2002
O Le Talimalo o le Ekalesia ua Fausia ai Sootaga
Novema 2002


O Le Talimalo o le Ekalesia ua Fausia ai Sootaga

Ina ua feiloai Norman D. ma Luana Shumway, o faatonu o taligamalo i le Aai o Sate Leki, ma se faifeau lauiloa Kerisiano mai sisifo tutotonu o le Iunaite Setete, sa ia ta’u atu ia i la’ua na te le iloa pe aisea ua asiasi mai ai. Sa tonu ia Uso ma Tuafafine Shumway o le a ave o ia e faamaimoa i le Nofoaga Tutotonu o Fesoasoaniga mo Tagata Soifua ma le Lotoa o le Uelefea ina ia fesoasoani ai ia te ia mo le mea o loo ia sailia.

“I le silia ma le lua itula sa matou faatasi ai ma ia,” na tomanatu ai Uso Shumway, “pau lava upu sa na ia faaaogaina pea lava pea o le ‘oka,’ ‘ou te le talitonu,’ ‘ofoofogia.’ Ma sa ia tautu i le faapea mai, ‘Oka, e tele naua mea e mafai ona matou aoaoina e uiga i le avea ai ma soo o Keriso.’ ”

O faifeau o le lotu Puta e oo mai i tagata o le militeli ma taitai o malo, e faitau fiaselau pule o pisinisi ma kamupani, o taitai o upu fai, ma taitai o lotu ua malaga asiasi mai i le laumua o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki i tausaga taitasi. E talileleia lava i latou e faatonu o taligamalo a le Ekalesia, ma aoaoina ai foi i latou e uiga i le talafaasolopito o le Ekalesia ma ona aoaoga faavae i nofoaga e pei o le Lotoa o le Malumalu, Faletusi o Talafaasolopito o Aiga, o le Nofoaga Tutotonu o Fesoasoaniga mo Tagata Soifua, Lotoa o le Uelefea, ma le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia ma Faatufugaga, ma le Nofoaga Autu mo Konafesi.

“Ma te talitonu e mafai ona ma faaali atu i nei malo faaaloalogia mea e fai e le Ekalesia, ma e le tele lava ni mea ma te tau faamatalaina i ai,” o le saunoaga lea a Uso Shumway. E faapena foi faatonuga sa tuu atu e le Au Peresitene Sili ia Lowell ma Tamara Snow, o faatonu sa i ai foi muamua mo taligamalo a le Ekalesia: “Aua nei tele ni tala. Tuu lava le Ekalesia [o ona fale, polokalama, ma ana taga] e tautala mo ia lava.”

Ma e tautala lava ia. I le Lotoa o le Uelefea, e vaaia ai e malo faaaloalogia ia talitonuga faavae o le Ekalesia o faatino, a o maimoaina fale o le uelefea. “O le avea ai ma tagata o le Ekalesia, e i ai se matou matafaioi ua osi feagaiga ai, e tausia e matitiva ma e le tagolima,” o le faamatalaga lea a Mel Gardner, o le pule o le faleteuoloa a epikopo o loo i ai i le Lotoa o le Uelefea. “Ae o mea uma lava matou te faia, ua fuafua e aoao atu ai le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava. I se isi itu, o tagata o loo avatu i ai nei fesoasoani, e mafai ona latou sii a’e isi e ala lea i lo latou avatu i ai o se auaunaga aanoa ma le aoga.”

E taitai atu e Uso Gardner malo faaaloalogia i le faleoloa e leai ni masini e tuu ai tupe o faatau, ma o iina e o i ai i latou o loo manaomia le fesoasoani ma faasino mai i ai e o latou epikopo e maua atu ai meaai. “Matou te faapea o meaai sili nei e le mafai e tupe ona faatau,” o lana tala ata lea.

E masani ona faagaeetia malo ona o le toatele o tagata ofo mai i siteki o le lotoifale e galulue fua i le faleoloa, o le fale fai keke ma falaoa, o le fale tuuapa, o le fale e gaosi ai oloa mai le susu, ma le Faleoloa o le Tesareta. O loo i ai se saunoaga o loo faavaa ai mai le Perofeta o Iosefa Samita o loo faamatala ai o le agaga o le ofo mai e galue fua ua sasala i le Ekalesia: “O se tagata ua faatumuina i le alofa o le Atua, e le faapito lona manatu e faamanuia na o lona aiga, a o le lalolagi atoa ina ia manuia tagata soifua uma” (History of the Church, 4:227).

“O lo matou faamoemoega lena”—o le faamanuia ma tautua, o le saunoaga lea a Uso Gardner ina ua maea le maimoaga, ina ua valaaulia malo faaaloalogia e taumamafa se susu sukalati ma ni sisi na gaosia e le Fale o le Tesareta e gaosi ai oloa mai le susu.

