i ai o mafaufauga nei:

“E ui atonu o loo matou mananao uma e fia iloa le mealilo o se olaga umi, e tele taimi ou te lagona ai e sili atu pe a o matou tuutoina se taimi tele e tau fuafua ai po o le a le mea e ala ai ona lelei se olaga. O iina la, ua ou mautinoa ai ua ou iloaina le mealilo a lo’u tama.

“E sau o ia mai se vaitau sa iloga i tiute, ae le o mea e maua fua; i tiutetauave faaagafesootai, ae le o avanoa mo le tagata lava ia. O le mataupu faavae faaosofia muamua lava i le aluga o lona seneturi atoa o se faautautaga o matafaioi—i le aiga, Atua, atunuu.

“I se vaitau sa fuaao ai taunuuga o aiga malepelepe, o lo’u tama o se tane tuuto i lona toalua o le 46 tausaga, o se tama sa tumu i tiute mo se fanau e toaono. Sa lei i ai se taimi na sili ona mata’ituina ma taua nai lo le taimi na mafatia ai o’u matua i le mala sa le’i mafaufauina o le maliu o se la tama. …

“Ma i se vaitau sa matuai faateteleina ai le uiga ese o lotu, sa ola lo’u tama o se Katoliko mao’i, faamaoni, ma se talitonuga e le maluelue i folafolaga a Keriso. E moni, o nisi taimi ou te mafaufau ai sa umi tele ona ola o ia ona sa saunia lelei o ia e oti nai lo se isi lava na ou iloa.

“O a’u o se tagata laki—na faamanuiaina i le lelei o se a’oga, o lo’u lava aiga matagofie, o ni nai manuia faalelalolagi sa le’i onomea mo au. Ae po o le a lava lo’u mitamita ma le lotofaafetai na ou lagonaina, sa gase lava i lo’u mitamitaga ma le lotofaafetai i le tagata o lē, sa le’i faafitauli, sa aunoa ma se faamoemoeina o se taui po o se faailoaga aloaia, ae sa ola lava—mo se seneturi—faatasi ma tiute faatauvaa, matafaioi ma, taualuga i olioliga o le ola i se olaga mama.” 11

O le taua o lotu na manatu ai ma le faatuatuaga faalelotu, sa lilifa ifo i le tele o atunuu i tausaga talu ai nei. Ua manatu se faitau faatupulaia o tagata e faapea o le talitonuga i ma le lotonuu i le Atua e le manaomia mo le faamaoni e tatau ai i tagata taitasi po o sosaiete i le lalolagi i ona po nei. 12 Ou te manatu o le a tatou ioe uma e faapea o i latou o ē le faailoa maia se talitonuga faalelotu, e mafai ona avea, ma e tele lava o ni tagata lelei, ma amio mama. Peitai, o le a tatou le ioe, faapea e tupu lenei mea e aunoa ma le tosinaga faalelagi. O loo ou faasino atu i le Malamalama o Keriso. Na tautino mai le Faaola, “O au o le malamalama moni ua faamalamalama ai tagata uma e o mai i le lalolagi.” 13 Pe o silafia pe leai, o alii uma, tamaitai, ma tamaiti o talitonuga faalelotu uma, nofoaga, ma taimi ua faatumulia i le Malamalama o Keriso ma o le mea lea, ua i ai le lagona o le sa’o ma le sese lea e tele ina tatou ta’ua o le lotofuatiaifo. 14

Ae ui o lea, a oo ina tuueseese e le lalolagi le uiga mama faaletagata lava ia ma faalenuu mai se matafaioi o le tali atu i le Atua, ua na tipiesea le laau mai ona a’a. O le na o le faalagolago i le aganuu ma aga masani, o le a lē lava lea e lagolago ai le uiga mama i le sosaiete. Pe a oo ina leai se atua maualuga atu i lo se tasi ma ua le sailia se mea sili atu ona lelei nai lo le faamalieina o ona lava mana’oga ma mea e fiafia i ai, o le a faaalia lava aafiaga i se taimi.

