2008
Ko e Ngāue ʻa e Fakaleleí
Māʻasi 2008


Ko e Ngāue ʻa e Fakaleleí

Ne u ʻiloʻi naʻe ʻi ai e palani ʻa e ʻEikí maʻa hoku fohá, ka ʻi heʻene fili ʻa e hala naʻe ʻikai ke u fakaʻamu ke ne filí, naʻe ʻikai te u fakapapauʻi pe ʻe anga fēfē haʻane toe foki mai.

Ne u kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Hōlani ʻi he 1992. Neongo ia, naʻe ʻikai kau mai hoku husepānití pea ʻikai te ne fakangofua ke papitaiso ʻema ongo tamaiki ko ʻĀleki mo Petá (kuo liliu e hingoá). Neongo ia ne mau kei ʻalu toko tolu pē ki he lotú mo fakahoko maʻu pē ʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

Ne lelei e meʻa kotoa pē ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ka ʻi he taʻu 13 ʻa ʻĀlekí naʻá ne talamai ʻoku ʻikai toe fie ʻalu ia ki he lotú pe kau ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻe ʻalu pē ʻene fuʻu lahí mo e kovi ange ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó. Naʻe faingataʻa ke u ofi kia ʻĀleki he naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene inu kava mālohí mo ʻene ifi tapaká, ka naʻá ne loi foki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻá ne faí. Ne mamahi hoku lotó, pea lahi e taimi ne u tangi ai pea lahi mo e ngaahi lotu ne u fai ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi muʻa ʻeku tamá.

Pea ʻi he efiafi ʻe taha lolotonga ʻeku tangutu fakalongolongo ʻi loto he temipalé, naʻe ongo mai ha meʻa ki heʻeku fakakaukaú. Ko ha talavou naʻá ne tufa e sākalamēnití. Hangē naʻe fakamanatu mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e moʻoni pea mo e mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí, ʻo fakalotolahiʻi ai au ke u ʻofa ʻi heʻeku tamá pea kei nofo pē ʻi hono tafaʻakí.

Neongo ia, naʻe ʻalu pē taimí mo e faingataʻa ange ʻa e moʻuí. Naʻe loto mamahi moʻoni ʻa ʻĀleki hili ʻeku vete mo ʻene tamaí. Ne u ʻiloʻi ʻa ʻene fuʻu fie maʻu tokoní, ka naʻe ʻikai te ne fie maʻu ʻeku tokoní pea ʻi heʻeku feinga ke talanoa mo iá, naʻe ʻikai te ne fie fanongo mai.

ʻI ha efiafi ʻe taha ne kole mai ʻemau palesiteni fakakoló pe ʻe lava ke haʻu ʻo talanoa mo ʻĀleki. Naʻe ʻikai ke saiʻia ai ʻa ʻĀleki ka naʻá ne loto pē ke na talanoa. Hili e talanoa ʻa ʻĀleki mo e palesiteni fakakoló naʻá ne fuʻu ʻita ʻaupito hono fakalotolahiʻi ia ke ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, peá ne pehē mai, “Kapau ko e tangata moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻa e palesiteni fakakoló, naʻe totonu ke mahino ange kiate ia e meʻa ʻoku hokó. Te ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai te u moʻui taau ke u ʻalu ʻo ngāue—ko e hā leva ʻokú ne fakahohaʻasi ai aú?” Ne u ʻiloʻi ʻi he efiafi ko iá naʻe ʻi ai e palani ʻa e ʻEikí.

Ne kamata ke hāsino e palaní ʻi ha founga naʻe taʻeʻamanekina ʻi he taimi ne u maʻu ai ha telefoni mei he ʻapi polisi pē homau feituʻú. Kuo fakahū ʻa ʻĀleki ʻi pilīsone. Ne u tui mo hoku husepāniti foʻoú homa koté he tuʻuapō ko iá peá ma ō ʻo ʻomi ʻa ʻĀleki mei ʻapi polisi. Naʻe ʻikai te ma ʻita kiate ia; ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke lahi haʻama lea ki ai.

ʻI heʻemau aʻu ki ʻapí, naʻe talamai ʻe ʻĀleki e meʻa naʻe hokó ʻa ia ko ʻena kaihaʻa sikuta mo hano kaumeʻa. Naʻá ne fakameʻapangoʻia he meʻa kuó ne faí. Ko ʻeku fuofua sio ia kiate ia ʻokú ne ongoʻi loto mamahi.

Naʻe hoko hono fakahū ʻo ʻĀlekí ko ha meʻa ke kamata mahino ai kiate ia ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne faí mo e feituʻu naʻe huʻunga ki ai ʻene moʻuí. Talu mei he ʻaho ko iá mo e kamata ke mau maʻu e ngaahi tāpuakí.

Naʻe talamai kiate kimaua ʻe ʻĀleki he ʻaho hono hokó ʻa ʻene kole ki he ʻōfisa polisí ke telefoni mai kiate kimaua he naʻá ne ʻiloʻi ʻema ʻofa ʻiate iá. Naʻá ne ʻiloʻi foki ʻa e fakamamahi lahi naʻá ne ʻomi kiate kimauá, pea naʻe hounga kiate ia ʻa ʻema kei kātakí.

