2008
Ko Hono Maʻu ʻo ʻEku Tuí
‘Okatopa 2008


Ko Hono Maʻu ʻo ʻEku Tuí

Naʻá na akoʻi kiate au (ongo faifekaú) ha ngaahi lēsoni lahi ʻi ha ngaahi māhina lahi pea tuʻo lahi ʻa ʻena fakaafeʻi au ke u papitaiso, ka naʻá ku tali ʻikai maʻu pē.

ʻI ha pō ʻe taha ʻi he 1989–90, lolotonga hoku ʻuluaki taʻu he ʻunivēsití, ne ma ʻā fuoloa ai mo haku kaumeʻa lelei ʻo ako ki heʻemau ngaahi siví.

Fakafokifā pē kuo fai mai ʻe Meti ha fehuʻi ʻa ia ʻe hoko ko e taha ʻo e ngaahi momeniti mahuʻinga ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ne fehuʻi mai, “ʻOku pehē ʻe homou siasí ko e tokotaha fēfē ʻa e ʻOtuá? Ko ʻeku ʻuhingá, ʻoku mou pehē ʻokú Ne fōtunga fēfē?”

Naʻe ʻikai te u maʻu ha tali ki ai. Naʻe mahino pē kiate ia e tūkunga ne u ʻi aí peá ne liliu leva ʻe ia e meʻa naʻá ma talanoa ki aí. Ka naʻe ʻikai lava ke ngalo ʻeni ʻiate au. Naʻá ku ʻi ha tuʻunga naʻe kehe atu pē: ko ha tokotaha Palotisani au ne u ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, pea neongo naʻe ʻi ai pē ʻeku veiveiua fekauʻaki mo ʻeku tuí pea mo e lotu ne u kau ki aí, ka naʻe ʻikai haʻaku fakakaukau ke u kau ki ha tui fakalotu kehe. Ka ʻi he taʻu kakato ko iá ne u maluʻi fakalaumālie fakalelei au ʻaki ʻeku fakaʻehiʻehi ʻaupito mei ha talanoa mo ha taha fekauʻaki mo e lotú. Ka ʻi hono fai ʻe hoku kaumeʻá ʻa e fehuʻi faingofua ko ʻení, ne iku ai ki haʻane lava ʻo kiʻi fakaava siʻi hake hoku lotó.

Ko e Fekumi ki he Tuí

ʻI he ngaahi māhina lahi ne hoko aí, naʻá ku toutou fehuʻi pē kiate au, “Ko e hā e meʻa ʻoku ou tui ki aí? Kae mahuʻinga angé, ʻoku ou tui nai? Ko e moʻoni koā ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, pea kapau ʻoku ʻi ai, ko e Tokotaha fēfe Ia? ʻE lava ke u ʻiloʻi Ia? Te Ne tali nai ʻeku ngaahi lotú? ʻE lava nai ke u maʻu ha tui ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa Siasí?”

Naʻe ʻikai pehē ne ʻikai te u maʻu ha ngaahi faingamālie ki muʻa ke u fakakaukau ai ki he ngaahi fehuʻi loloto hangē ko ʻení; ʻi he ngaahi taʻu lahi, ko e niʻihi ʻo hoku kaungāmeʻa lelei tahá ko ha tamaiki Siasi. Ne tupu mei he ngaahi kaungāmeʻa ko ʻení ʻeku hū ʻo ako ʻi BYU. Ka naʻá ku teketekeʻi maʻu pē ʻenau feinga ko ia ke vahevahe mo au ʻa e ongoongoleleí. Ko e ngaahi taimi ne u talanoa ai mo e kau faifekaú, naʻe ʻikai te u fakafanongo mo tuku ke tauʻatāina ʻeku fakakaukaú.

Ne u fuʻu manavasiʻi ʻi he ngaahi liliu ʻe fie maʻu ke u fakahokó, ʻa e ngaahi liliu te ne fakamavaheʻi fakasōsiale mo fakaeloto au mei hoku fāmilí. Naʻe ʻikai te u fie tui naʻá ku hala pe naʻe taʻetotonu e ngaahi tukufakaholo ne u maʻú. Naʻe ʻikai te u tui ʻe lava ke u maʻu fakahā mei he ʻOtuá pe ʻe lava ke maʻu fakahā mo e niʻihi kehé. Hangē kiate au naʻe ngali vale, tuʻumaumau, pea faikehe ke hā mai e ʻOtuá ki he tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá, peá Ne fakahā mai ha folofola foʻou, pea ko ha tui fakalotu pē ia ʻe taha kuó ne maʻu ha fakahinohino fakalangi ke fokotuʻu ai ia ko e Siasi moʻoní.

