2006
O Le Moomia o le Agalelei Tele Atu
Me 2006


O Le Moomia o le Agalelei Tele Atu

Aisea e amio paaa ma agaleaga ai se tasi o i tatou i isi? Aisea e le mafai ai e i tatou uma ona aapa atu i le faauo i soo se tasi e siomia i tatou?

O Uso Monson o se tagata e faigata tele ona mulimuli atu i ai. E tumu o ia i uiga malie ae maoae foi le faamaoni.

Faafetai atu, o’u uso e, mo lo outou faatuatua ma tatalo. Ou te matuai talisapaiaina lava.

A faasolo ina matua se tagata, ua sili atu ona le gaoia mea na te faia ma sili atu foi ona agalelei. E lei leva tele atu ona ou mafaufau i ai i lenei mea.

Ou te manatunatu pe aisea ua tele ai le feitagai i le lalolagi. O loo tatou aafia i ni taua matautia lea ua tele ai ola ua maumau ma toatele e manunu’a. A faatatau ia i tatou ua tele naua le matau’a, faamaualuga, faasausili, ma le saili masei; o tamā ua feosofi i le ita i nai mea faatauvaa ma mafua ai le fetagisi o taitoalua ma le fefefe o fanau.

O loo tupu pea le faailoga tagata. Ua ta’u mai foi ia te a’u faapea e oo lava iinei i le Ekalesia o loo i ai lava nisi o nei mea. E le mafai ona ou malamalama pe mafai faapefea ona i ai. Na foliga mai ia te au sa tatou fiafia uma i le faaaliga i le 1978 na tuuina atu ia Peresitene Kimball. Sa ou i ai iina i totonu o le malumalu i le taimi na tupu ai lena mea. Sa leai se masalosalo i lo’u mafaufau po o mafaufau o a’u aumea e faapea o le mea na faaalia mai, o le finagalo lea ma le mafaufau o le Alii.

O lenei ua ta’uina mai ia te au faapea o loo faalogoina i nisi o taimi ia i tatou ni faaupuga faailoga lanu ma le vaai maualalo. Ou te faamanatu atu ia te outou e leai se tagata na te faia ni faaupuga soona lafo ia i latou o se isi lanu, e mafai ona manatu o ia o se soo moni o Keriso. E le mafai foi ona faapea ua ogatasi o ia ma aoaoga a le Ekalesia a Keriso. E mafai faapefea e soo se alii o loo umia le Perisitua Mekisateko ona manatu faasausili faapea ua agavaa o ia mo le perisitua ae o le isi tagata o loo ola i se olaga amiotonu, ae ese le lanu o lona pa’u, ua le agavaa?

I la’u auaunaga atoa i le avea ai ma se sui o le Au Peresitene Sili ua ou iloaina ai ma tautalagia i le tele o taimi le fevaevaeai ua matou vaaia i lo tatou lalolagi. E faatatau uma lava ia i tatou, ma e tatau ona tatou faia se taumafaiga ina ia taulimaina ai lena fevaevaeaiga.

Ia tatou iloa uma o i tatou uma taitoatasi o se atalii po o se afafine o lo tatou Tama o i le Lagi o le e alofa i Ana fanau uma.

Uso e, e leai se mafuaaga mo le feitagai i lanu i le au perisitua a lenei Ekalesia. Afai o i ai se tasi o loo lagona maia lo’u leo, ua aga’iga’i atu ina fiafia i le faailoga lanu, ia alu atu o ia i luma o le Alii ma ole atu mo le faamagaloga ma ia aua nei toe aafia ai i sea mea faapea.

Ou te mauaina ni tusi mai lea taimi i lea taimi e fautuaina mai ai ni mea ua lagona e i latou na tusia e tatau ona taulimaina i le konafesi. Na oo mai se tusi faapena i se tasi aso. Na aumai i se tamaitai o le na faailoa mai faapea o lana faaipoipoga muamua na tatala. Ona ia feiloai lea i se alii na foliga mai e matuai agalelei lava ma o se tagata e magafagafa. Ae peitai, na ia iloaina mulimuli ane ina ua mae’a le faaipoipoga o ana mea tau tupe o loo matuai fenumiai lava; e tau leai ni ana tupe, ae sa faamavae mai lana galuega. Ona faamalosi lea o [lenei tamaitai] e alu e faigaluega e tausi ai le aiga.

Ua mavae atu tausaga ae le o faigaluega lava le alii. Ona ia talanoa lea e uiga i nisi foi alii se toalua o loo mulimuli lava i le ata lea e tasi, e mumusu e o e faigaluega ae ua faamalosi o la taitoalua e faaalu ni itula uumi ina ia tausia ai o la aiga.

