2006
Salamo o se Faamanuiaga o le Auai i le Ekalesia
Me 2006


Salamo o se Faamanuiaga o le Auai i le Ekalesia

O le salamo e le o se mataupu faavae e faasoesa… . E agalelei ma alofa mutimutivale.

O’u uso pele, ua faalotomaulaloina ma faamamaluina au e faataunuu lenei tofiga. Ona o mafuaaga ua outou manino i ai, e le’i tau lava lo’u mafaufau o le a oo mai se valaauga faapea ia te au. I le tausaga ua mavae, ina ua lagolagoina au, sa faamanino atu ai e Peresitene Hinckley i le Ekalesia atoa e na te lei faama’itea le tulaga lea na tofia ai a’u. Sa ou ta’uina atu ia te ia mulimuli ane e foliga mai e na o au lava le Pulega Aoao i le talafaasolopito o le Ekalesia ua lagolagoina e tagata, e ui lava ina sa faafitia e le perofeta.

Ae ui i lea, ou te matuai faafetai mo la outou palota lagolago, ma, ou te tuuina atu lo’u loto atoa i lenei galuega tele. E le mafaamatalaina lo’u loto faafetai mo lo’u aiga, mo lo’u toalua ma le fanau, ma o’u matua lelei. Na maliu lo’u tina i le lua tausaga talu ai, i le na o le lua o aso talu ona mavae le konafesi ia Aperila. Sa lamo’i si ona tino, ae peitai ua ou manuia ai mai lana fesoasoani i aso uma. O lana faatosinaga o le a faavavau pea lona i ai ia te au. E le mafai ona ou faamamaluina lelei o ia i mea ou te tautala ai, sei vagana lava le auala ou te ola ai.

Ou te le iloa se tala e fai e uiga i lo’u tama e le matamuli ai, [e na o lea], ou te alofa ia te ia, ma ou te lagolagoina o ia. Ina ia aua nei faaletagata tele, o le a ou faapea atu ai a o o’u vaai ia te ia o faasolo ina afu lona soifua, e toe foi lava lo’u mafaufau i aso a o matou laiti, pe a taoto o ia i le fola o le fale ma matou taafifili ma taaalo faatasi ma tasii i matou i luga i ona lima ma fusi ma ta‘ene i matou, po o le tasii foi o i matou e faatasi ma tina ma ia i lo la moega pe a matou mama’i pe fefefe i le po. O mea e faavavau ona ou manatuaina ia te ia o le ata ma le alofa; o le mausali, o le molimau, o le galue malosi e le suia, o le faatuatua ma le faamaoni. E atamai ma maoae o ia, ma e le mafuatiaina lo’u faamanuiaina aua e le gata ou te lagolagoina o ia o so’u perofeta mo lenei vaitaimi o le olaga faaletino, ae ou te ta’ua foi o ia o lo’u tama i le taimi nei ma le faavavau atoa.

I nai vaiaso ua tuanai na faaosofia ai lava lo’u mafaufau ina ua talosagaina ia Elder Douglas L. Callister o le Au Fitugafulu e tuuina mai se talafaasolopito puupuu o le tama o lona tina, o LeGrand Richards, i se fonotaga a le korama. O se tasi o mea maoae na ia lipotia maia e faapenei: A o avea Elder Richards ma se epikopo talavou, sa asiasi atu ai o ia i e le toaaga i le lotu. Sa ia valaauliaina ma le toto’a i latou e lauga i le sauniga faamanatuga i le mataupu, “O le uiga ia te a’u o lo’u auai i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.” O le mea e maofa ai, o le toatele o i latou sa latou taliaina lelei, ma o lena aafiaga na toe tuu ai i latou i le ala na toe malolosi ai ma toe toaaga i le Ekalesia.

Ou te fia talanoa i lena autu i le afiafi nei. Ou te valaaulia outou uma taitoatasi, o e laiti po o e matutua, ina ia atofaina faapitoa se tamai api mo lea lava autu. Tusi i le pito i luga o le itulau muamua ia upu, “O le uiga ia te a’u o lo’u auai i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.” Ona tusi ai lea o se lisi puupuu o mea e oo atu i lou mafaufau. Mai lea taimi i lea taimi, o le a oo atu ai nisi manatu, lea e mafai ona e faaopoopo i lau lisi. E le pine a e maua se tusi tele lea o le a faatumulia ai oe i le loto faafetai ma le talisapaia o lou auai i le Ekalesia a le Alii. E mafai ona avea ma se punaoa mo lauga e ono talosagaina oe e tuuina atu i le lumanai.

Ua fai lava si umi o la’u lisi, ma ua ou filifilia na o sina vaega se tasi mai le lisi e talanoaina i lenei afiafi. E tatau ona ou teuina isi autu mo se isi nofoaga ma se isi taimi.

