2008
ʻOkú Ne Moʻui!
Māʻasi 2008


ʻOkú Ne Moʻui!

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Palōfita ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

“Pea ko ‘eni, hili ‘a e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui! (T&F 76:22).

“ʻOkú Ne moʻui!” Ko e fakamoʻoni ia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo kau ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻI he loto fakapapau tatau pē, kuo fakamoʻoniʻi ʻaki ʻe he kau Palesiteni kimui ange ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻa ia kuo fakanofo ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahaá—ʻo kau ki he moʻoni, fakaʻotua, Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí.

Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

“ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e ʻulu au ʻo e Siasí ni. Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻoku ʻulu ki aí. Ko hoku misioná mo hoku tefitoʻi fatongiá pea mo e lāngilangi taupotu taha ʻoku ou maʻú, ʻa ʻeku fakahoko ko ia ha fakamoʻoni molumalu ʻo kau ki Heʻene moʻuí. Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, naʻe hifo ki he māmani ko ʻeni ʻo e mamahí, faingataʻaʻiá mo e loto mamahí ke Ne tokoniʻi e loto ʻo e tangatá ke nau failelei, akoʻi ʻa e founga ʻo e moʻui taʻengatá pea mo foaki ʻEne moʻuí ko ha feilaulau koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko Ia ʻa e ‘Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻí mo e ʻEiki ʻo e Ngaahi ʻEikí, pea te Ne pule ʻo taʻe ngata pea taʻe ngata’ (Handel’s Messiah)… . ʻOku ou fai ha fakamoʻoni molumalu ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí.”1

Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95)

ʻĪmisi
President Howard W. Hunter

“ʻOku ou fakafetaʻi … ko ʻeku feohi mo ha kakai ʻoku nau tui mālohi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko e Kalaisí ʻa Sīsū; pea ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻikai ko ha talatupuʻa ʻa e talanoa ki he pēpē valevale naʻe ʻaloʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú ʻi Pētelihemá, ka ko Sīsū Ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻe ʻaloʻi mai ʻe Mele ʻi he moʻui fakamatelié; naʻá Ne moʻui he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá; naʻá Ne pekia he kolosí peá Ne toetuʻu; ʻokú Ne moʻui moʻoni he ʻahó ni; pea ʻokú Ne maʻu ha sino pea ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní.”2

Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoni (1899–1994)

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

“ʻOku faʻa fai ʻa e fehuʻi ko ʻení, ‘Ko ha Kalisitiane koā ʻa e kau Māmongá?’ ʻOku mau fakahaaʻi ʻa e fakaʻotua ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau vakai kiate Ia ko hotau Fakamoʻuiʻangá pē taha. ʻOku tau faifeinga ke moʻuiʻaki ʻEne ngaahi akonakí pea ʻoku tau ʻamanaki fiefia atu ki he taimi te Ne toe hāʻele mai ai ki he māmaní ke pule ko e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻí mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻEikí. ʻOku mau lea fakataha mo ha palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ki he faʻahinga ʻo e tangatá he ʻahó ni ʻo pehē, ‘[ʻOku] ʻikai … mo ha toe hingoa kehe pe hala pe founga ʻa ia ʻe lava ʻo hoko ai ʻa e fakamoʻui ki he fānau ʻa e tangatá, kae fou pea ngata pē ʻi he huafa ʻo Kalaisi, ko e ʻEiki Mafimafí’ (Mōsaia 3:17).”3

Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985)

ʻĪmisi
President Spencer W. Kimball

“ʻOku tau fokotuʻu ʻa [Sīsū Kalaisi] ʻi ha tuʻunga makehe ʻoku ʻikai toe fai ia ʻe ha falukunga kakai kehe. ʻOku ʻikai ngata pē heʻene hoko kiate kitautolu ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ka ko ha ʻOtua foki Ia pea ʻoku tau moʻulaloa kiate Ia… .

“Neongo pe ko e hā e lahi ʻo ʻetau fakamatala fekauʻaki mo Iá, ʻoku kei si‘i ‘ānoa pē ia.

“ʻOku ʻikai ngata pē Heʻene hoko ko ha Tangata Tufunga, Nāsaline mo e tangata Kālelí, ka ko Sīsū Kalaisi foki ʻa e ʻOtua ʻo e māmani ko ʻení, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko Ia hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí… .

“ʻOku ou tānaki atu ki ai ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua moʻuí pea naʻe tutuki Ia koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní.