Na faapea atu Paulo ia Timoteo, “Ae afai e le tausi e se tasi i lona aiga, afai foi e le sili ona tausi i e mau ma ia, ua faafitia e ia le faatuatua, e sili foi lona leaga i le ua le faalogo” (1 Timoteo 5:8).

Ua fetalai mai le Alii i faaaliga i ona po nei:

“E tatau i tamaitai lo latou tausiga mai a latou tane seia oti a latou tane. …

“E tatau i fanau uma lo latou tausiga mai o latou matua seia latou oo atu i tausaga o lo latou matutua” (MFF 83:2, 4).

Mai popofou o lenei Ekalesia, o tane lava sa manatu i ai mo le tausiga o le aiga. Ou te talitonu e leai se alii e manatu o ia o se tagata lotu o loo tulaga lelei ae musu e faigaluega e tausi lona aiga, pe afai o loo maua le malosi e galue ai.

Na ou faailoa atu muamua ou te le iloa pe aisea ua tele ai le fevesiai ma le feitagai ma le lototiga i le lalolagi. O le mea moni ou te iloa o le galuega uma lava lenei a le tiapolo. E galue o ia ia i tatou taitoatasi. Na te faaumatiaina alii malolosi. Mai lava i le taimi o le faavaeina o lenei Ekalesia sa ia faia ai. Na saunoa faapenei Peresitene Wilford Woodruff:

“Ua ou vaai ia Oliva Kaotui a o foliga o loo ia te ia le mana o le Atua. Ou te lei faalogo lava o tuuina atu e se tagata se molimau sili atu ona malosi nai lo ia a o i ai le uunaiga a le Agaga. Ae o le taimi lava na alu ese ai mai le malo o le Atua, o le taimi foi lena na le toe i ai se mana… . Sa aveeseina lona malosi, e pei o Samasoni i vae o Talila. Sa aveesea lona mana ma lana molimau lea sa faafiafiaina ai o ia, ma sa lei toe mauaina lava e ia i lona atoatoa a o i ai i la le tino e ui ina maliu o ia [o se tagata o] le Ekalesia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff, i. 107).

Ua ou maua le faatagaga e faamatala atu ai ia te outou le tala i se alii talavou sa ola ae i lo matou nuu. E le auai o ia i le Ekalesia. Sa toaaga o ia ma ona matua i se tasi lotu.

Sa fai mai a o tuputupu a’e o ia sa i ai nisi o ana uo AAG sa faatauemu ia te ia, latou te faaesea o ia ma taufaalilili ia te ia.

Na oo ai ina inoino i lenei Ekalesia ma ona tagata. E leai ma se mea lelei na ia iloa atu ia i latou.

Ona le toe faigaluega lea o lona tama ma sa latou siitia ese ai. I le nofoaga fou, sa mafai ai i le 17 o tausaga ona a’oga o ia i se kolisi. O iina, mo le uluai taimi, sa ia lagonaina ai le mafanafana o uo, o se tasi o i latou sa igoa ia Richard sa fai atu ia te ia ina ia auai i se kalapu o loo ia peresitene ai. Sa ia faapea atu, “O le taimi muamua lenei i lo’u olaga ua manao ai se tasi matou te mafuta. Sa ou le iloa sa’u taga a fai, ae sa ou auai ma le faafetai… . O se lagona sa ou fiafia i ai, o le lagona o le i ai o se uo. Sa ou tatalo mo se uo faapea i lo’u olaga atoa. Ma ina ua mavae tausaga e 17 sa faatalitali ai, sa tali mai le Atua i lena tatalo.”

I le 19 o tausaga sa ia iloaina ai la te faleie faatasi ma Richard i le taimi o le latou galuega i le taumafanafana. Sa ia matauina le faitauina e Richard o se tusi i po uma. Sa ia fesili i ai po o le a lana mea o loo faitau. Sa ta’u atu ia te ia o loo ia faitauina le Tusi a Mamona. Fai mai o ia, “Sa vave lava ona ou suia le mataupu ma ou moe loa. Mai mea uma lava, o le tusi lena na faaleagaina lo’u olaga i lo’u laitiiti. Sa ou taumafai e faagalo, ae ina ua mavae se vaiaso sa le mafai ona ou moe. Aisea na te faitauina ai i po uma? Sa le pine ae ua le mafai ona ou tatalia ia fesili e leai ni tali i totonu o lo’u ulu. I se tasi la po sa ou fesili atu ai ia te ia po o le a se mea taua o i ai i lena tusi. O le a se mea o i ai i totonu? Sa ia tuuina mai ia te au le tusi. Sa vave ona ou faapea atu ou te lei manao lava e pa’i i le tusi. Sa na ona ou manao e fia iloa po o a mea o i ai i totonu. Sa amata ona ia faitauina i le mea sa ia gata ai. Sa ia faitau e uiga ia Iesu, ma lona faaali atu i Amerika. Sa ou te’i. Ou te lei manatu e talitonu Mamona ia Iesu.”