Mo se faataitaiga, o se sosaiete lea e na o le pau le popo’ega e uiga i gaoioiga faalefeusuai o le ioega a le tagata, o se sosaiete ua fano. O le mulilua, feusuaiga faataaloga i vai, faapa’ū pepe i le faitalia, 15 o fanau e fananau mai i matua nonofo faapouliuli, o nisi ia o fua oona e tulai mai i le ola lē mama e faatagaina e fouvalega faalefeusuai. O isi taunuuga e ese mai ai ia e galulue faasagatau i le gafataulimaina o se sosaiete ola maloloina, ua aofia ai le faatupula’ia o fanau o loo ola a’e i le mativa e aunoa ma faatosinaga lelei a ni tamā, o nisi taimi i le gasologa o ni augatupulaga se tele, o fafine e tauamoina na o i latou mea e tatau ona avea o ni tiutetauave e tausoa faatasi; ma matua’i lē lava ai le a’otauina a o poloaiina a’oga, pei o isi faalapotopotoga, e tau faufau le toilalo popo i totonu o le aiga. 16 E faaopoopo atu i nei faaletonu faaleagafesootai, o tulaga e le mafaufauina o le lotomomoia ma le faanoanoa taitoatasi—le faatafunaga faalemafaufau ma faalelagona e oo mai i ē ta’usalaina ma ē ta’umamaina.

Ua folafola mai e Nifae:

“Oi talofa ia te ia o lē e faalogo i mataupu a tagata, ma teena le mana o le Atua, ma le meaalofa a le Agaga Paia! …

“… Oi talofa ia te i latou uma o ē e tetete, ma ua feitai ona o le upumoni a le Atua!” 17

I se eseesega, o la tatou savali fiafia i a tatou fanau, ma i tagata soifua uma e faapea “o le upumoni a le Atua” e faasino mai ai se ala e sili atu, pe faapei o la Paulo, “o se ala e silisili ona lelei,” 18 o se ala i le fiafia patino ma le soifua manuia o le nuu i le taimi nei ma i le filemu e faavavau ma le olioli i le olaga a sau.

O le afioga a le Atua e faasino i upumoni autu o loo fatu ai Lana fuafuaga o le fiafia mo Lana fanau. O nei upumoni e faapea, o loo soifua le Atua; o Ia o le Tama Faalelagi o o tatou agaga; e avea o se faaaliga o Lona alofa, ua Ia tuuina mai ai poloaiga ia e taitai atu ai i se atoaga o le olioli faatasi ma Ia; o Iesu Keriso o le Alo o le Atua ma o lo tatou Togiola; na puapuagatia o Ia ma sa maliu e togiola ai mo agasala i luga o tuutuuga o lo tatou salamo; na toetu mai o Ia mai le oti, ma faataunuuina ai le Toetutu o tagata uma; ma o le a tatou tutu uma atu i Ona luma ina ia faamasinoina, o lona uiga, e tali atu mo o tatou olaga. 18

E iva tausaga i le mea sa faaigoa “o le nofoaiga a faamasino,” i le Tusi a Mamona, na faamavae mai ai le perofeta o Alema i lona tulaga o le faamasino sili ae tuuina atu lona taimi atoa i lana taitaiga o le Ekalesia. O lona faamoemoega o le tautalagia o le faamaualuga, sauaga, ma le losilosi ua tuputele i tagata aemaise i totonu lava o tagata o le Ekalesia. 20 E pei ona matau i se taimi e Elder Stephen D. Nadauld, “O le faai’uga musuia [a Alema] e le ina ia faaalu ai se taimi tele e taumafai ai e faia ma faamalosia nisi tulafono e faasa’o ai amioga a lona nuu, ae ia tautala atu ia i latou i le afioga a le Atua, e aoao atu le aoaoga faavae ma ia avea lo latou malamalama i le fuafuaga o le togiola e taitai atu ai i latou ia suia a latou amioga.” 21

E tele na’ua mea e mafai ona tatou faia o ni tuaoi ma tagatanuu e saofagā ai i le gafataulimaina ma le manuia o sosaiete o loo tatou ola ai, ma e mautinoa o la tatou auaunaga e sili ona taua ma tumau, o le aoao atu lea ma ola i upumoni ua i ai faatasi i le fuafuaga sili a le Atua o le togiola. E pei ona ta’ua mai i upu o le viiga:

Faatuatua o tatou tama, tatou alofaina

O le uo ma le fili i a tatou tauiviga,

Ma aoao atu oe, aua e mafai e le alofa,

I upu agalelei ma le ola mama. 22

Afai ua lava i tatou ma lava o tatou tuaoi e tauivi e faia a tatou faaiuga ma taiala o tatou olaga i le upumoni a le Atua, o le a anoanoai uiga mama ma paia o loo manaomia i sosaiete uma.