“Ko Ia hoku kaumeʻá, hoku Fakamoʻuí, ko hoku ʻEikí mo hoku ʻOtua.”4

Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973)

ʻĪmisi
President Harold B. Lee

“Hili ha pō lōloa ʻo e fekumí pea hoko atu ki ai mo ha ngaahi ʻaho ʻo e teuteu fakalaumālié, ne u fakamoʻoniʻi tonu ai ha meʻa ne mālohi ange ʻi he mamatá pē, kuo pau ke fakamoʻoniʻi ʻi he loto fakapapau mo taʻetoeveiveiua, ʻoku ou ʻiloʻi ʻaki hoku laumālié kotoa, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea ʻokú Ne moʻui, naʻe pekia pea kuó Ne toetuʻu pea ʻokú Ne pule he ʻahó ni ʻi hēvani, ʻo Ne tataki mai e ngaahi ngāue ʻa e Siasí ni, ʻa ia ʻoku fakatauhingoa ki Hono huafá he ʻoku malangaʻi ai ʻEne tokāteliné. ʻOku ou fai mo tuku atu ʻeku fakamoʻoni loto fakatōkilalo ko iá kiate kimoutolu.”5

Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972)

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith

“ʻOku tuʻunga ʻia Kalaisi ʻa e fakamoʻuí. ʻOku hoko mai ia koeʻuhí ko e fakalelei taʻe fakangatangata mo taʻengata naʻá Ne fakahoko ʻaki e lilingi Hono taʻataʻá. Ko Ia e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea naʻá Ne hāʻele mai ki he māmaní ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e tangatá mei he mate fakaesino mo fakalaumālie ʻoku hoko mai tuʻunga ʻi he hingá.

“ʻOku makatuʻunga ʻi Heʻene leleí mo ʻEne ʻaloʻofá, ʻa e malava e tangata kotoa pē ʻo tuʻu hake mei he faʻitoká ke fakamaauʻi kinautolu ʻo fakatatau mo e ngaahi ngāue kuo nau fai ʻi he kakanó… .

“ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui, ʻokú Ne puleʻi ʻa e ngaahi langí ʻi ʻolunga mo e māmaní ʻi laló ni, pea ʻe tuʻuloa ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá. Ko Ia hotau ʻEikí mo hotau ʻOtuá. Hangē ko ʻEne folofola kia Siosefa Sāmitá: ‘Ko e ʻOtuá ʻa e ʻEikí, pea ʻoku ʻikai ha toe Fakamoʻui ka ko ia pē’ (T&F 76:1).”6

Palesiteni Tevita O. Makei (1873–1970)

ʻĪmisi
President David O. McKay

“‘Pea ʻe fēfē ʻemau ʻilo ʻa e halá?’ ko e fehuʻi ia ʻa Tōmasi ʻi heʻene nofo fakataha mo hono kaungā ʻaposetoló pea mo honau ʻEikí hili ʻa e ʻohomohe ʻi he pō fakangalongataʻa ne fai ai hono lavakiʻí; ka ko e tali fakalangi ne fai ʻe Kalaisí naʻe pehē: ‘Ko au ko e hala mo e moʻoni pea mo e moʻui… .’ (Sione 14:5–6.) Pea ko e moʻoni ia! Ko Ia hotau fiemālieʻangá, ko e fakamaʻungaʻanga ʻetau moʻuí, ko hotau fakamoʻuiʻangá. Kapau ʻoku tau fie ʻiloʻi ki hotau vā mo e ʻOtuá, te tau ʻalu kia Sīsū Kalaisi. Kapau ʻoku tau fie ʻilo ki hono moʻoni ʻo e moʻui taʻe faʻa-mate ʻa e laumālié, kuo ʻosi faʻifaʻitaki mai ia ʻe he toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí… .