Naʻe tokolahi e ngaahi kaumeʻa ʻo ʻĀleki he Siasí naʻa nau tokoniʻi iá. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe ha tokotaha ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí. Naʻe ʻoange ʻe ha tokotaha ʻene Tohi ʻa Molomona pea fakatukupaaʻi ia ke ne lau. Pea neongo ʻa e ʻikai ke lava ʻa ʻĀleki ke laukonga leleí, ka naʻá ne laukonga maʻu pē.

Ko e tāpuaki hokó—he ne fuʻu lahi ʻaupito homau ngaahi tāpuakí—ʻa e taimi naʻe kole ai ʻe ʻĀleki ke fakatau ange muʻa hano suti he kuó ne fakakaukau ke ʻalu ki he lotú. Ne u pehē ʻe au ko ʻene ʻuhingá pē ki he Kilisimasí. Ka ne u ʻohovale lahi he kei hokohoko atu pē ʻene maʻu lotú hili e ngaahi ʻaho mālōloó.

Naʻe meimei faingataʻa ke u tui ki he tāpuaki hono hokó. Naʻe talamai ʻe ʻĀleki ʻe papitaiso. Naʻe ʻikai te ne fie maʻu ʻeku tokoní ka ne aleaʻi e meʻa kotoa pē pea tokoni ange ki ai hono kaungāmeʻá mo e ongo faifekau naʻá na akoʻi iá. Ne u ofo ʻi he meʻa ne u mamata ki aí ʻi he hokosia ʻa e ʻaho ke u lava ai ʻo mamata ki hoku fohá ʻokú ne teunga hina mo fakahoko e ngaahi fuakavá.

ʻI he fakamatala ʻa ʻĀleki ki mui ʻo kau ki he founga ʻo hono fakauluí, ne u ʻiloʻi naʻe faingataʻa ʻa e mamahi mo e loto mamahi naʻe hoko kiate iá, ka naʻe tokoniʻi ai foki ia ke ne loto fakatōkilalo feʻunga ke tūʻulutui ʻo kole ha tokoni. Ko e fakamatala ʻeni ʻa ʻĀlekí: “ʻI ha pō ʻe taha ʻi he mafatukituki ʻo ʻeku kavengá, ne u manatuʻi e ngaahi lea ʻa hoku kaumeʻa lelei naʻá ne fakamanatu mai ʻe lava maʻu pē ke u lotu ʻo kole ha tokoni. Ne u fakakaukau ke u ʻahiʻahiʻi ʻeni ʻi he pō ko iá. Naʻe ʻikai ha toe meʻa ke u fili mei ai, pea koeʻuhi kuo ʻosi akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé ʻi he founga ʻo e lotú, ne u tūʻulutui pea kuikui hoku matá. ʻI he kamata ke u kole ha tokoní, ne u maʻu ha ongo fakaʻofoʻofa moʻoni. He ʻikai teitei ngalo ʻa e ongo ko iá ʻiate au; ne u ongoʻi e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Ne u ongoʻi kuo toʻo atu meiate au ʻeku ngaahi palopalemá. Talu mei ai mo e ʻikai toe foki mai ʻa e ngaahi ongoʻi faingataʻaʻiá, pea naʻe tāpuakiʻi au ʻaki ʻa e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Ne liliu hoku lotó, pea ne u maʻu ha holi ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi.”

Hili hono papitaiso, hilifakinima, mo fakanofo ʻo ʻĀleki ki he lakanga fakataulaʻeikí, naʻe kole ange leva ke ne tufa e sākalamēnití—ʻa e ongo fakaʻilonga toputapu ʻo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe hoko leva ʻo u mamata tonu ki he meʻa ne u mamata ki ai ʻi he temipalé he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Ne u fakamālō fakalongolongo pē ki he Tamai Hēvaní ʻi he meʻa ko ʻeni ne u aʻusiá. Ko ha momeniti toputapu ia kiate au.

Naʻe mei ʻosi pē ʻa e talanoá heni, kae meʻamālié naʻe ʻikai. Talu mei ai mo ʻeku mamata ki he hokohoko atu ʻa e ngāue ʻa e Fakaleleí ʻi he moʻui ʻa ʻeku tamá. Manatuʻi e ngaahi lea ʻa ʻemau palesiteni fakakoló? Kuo hokohoko atu ʻa e tupulaki ʻo e fakamoʻoni ʻa ʻeku tamá, pea kuo hoko ʻo moʻoni ʻa e fakaafe ʻa ʻemau palesiteni fakakoló. Ne toki ʻosi mai ʻa ʻĀleki mei heʻene ngāue fakafaifekau taimi kakató. Naʻá ne fakamoleki ha taʻu ʻe ua ke ne ala atu ai ʻo tokoni ki ha niʻihi kehe—ʻo hangē pē ko e ala atu ʻa e ʻEikí ʻo tokoniʻi iá.

ʻOku hounga kiate au ʻeku hoko ko e faʻē ʻa ʻĀlekí, ka ʻoku ou toe houngaʻia ange ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku ngāue ʻi heʻetau moʻuí.