O le Nofoaga Tutotonu o le Au Paia o Aso e Gata Ai e Fesoasoani ai i Tagata Soifua, o loo faaalia ai le tulaga faavaomalo ua oo atu i ai galuega faauelefea a le Ekalesia. “O i matou o ni soo o Keriso, ma o mea uma lava matou te fai, matou te taumafai e faaaoao i mea sa Ia aoao mai,” na faamatala ai e Elder Jerry Brown, o se faifeautalai sinia faamisiona, a o ia taitaiina atu malo asiasi mai i potu o fale tetele e teu ai oloa, ua tutumu e amata mai lava i le fola e tau i le faalo i afifi o lavalava, o seevae, o vailaau faafomai, ma meaaoga, ua faatalitali mo le utaina i vaa. E i ai nisi taimi e feiloai ai malo asiasi mai ma tagata o loo aoaoina ai i le polokalama i le Nofoaga Tutotonu mo Fesoasoaniga i Tagata Soifua ma le Lotoa o le Uelefea, o se polokalama e aofia ai le faafaigaluegaina ma le aoaoina o gagana.

“E ese le faamalieina o le loto pe a vaai atu i uta o lavalava, o masini faafomai, ma isi oloa ua auina atu i vaiaso taitasi mo e o loo manaomia le fesoasoani i atunuu o le lalolagi,” o le tala lea a William D. Reynolds, o le pule o le Nofoaga Tutotonu o Fesoasoaniga mo Tagata Soifua. “Ae e faapena foi le faamalieina o le loto pe a vaai atu i le mata fiafia o tagata o loo aoaoina ai a o latou mafai ona faalagolago le tagata ia te ia lava e ala i aoaoga ma le faaaogaina o tomai mo galuega.”

O le Lotoa o le Malumalu, e faasafua atu ai foi e tuafafine faifeautalai a latou savali faavae o le talalelei. O malo faaaloalogia foi a le Ekalesia, e mafai ona fai a latou malaga maimoa e tuafafine faifeautalai i a latou lava gagana, ma e tele taimi o i latou e filifilia e taitaia malaga maimoa, e atagia ai lava uunaiga a le Alii. Na manatua e Tuafafine Shumway se taimi na soona fesili le mafaufau ai se tasi o malo pe o a ni lagona o Tagatanuu moni o Amerika (Initia Amerika) i le Tusi a Mamona. Sa tali atu le tuafafine faifeautalai sa taitaia le maimoaga, “Ia, o au o se tasi o Ituaiga Initia Amerika o Blackfoot ma Shoshone.” Ona ia faamatalaina ai lea o lona fiafia tele i le Tusi a Mamona.

Ina ua taunuu mai le au faasee mai Monaco mo le Olimipeka o le Taumalulu i le 2002, sa latou talosagaina— se asiasiga i le Faletusi o Talafaasolopito o Aiga. O le faletusi na aoao ai e malo asiasi mai le uiga o le “e mafai ona faavavau aiga.” “Matou te talitonu e mafai ona tatou mafuta ma o tatou aiga e faavavau, ma o se vaega o lena mea o le sailia lea o nei tagata e mafai ona tatou toe mafuta,” o le faamatalaga lea a Elaine Hasleton, o le supavaisa o le faletusi mo mataupu lautele.

E masani ona lagona e malo asiasi mai le sagisagi i le galuega mo talafaasolopito o aiga, a o latou vaaia le fiaselau o tagata o sailia fogafale e fa o faamaumauga o gafa. I se tasi o asiasiga galogata, sa i ai se tagata asiasi mai e tupuga mai i Europa i Sasae, ma sa faale-naunau o ia i talafaasolopito o aiga, ma sa faaali atu i ai ia te ia le lesitala o vaa ma faamaumauga o malaga fai mai a ona tuaa. “E lua ma le afa itula mulimuli ane,” na tomanatu ai Tuafafine Shumway, “na matou fai atu i ai o le a matou o, ae fai mai, ‘Muamua outou. O le a ou nofo.’ ”

E oo i le taimi e toe taliu ai le uto a malo asiasi mai, latou te aveina ni lagona faagaeetia tumau. “E masani lava ona tuua e ni malo asiasi mai ia Sate Leki ma faapea mai, ‘Na ou sau ou te le iloaina se mea e uiga i le Ekalesia, ae ua ou maua le mafanafana, o faauoga, alofa, ma le agalelei,’ ” o le saunoaga lea a Uso Snow. Ma na faaopoopo mai foi ma Uso Shumway, “o le mea lena tatou te taumafai e fai muamua—o le fausia lea o sootaga o le malamalama i le va o le lalolagi ma le Ekalesia.”