“… Ko Ia ʻa e Tokotaha Haohaoa kuo ʻaʻeva he funga ʻo e māmaní; ko e sīpinga fisifisimuʻa taha ʻo e anga fakaʻeiʻeikí; ʻokú Ne maʻu ʻa e natula faka-ʻOtuá; ʻoku haohaoa ʻEne ʻofá; ko Ia hotau Huhuʻí; ko hotau Fakamoʻuí; ko e ʻAlo Pele haohaoa ʻo ʻetau Tamai Taʻengatá; ko e Māmá, Moʻuí mo e Halá.”7

Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita (1870–1951)

ʻĪmisi
President George Albert Smith

“Naʻe pekia ʻa e Fakamoʻuí ka tau moʻui. Naʻá Ne ikunaʻi ʻa e maté mo faʻitoka pea ʻokú Ne foaki ki he tokotaha kotoa pē ʻoku talangofuá, ʻa ʻEne ngaahi akonaki ʻo e ʻamanaki lelei ki ha toetuʻu nāunauʻia.”8

“Kuo tokolahi ha kakai ʻoku ou ʻiloʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻoku tau tui ki he misiona fakalangi ʻa hotau ʻEikí pea kuo tākiekina au ke u faʻa leaʻaki ʻoku ʻikai mo ha toe kakai he māmaní ʻe mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e misiona fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí, tui mālohi kiate Ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea mo maʻu ha loto fakapapau ʻokú Ne ʻafio ʻi Hono nāunaú ʻi he nima toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí, ka ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”9

Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945)

ʻĪmisi
President Heber J. Grant

“ʻOku mau pehē ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, pea mo e kakai kotoa ʻoku manako ʻi he melinó he potu kotoa pē, vakai ko e Tangata ʻeni ʻo Kālelí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi Heʻene hoko ko ha Faiako maʻongoʻonga pe Taki fisifisimuʻá, ka ko e Pilinisi Ia ʻo e Melinó, ko e Tupuʻanga ʻo e Fakamoʻuí ʻo Ne hoko he lolotongá ni mo e taimí ni ko e Fakamoʻui moʻoni pē ʻe taha ʻo e Māmaní!

“… Ko Sīsū ko e Huhuʻi ʻo e māmaní, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe hifo mai ki he māmaní mo ha misiona fakalangi kuo fokotuʻu Ia ki ai ke Ne pekia ke huhuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo moʻoni Ia ʻo e ʻOtuá, ko e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻi he kakanó pea ʻoku tau hūfia Ia.”10

Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918)

ʻĪmisi
President Joseph F. Smith

“Kuo folofola mai kiate au ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá—ʻo ʻikai ki hoku telingá pea ki hoku matá, ka ki hoku laumālié, ki hoku konga ʻoku moʻui mo taʻengatá—pea kuó Ne fakahā kiate au ko Sīsū ko e Kalaisí Ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ai kiate kimoutolu ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui hoku Huhuʻí. Makehe mei aí, ʻoku ou ʻilo te u toe mamata kiate Ia ʻi he māmaní pea te u mamata kiate Ia ʻi Hono tuʻunga totonú… . Kuo fakahā ʻeni ʻe he ʻEikí kiate au. Kuó Ne fakafonu kakato hoku laumālié ʻaki ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, kae ʻoua kuo ʻikai ke toe ʻi ai ha potu moʻó e fakaveiveiuá.”11

Palesiteni Lōlenisou Sinou (1814–1901)

ʻĪmisi
President Lorenzo Snow

“Kuo hā mai ki he tangatá ʻi he kuongá ni, ʻa e Tokotaha ko ia ʻoku nofo ʻi he Langí, ʻo pule ai ki muʻa pea fokotuʻu ʻa e māmaní, ko Ia naʻá Ne fakatupu ʻa e māmaní pea naʻá Ne hāʻele mai he vahevahenga-mālie ʻo taimí, ke fakahaohaoaʻi mo fakahaofi ʻa e meʻa naʻá Ne fakatupú.”12

“ʻOku tau fakamoʻoni ki he māmaní kotoa ʻoku tau ʻiloʻi ʻi ha fakahā fakalangi pea mo hono fakahaaʻi mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí, pea naʻá Ne hā tonu mai kia Siosefa Sāmita ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ki he kau ʻaposetolo ʻi he kuonga muʻá, hili ʻEne toe tuʻu hake mei faʻitoká, pea kuó Ne fakamahino mai [ʻa e] ngaahi moʻoni fakalangi ko ia ʻe toki lava ke fakahaofi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.”13

Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98)

ʻĪmisi
President Wilford Woodruff

“Ko e tefitoʻi kaveinga ʻo e misiona ʻo Kalaisi ki he māmaní, ke foaki Ia ko ha feilaulau ke huhuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he mate taʻengatá… . Naʻá Ne fakahoko ia ko e talangofua kakato ki he finangalo ʻo ʻEne Tamaí ʻi he meʻa kotoa pē, ʻo talu mei he kamataʻangá, ʻo Ne inu mei he ipu vai mahi naʻe ʻoange kiate Iá. ʻOku fakahā heni ʻa e māmá, nāunaú, lāngilangí, moʻui taʻefaʻamaté pea mo e moʻui taʻengatá, fakataha mo e ʻofa ʻoku mahulu hake ʻi he tuí pe ʻamanaki leleí, he kuo fakahoko ʻeni ʻe he Lami ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa he ʻikai lava ʻe he tangatá ʻo fakahoko maʻana ʻiate ia peé… .