I Lona alofa, na ofoina mai ai e lo tatou Tama Faalelagi Lona Alo Pele e Toatasi na Fanaua, o Iesu Keriso, ina ia tatou maua le ola e faavavau. 23

“E lē faia e [Iesu Keriso] se mea vagana ai ua mo le manuia o le lalolagi; ona ua alofa o ia i le lalolagi, e oo ina tuu ai lava e ia i lalo lona lava soifua ina ia mafai ona ia aumai o tagata uma ia te ia. O le mea lea, ua lē poloaia ai e ia se tasi ia latou lē taumamafa i lana olataga.

“Faauta, po ua fetalai mai ea o ia i se tasi, fai mai: Alu ese atu mai ia te a’u? Faauta, ou te fai atu ia te outou, E leai; ae ua fetalai mai o ia: O mai ia te a’u outou tuluiga uma o le lalolagi, faatau le susu ma le meli, e aunoa ma se tupe ma aunoa ma se tau.” 24

Tatou te tautino atu lenei mea ma le “paia o le loto, i le agaga o le agamalu,” 25 ma i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le “The 17 Goals,” United Nations Department of Economic and Social Affairs website, sdgs.un.org/goals.

  2. Mose 7:19.

  3. Mose 7:18.

  4. Mose 7:17.

  5. 4 Nifae 1:12, 16.

  6. Mataio 22:37–39.

  7. Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:19.

  8. 4 Nifae 1:26.

  9. 4 Nifae 1:45.

  10. Mosaea 4:12.

  11. Gerard Baker, “A Man for All Seasons at 100,” Wall Street Journal, Feb. 21, 2020, wsj.com.

  12. Tagai i le Ronald F. Inglehart, “Giving Up on God: The Global Decline of Religion,” Foreign Affairs, Sept./Oct. 2020, foreignaffairs.com; tagai foi i le Christine Tamir, Aidan Connaughton, and Ariana Monique Salazar, “The Global God Divide,” Pew Research Center, July 20, 2020, especially infographic “Majorities in Emerging Economies Connect Belief in God and Morality,” pewresearch.org.

  13. Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:2; tagai foi i le Moronae 7:16, 19.

  14. Tagai Boyd K. Packer, “The Light of Christ,” Liahona, Ape. 2005, 10; tagai foi ia D. Todd Christofferson, “Truth Endures,” Religious Educator, vol. 19, no. 3 (2018), 6.

  15. I le tuuina atu o lenei faataitaiga, ou te talanoa atu i taunuuga le lelei e ono tupu i tamaiti o ni “fua oona” ae le o tamaiti lava ia. E taua fanau uma a le Atua, ma o ola uma e i ai se tulaga faatauaina e ui lava i taunuuga o le fanau mai.

  16. Tagai, mo se faataitaiga, Pew Research Center, “The Changing Profile of Unmarried Parents,” Apr. 25, 2018, pewsocialtrends.org; Mindy E. Scott and others, “5 Ways Fathers Matter,” June 15, 2016, childtrends.org; and Robert Crosnoe and Elizabeth Wildsmith, “Nonmarital Fertility, Family Structure, and the Early School Achievement of Young Children from Different Race/Ethnic and Immigration Groups,” Applied Developmental Science, vol. 15, no. 3 (July–Sept. 2011), 156–70.

  17. 2 Nifae 28:26, 28.

  18. 1 Korinito 12:31.

  19. Tagai i le Alema 33:22.

  20. Tagai i le Alema 4:6–19.

  21. Stephen D. Nadauld, Principles of Priesthood Leadership (1999), 13; tagai foi Alema 31:5.

  22. “Faith of Our Fathers,” Hymns, no. 84.

  23. Tagai Ioane 3:16.

  24. 2 Nifae 26:24–25; tagai foi i le 2 Nifae 26:33.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:7.