Ngali fakaoli, ka naʻe ʻikai te u tui au ʻoku moʻoni e ngaahi tui fakalotú kātoa, kau ai pē ʻeku tui fakalotu ʻaʻakú. Neongo naʻe fonu hoku lotó ʻi he ʻofa ki hoku fāmilí mo e kaungāmeʻá, fakaʻamu ʻe hoku lotó ke maʻu ha ngaahi tali, ka ʻi he hoko mai ʻa e ngaahi fanafana ʻa e Laumālié, naʻe ʻikai te u fie fanongo ki ai.

ʻI he ʻosi hoku ʻuluaki taʻu ʻi he ʻunivēsití, naʻá ku foki ki homau ʻapí ʻi Kenitaki ke hoko atu ai ʻeku akó. Naʻe taimi nounou kuo ʻalu atu hoku kaungāmeʻa Siasí ke ngāue fakafaifekau, pea ne u fuʻu ongoʻi taʻelata ʻaupito ʻi heʻenau pulí. Ne u loto ke maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi tui ko ia naʻá ne ueʻi honau lotó ke foaki atu ha taʻu ʻe ua ʻo ʻenau moʻuí. ʻI he taimi tatau pē, ne u kei taʻefiemālie pē he ʻikai haʻaku tali ki he fehuʻi ʻa Metí. Ne u loto ke u ʻiloʻi e ngaahi moʻoní ʻiate au pē. Hili ha maʻu ha ngaahi tohi lahi mei hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻo fakalotolahiʻi au ke u feʻiloaki mo e ongo faifekaú, naʻe faifai ʻo u lavaʻi ʻeku manavasiʻí peá u tali.

Ko e Fakakaukau Ke u Uluí

Neongo ʻeni, naʻe teʻeki ai pē ke u tui ki he foʻi fakakaukau ko ia naʻe fakafekauʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe ʻo e ongoongoleleí ʻo hoko ko ha foʻi moʻoni kakato pē ʻe taha. Naʻe tui e ongo faifekaú neongo pe ʻoku moʻoni kātoa pe hala kātoa ʻena pōpoakí, ka ko ʻeku maʻu pē ha fakamoʻoni fekauʻaki mo ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha, ʻe fakanatula pē ʻeku tali kātoa e ngaahi meʻa ʻokú na akoʻí.

Naʻe ʻikai te u tui kiate kinaua. Ne u fakakaukau ‘oku sai pē ke u fili fa’iteliha pē au ki he meʻa ʻoku ou fie tui ki ai mei he ngaahi meʻa fakalaumālie mo fakatokāteline ʻi he māmaní. 1 ʻI he taimi tatau pē, ne fie maʻu ʻe heʻeku fakaʻuhingá ha ngaahi fakaʻilonga pau ke hoko ko ha fakamoʻoni ka ʻoku ʻikai ko ha liliu ʻo makatuʻunga he tuí ʻataʻatā pē.

Meʻapango ne tupu foki e mamahi mo e taʻefiemālie mei heʻeku fakaʻuhingá. Ko e ngaahi fakaʻuhinga fakapoto kātoa ne u faí ko ha ngaahi fakakaukau ia naʻa nau feʻauʻauhi ʻo hoko ai e fakatuʻatamaki ʻo ʻikai maʻu ai ha tali totonu. Ne u fie maʻu ʻe au ha meʻa lahi ange heni, ha meʻa ʻe fetuʻutaki mo hoku lotó ʻo hangē ko e founga hono fakamatalaʻi ʻe hoku kaungāmeʻá mo e kau faifekaú ʻa e fetuʻutaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne u fanongo ki he ngaahi lēsoni ʻa e ongo faifekaú ʻi heʻeku ʻamanaki te u ʻiloʻi ai pe naʻe moʻoni e meʻa naʻá na talamaí, pe ke fakafiemālie siʻi pē ā hoku lotó ʻi haʻaku ʻiloʻi naʻe ʻikai moʻoni.