“ʻOku [ʻikai ha] taha ia [te ne] maʻu ha mālohi ke fakahaofi e laumālié ʻo e tangatá mo foaki mai ʻa e moʻui taʻengatá, tuku kehe pē ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻi he malumalu ʻo e fekau ʻa ʻEne Tamaí.”14

Palesiteni Sione Teila (1808–87)

ʻĪmisi
President John Taylor

“Ne tākai moʻoni Ia ʻaki ʻa e lolo ʻo e fiefiá, ʻo laka hake ʻi hono kāinga, pea fefaʻuhi ai mo ia ʻo Ne ikunaʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e tangatá mo e kovi ʻo māmani mo helí fakatouʻosi, pea faitokonia Ia, ʻo aʻu ki hono fakatahaʻi ʻo māmani pea faitokonia ia ʻe he mālohi māʻolunga ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻo Ne ikunaʻi ʻa e maté, mo heli pea mo faʻitoka, ʻo Ne toetuʻu fakaʻeiʻeiki ko e Pilinisi ʻo e Melinó, ko e Huhuʻi, ko e Fakamoʻui ʻo māmani, kuó Ne fakaʻosi mo fakakakato ʻa e ngāue fekauʻaki mo e fakaleleí, ʻa ia ne tuku ki ai ʻe Heʻene Tamaí ke Ne fakahoko ʻi Heʻene hoko ko e [ʻAlo ʻo e ʻOtuá], ko e Foha ʻo e tangatá.”15

Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77)

ʻĪmisi
President Brigham Young

“ʻOku ou fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní; kuó u talangofua ki Heʻene folofolá peá u ʻiloʻi ʻene talaʻofá mo e ʻilo ʻoku ou maʻu ʻo kau kiate Iá, ʻa ia he ʻikai lava ʻe he poto ʻo e māmaní ke foaki mai pe toʻo atú… .

“Ko hotau ʻEikí ʻa Sīsū Kalaisi — ko e Fakamoʻuí, kuó Ne huhuʻi ʻa e māmaní pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo iá, ko e ʻAlo Tofu pē Ia ʻe Taha naʻe Fakatupu ʻe he Tamaí ʻi he kakanó… . Kuó Ne foua ʻa e maté koeʻuhí ko e tangata kotoa pē pea kuó Ne totongi huhuʻi ʻa e fehālaaki ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá.”16

Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44)

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“Pea ko e ongoongoleleí ʻeni, ko e ongoongo fakafiefia, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi mai kiate kimaua ʻe he leʻo mei he langí—

“Naʻá ne haʻu ki he māmaní, ʻio ʻa Sīsū, ke kalusefai ia koeʻuhí ko e māmaní, pea ke ne fua ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní, pea ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e māmaní, pea fakamaʻa ia mei he taʻe māʻoniʻoni kotoa pē;

“Koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻui ʻiate ia ʻa kinautolu kotoa pē kuo tuku ʻe he Tamaí ki hono mālohí mo fakatupu ʻiate iá” (T&F 76:40–42).

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 285–86.

  2. The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1997), 4.

  3. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 10.

  4. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 7; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 30, 22.

  5. The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams (1996), 637.

  6. “I Know That My Redeemer Liveth,” Ensign, Dec. 1971, 26–27.

  7. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Tevita O. Makei (2003), 3–4, 5.

  8. “Testimony of Elder George Albert Smith,” Liahona: The Elders’ Journal, Feb. 2, 1915, 502.

  9. “Divine Calling of Prophet Joseph Smith Reviewed in Connection with Mission of Redeemer of World,” Deseret News, Dec. 27, 1924, sec. 3, p. 6.

  10. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalanite (2002), 256.

  11. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 9.

  12. ʻI he Journal History, Apr. 5, 1884, 9.

  13. ʻI he Deseret News, Jan. 31, 1877, 834.

  14. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (2004), 78, 82.

  15. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila (2001), 52.

  16. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1941), 26.