Sa talosagaina o ia e Richard la te pepese faatasi i se aufaipese a le siteki mo le konafesi. Na oo mai le aso ma ua amataina le konafesi. “O le susuga a Elder Gary Coleman mai le Korama Muamua a Fitugafulu sa avea ma lauga faapitoa. Sa ou iloaina ai mai le konafesi o ia foi [o se tagata liliu mai]. I le faaiuga sa toso atu ai e Richard lo’u lima ma te talanoa ia te ia. Sa iu ina ou malie i ai ma a o o’u latalata atu ia te ia sa ia faliu ma ataata mai ia te au. Sa ou faailoa atu i ai lo’u igoa ma fai atu e le o au o se tagata lotu ma sa ou sau e na o le pese lava i le aufaipese. Sa ia ataata ma faapea mai ua ia fiafia lava i lo’u i ai iina ma faapea mai sa matuai manaia lava musika. Sa ou fesili ia te ia pe faapefea ona ia iloa e moni le Ekalesia. Sa ia faamatala mai ia te au se faapuupuuga o lana molimau ma fesili mai pe ua ou faitauina le Tusi a Mamona. Sa ou fai atu e leai. Sa ia folafola mai ia te a’u, o le taimi muamua ou te faitau i ai, o le a ou lagonaina le Agaga.”

I se isi faatasiga mulimuli ane sa faimalaga atu ai lenei alii talavou ma lana uo. Sa tuu atu e Richard ia te ia se Tusi a Mamona ma fai atu i ai na te faitauina leotele. Sa ia faia ma e lei umi ae pa’i atu le musumusuga a le Agaga Paia ia te ia.

Ua mavae atu aso ma ua faatupulaia lona faatuatua. Sa malie o ia e papatiso. Sa tetee ona matua ia te ia, ae sa ia alu atu lava ma papatisoina ma avea ai o se tagata o le Ekalesia.

O loo faaauau pea ona faamalosia lana molimau. I nai vaiaso ua mavae atu sa faaipoipo atu ai o ia i se tamaitai lalelei o le Au Paia o Aso e Gata Ai mo le olaga nei ma le faavavau i totonu o le Malumalu o Sate Leki. O Elder Gary Coleman na faia lana faamauga.

E tele ni faaupuga o loo i ai i lena tala. O le isi, o tulaga maasiasi sa faia ia te ia e ana uo talavou Mamona.

O le isi, o le tulaga na faia ia te ia e lana uo fou na maua o Richard. Sa matuai faafeagai lava mai lona aafiaga muamua. Na o’o atu ai i lona liuaina ma le papatisoga e ui sa foliga mai e le taunuu.

O lenei ituaiga vavega e mafai ona tupu ma o le a tupu pea pe a i ai le agalelei, faaaloalo, ma le alofa. Aisea e amio paaa ma agaleaga ai se tasi o i tatou i isi? Aisea e le mafai ai e i tatou uma ona aapa atu i le faauo i soo se tasi e siomia i tatou? Aisea ua tele ai le lototiga ma le inoino? E le o se vaega lea o le talalelei a Iesu Keriso.

Tatou te tautevateva i lea taimi ma lea taimi. Tatou te faia uma lava mea sese. Ou te toe faaupua ia upu o le Tatalo a le Alii: “Ma faamagalo ia i matou i a matou agasala, e pei foi ona matou faamagalo atu i e ua agaleaga mai ia te i matou” (tagai Mataio 6:12; Faaliliuga Iosefa Samita, Mataio 6:13).

O William W. Phelps, o le sa latalata i le Perofeta o Iosefa, sa ia faalataina o ia i le 1838, lea na tau atu ai i lona faafalepuipuiina i Misuri. I le iloaina o le leaga tele o le mea na ia faia, na ia tusi atu ai i le perofeta ma talosagaina se faamagaloga. O se vaega lenei o le toe tali mai i ai a le perofeta:

“E moni e tele mea ua matou mafatia ai ona o se taunuuga o lau amio—o le ipu oona, ua matua tumu, ua matuai lava ma totoe mo tagata ola e feinu ai, e moni ua taumasuasua lava ina ua e faasagatau mai ia i matou… .