Naʻe kātaki lahi e ongo faifekaú ka naʻá na loto-toʻa. Naʻá na akoʻi kiate au ha ngaahi lēsoni lahi ʻi ha ngaahi māhina lahi, pea tuʻo lahi ʻena fakaafeʻi au ke u papitaiso, ka naʻá ku tali ʻikai maʻu pē. Naʻá ku tatali ke hoko ha faʻahinga meʻa mataʻāʻā mo ha mana ke u maʻu mei ai ha fakamoʻoni ki muʻa peá u toki loto fiemālie ke tali ʻena fakaafé. Naʻe ʻikai te u maʻu ha faʻahinga fakamoʻoni pehē, ko ia ne u kei fakafisi ai pē ke tali ʻena ngaahi fakaafé.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ne lau ai ʻe he ongo faifekaú ha potufolofola mei he Tohi ʻa Molomoná: “ ʻOua te mou fakakikihiʻi ha meʻa koeʻuhí ko e ʻikai te mou mamata ki aí, he ʻoku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí”(ʻEta 12:6). Hili ko iá naʻá na pehē mai, “ʻE Siua, ko e taimi kotoa pē ʻokú ma fakaafeʻi ai koe ke papitaisó, ʻokú ke ʻikai mai. Ko e meʻa ke ke faí ko hoʻo ʻio, pea hili ko iá ʻe fakamoʻoniʻi atu ia ʻe he Laumālié kiate koe.”

I hono fakalea ʻe tahá, kuo teʻeki ke u maʻu ha fakamoʻoni he kuo teʻeki ai ʻahiʻahiʻi ʻeku tuí. Naʻe ʻikai te u toe fakakaukauʻi ʻeni ka naʻá ku fehuʻi pē, ʻo tui te u maʻu ia taʻe fai ha feinga (vakai, T&F 9:7). Naʻá ku taʻofi e Laumālié mei haʻane lava ke fakamoʻoni kiate au koeʻuhí ko e ʻikai ke u loto ke hoko atu ki he sitepu hokó. Ko e meʻa naʻe fie maʻu ke faí ko ʻeku fakalaka atu ki he fakapoʻulí kae toki ulo mai leva e māmá. ʻE hoko mai ʻa e fakamoʻoní hili hono ʻahiʻahiʻi ʻeku tuí, kae ʻikai ki muʻa ai.2

Ko e ʻuluaki fakakaukau pē ne haʻu kiate aú naʻe feinga e ongo faifekaú ke papi au. Ne u toki fakatokangaʻi hake, ne ʻi ai ha faʻahinga meʻa naʻe mole mei hoku lotó ʻi he momeniti pē ko ia ne u ʻikai ange ai ki he fakaafe papitaiso ʻa e ongo faifekaú. Ko ha kiʻi ongo leʻosiʻi, vaivai, mo nonga ʻeni ʻo ne ueʻi au ke u muimui ʻi he faleʻi ʻa e ongo faifekaú, ka ne u toki fakatokangaʻi pē ʻa e ongo ko ʻení ʻi he taimi naʻe mole atu aí, ʻo tupu ai ʻeku ongoʻi puputuʻu mo loto-mamahi.

Ne u fifili naʻa ko e kiʻi ongo vaivai ko ʻení ko e mavahe ia ʻa e Laumālié meiate aú pea naʻe tupu ʻeku ongoʻi puputuʻú mei heʻeku tekeʻi Ia ʻaki hoku loto fefeká ke mamaʻó. Naʻe ʻikai haʻaku toe fili, ko ia ne u pehē ai ke u ʻahiʻahiʻi e tukupā ʻa e ongo faifekaú. Te u ʻio ki he fakaafé, pea ka hili iá ʻoku ou ongoʻi ʻa e Laumālié ʻo hangē ko ʻena palōmesí, te u papitaiso leva. Neongo ia, kapau he ʻikai ke u ongoʻi ʻa e Laumālié, naʻá ku ʻosi mateuteu pē au ke talaange ki he ongo faifekaú ko ʻeku fakakata pē ia ʻaʻaku.