O le a ou tautala i le mataupu faavae o le salamo. E maeu lo’u faafetai mo le malamalama ua tatou maua i lenei mataupu faavae maoae. E le o se mataupu faavae e faasoesa, e pei ona ou manatu i ai a o o’u laitiiti. E agalelei ma alofa mutimutivale. O le pogai faaEperu o le upu o lona uiga o le, “ia liliu,”1 po o le toe foi mai i le Atua. Sa aioi atu Ieova, i le fanauga a Isaraelu, “Ina foi mai ia … ou te le vaai ma le ita ia te outou: aua ou te alofa lava au, e le tumau lo’u ita e faavavau. Tau ina e iloa lau agasala ua e fouvale ai ia Ieova lou Atua.”2

Afai tatou te iloa a tatou agasala, ma ta’uta’u atu ma lafoaia, ma liliu atu i le Atua, o le a Ia faamagaloina i tatou.

A o o’u galue talu ai nei o se peresitene o le misiona, na talosaga mai ai nisi o a matou alii faifeautalai se toalua pe mafai ona matou feiloai ma se tagata sailiili sa fuafua e papatisoina i le aso e sosoo ai. Fai mai i la’ua, sa i ai ni ana fesili sa le mafai ona la taliina. Sa matou tietie atu i lona fale, lea sa ou feiloai atu ai i se tina talavou ua maliu lana tane, masalo pe ua lata i le 30 ona tausaga, o i ai ma sana tama. Na maliu lana tane i se faalavelave faafuasei i nai tausaga e lei mamao atu. O ni fesili magafagafa ma sa naunau foi o ia e faalogo. Ina ua uma ona tali nei fesili, sa ou fesili atu loa ia te ia pe o i ai lava nisi mea o popole ai. Sa ia faailoa mai o loo i ai, ma sa iloga lona fia talanoa na o ma’ua. Sa ou talosaga i faifeautalai e faatali mai fafo ma ia tutu i luga o le mutia lea e mafai ona la iloa lelei mai ai i ma’ua i se faamalama tele lava. O le taimi lava na tapuni ai le faitotoa e faifeau, na amata ai loa ona tagi o ia. Sa ia toe faamatalaina tausaga o le tuua ai na o ia, e tumu i le lototiga ma le tuua toatasi. I le gasologa o na tausaga sa ia faia ai ni mea sese matuia. Sa ia iloaina lelei lava, o lana tala lea, ae sa le lava le malosi ia te ia e filifili ai le ala sa’o seia oo mai lava i le taimi na latou feiloai ai ma a tatou faifeautalai. I le gasologa o vaiaso na la aoaoina ai o ia, sa ia ole atu i le Alii ina ia faamagalo o ia. Sa ia sailia se faamautinoaga mai ia te au e faapea o le salamo ma sauniga o le papatisoga ma le mauaina o le Agaga Paia e mafai ona toe faamamaina ai o ia ma avea ma se tasi e agavaa mo le avea ma tagata o le Ekalesia. Sa ou aoaoina o ia mai tusitusiga paia ma tuuina atu la’u molimau i le mataupu faavae o le salamo faapea le Togiola.

O le aso na sosoo ai na ma auai atu ai ma lo’u toalua i lona papatisoga faapea lana tama teine laitiiti. Sa faatumulia le potu i uo mai lana uarota, ua saunia ma le naunautai e tutu i ona autafa i le avea ai ma se tagata fou o le Ekalesia. Ina ua ma tuua lena sauniga, sa lofituina au i se lagona o le loto faafetai mo le mataupu faavae ofoofogia o le salamo, ma le Togiola lea ua mafaia ai; mo le vavega o le liuaina, ma mo lenei Ekalesia maoae ma ona tagata, faapea o tatou faifeautalai.

O le a le uiga ia te au o lo’u auai i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai? O lona uiga o mea uma lava. E na te faa-aafiaina, faaolaolaina, faatumuina, ma tuuina mai le faamoemoe ma le uiga i mea uma o le olaga lea e taua ia te au: o lo’u sootaga i le Atua, lo’u Tama Faavavau, ma Lona Alo Paia, le Alii, o Iesu Keriso. O loo aoao mai ai ia te au faapea o le usiusitai i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei, o le a ou maua ai le filemu ma le fiafia i lenei olaga, ma valaaulia ai ina ia nofo i le afioaga o le Atua, faatasi ma lo’u aiga, i le olaga lea e mautinoa le sosoo ai ma le olaga faaletino, lea o le a faamalieina ai e Lona alofa tunoa ia iuga o le faamasinoga, ma siomia ai oe ma au, ma a’u fanau ma a outou fanau, i lima o le saogalemu.3 Ou te molimau atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Joseph P. Healey, “Repentance,” in The Anchor Bible Dictionary, ed. David Noel Freedman, 6 vols. (1992), 5:671.

  2. Ieremia 3:12–13.

  3. Tagai Alema 34:16.