“Ae ui i lea, ua uma ona inu le ipu, ua faia le finagalo o lo tatou Tama, ae o loo matou feola lava, o lea matou te faafetai ai i le Alii …

“I le talitonu ai i le moni o le mea ua e ta’uta’u mai, ma le faamaoni o lou salamo, ua ou toe fiafia ai e tuuina atu ia te oe le lima taumatau o le faaaumea, ma olioli i le toe foi mai o le atalii faamaumauoa.

‘Sa faitauina atu lau tusi i le Au Paia i le Aso Sa ua tuanai, ma sa taliaina se faailoga o o latou lagona, ina ua auau faatasi le Faaiuga, e faapea e tatau ona toe taliaina W. W. Phelps i le faaaumeaina.

“Sau ia, le uso pele, talu ai ua mavae atu le taua,

“‘O e sa uo muamua, ua toe faauo mulimuli’” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 165–66).

Uso e, o le agaga lenei na faaalia e le perofeta, lea e tatau ona tatou totoina i o tatou olaga. E le mafai ona tatou manatu faasausili ai. O i tatou o tagata O Le Ekalesia a lo tatou Alii. Ua i ai sa tatou matafaioi ia te Ia, e faapea foi ia i tatou ma isi. O lenei lalolagi tuai ma le agasala ua matuai manaomia lava ni alii malolosi, ni alii o le mama, ni alii o le faatuatua ma le amiotonu, ni alii e naunau e faamagalo ma faagalo.

O lenei, ou te fiafia e faailoa atu faapea o faataitaiga na ou tuuina atu e le o se faatusa lea o ni uiga ma ni amioga a le toatele o o tatou tagata. Ua ou vaai i le tele o le alofa faaalia ma le popole mo isi lea o loo siomia ai au.

I le vaiaso talu ai i lenei fale tele sa faatumulia i tamaitai talavou lalelei o e o loo tauivi ina ia ola i le talalelei. Latou te feagaleleia’i. Latou te saili e fefaamalosia’i. O i latou o se faaeaea i o latou matua ma aiga latou te o mai ai. Ua latou tulalata atu i le avea ma tamaitai matutua, ma o le a tauaveina i o latou olaga atoa ia faatulagaga o loo uunaia ai nei i latou.

Mafaufau i le lelei naua o loo faia e tamaitai o le Aualofa. O ata lafoia o a latou gaoioiga agalelei lea ua salalau atu i le salafa o le lalolagi. O loo aapa ifo tamaitai i lalo ma tuuina atu o latou taimi, lo latou alofa tulai, ma a latou punaoa e lagolago ai e mama’i ma e matitiva.

Mafaufau i le polokalama o le uelefea ma volenitia o loo aapa atu e sapalai atu meaai, lavalava, ma isi mea e moomia ia i latou o loo mafatia.

Mafaufau i taunuuga mamao o taumafaiga o fesoasoaniga alofa i le oo atu i talaatu o tagata auai o le Ekalesia i atunuu o le lalolagi ua olopalaina e le mativa. O le matuitui o le misela ua tafieseina i le tele o atunuu ona o foai a lenei Ekalesia.

Ia molimauina galuega a le Tupe Faaagaga mo Aoga i le siitiaina o le faitauafe mai le faataufusi o le mativa ae oo atu i le la susulu o le malamalama ma le faauluolaina.

Ma e mafai ona ou faaauau pea e faamanatu atu ia te outou le anoanoai o taumafaiga a tagata lelei o lenei Ekalesia i le faamanuiaina o olaga o isi, ma le aapa atu i le salafa o le lalolagi i e matitiva ma pagatia o le lalolagi.

E leai se mutaaga i mea lelei e mafai ona tatou faia, i le aafiaga e mafai ona tatou faia i isi. Aua tatou te nofoa’i i faitioga po o mea e le lelei. Ia tatou tatalo mo le malosi; ia tatou tatalo mo le gafatia ma le manao e lagolago atu ai i isi. Ia tatou faasusulu atu le malamalama o le talalelei i taimi uma ma nofoaga uma, ina ia susulu atu ai le Agaga o le Togiola mai ia te i tatou.

I upu a le Alii ia Iosua, uso e, “ia e faamalosi, ma loto tele; aua e te fefe, aua e te mata’u; aua o Ieova lou Atua [o le a] ia te oe i mea uma e te alu ai” (Iosua 1:9).

I le suafa o le Alii o Iesu Keriso, amene.