Ko Hono Siviʻi ʻo e Tuí

ʻI heʻena ʻaʻahi hokó, ne mau mamata ai ʻi ha foʻi vitiō ʻa e Siasí ko e The Prodigal Son (Ko e Foha Maumaukoloá). Naʻe ʻi he lokí ha faʻahinga ongo makehe; ne lava pē ke tala hono ongoʻi ʻeni ʻe he ongo faifekaú ʻi heʻena fakatē-loʻimatá.

ʻI he ʻosi ʻa e foʻi faivá, naʻa mau lau ha ngaahi potufolofola lahi. Naʻe faifai pea tafoki mai ʻa ʻEletā Kilitisifila ʻo ne fehuʻi kiate au, “ ʻE Siua, ʻe papitaiso koe ʻi he ʻaho Tokonaki, ko hono 10 ʻo Nōvemá, ʻi he taimi 4:00 efiafí?”

Ne ʻai ʻeku kiʻi longo peá u toki taliange, “ʻIo.”

Ne ueʻi mālohi au ʻe he Laumālié ʻo tuʻu e fulufulu ʻi hoku ongo nimá peá u meimei tangi. Naʻe ʻikai ha toe veiveiua kuo ʻi ai ha fakamoʻoni ke fetongiʻaki ʻeku taʻetuí. Naʻá ku siviʻi ʻeku tuí, pea ne u ʻilo taʻe toe ʻi ai ha veiveiua naʻe totonu ke u papitaiso.

Ne u ma’u ha fakamoʻoni ki hono lelei ʻo ha tenga ʻe taha ʻo e tuí, ka ʻoku toe ʻeni ke u sio ki haʻane tupu ʻo maʻu hano fua (vakai, ʻAlamā 32:35–36), pea naʻe teʻeki ke u maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí. Kuo teʻeki ai ʻosi hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻeku tuí.

Ne ʻikai fuoloa hono papitaiso mo hilifakinima aú mo e kamata ke haʻu e veiveiuá ki hoku ʻatamaí. Ne u ongoʻi ʻa e fepaki ʻi he meʻa fakafoʻituitui ne u aʻusia ʻi he taimi ne u fili ai ke u papitaisó mo ʻeku fakaʻuhinga motuʻá, ʻa ia ne ʻikai ke u tali ai ʻa e ʻilo ʻoku makatuʻunga ʻi he tuí.

Ne taimi nounou pē kuo kamata ke u toe ongoʻi puputuʻu mo loto-mamahi, pea naʻe ʻikai te u ʻilo pe ko e hā e meʻa te u tui ki aí. Neongo ia, naʻá ku fai ha tukupā, pea ne u fakapapauʻi te u mālohi ʻi he Siasí mo moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo akoʻi kiate aú kae ʻoua kuó u ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahiʻi ʻo ʻeku tuí neongo pe ko e hā hono olá.

Ko Hono Maʻu ʻo ʻEku Tuí

Ne ʻikai tuku ʻe he ʻEikí ke u tuēnoa. Ne uiuiʻi au ke u ngāue mo e ongo faifekaú, pea naʻe hokohoko atu pē hono akoʻi au ʻe he ongo faifekaú, pea ʻi he uike takitaha ne mau ō ai ʻo malanga. Naʻe ngāue faivelenga ʻeku ongo faiako fakaʻapí. Naʻe taimi totonu mo fakahoko maʻu pē ʻeku ʻaʻahi mo hoku hoa faiako fakaʻapí. Naʻe kamata ke fakakaungāmeʻa mai kiate au e kāingalotu tokolahi ʻi he uōtí ʻaki hono fakakau mo fakaafeʻi au ki heʻenau ngaahi maʻu meʻatokoni ʻi honau ʻapí mo ʻenau ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻa nau lotu fakataha mo au mo lotua au. Naʻe tokanga mai e pīsopé mo hono fāmilí kiate au mo fakalotolahiʻi au. Naʻe lava pē ke u ongoʻi naʻa nau faiʻaki ʻeni e loto moʻoni, pea naʻe fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoní.

ʻI ha ʻaho ʻe taha hili ia ha ngaahi māhina mei ai, naʻá ku fakatokangaʻi ko e taimi kotoa pē ne u lau ai e Tohi ʻa Molomoná, ne u maʻu ha ongo vaivai mo nonga moʻoni ʻo tatau tofu pē mo e ongo ne u maʻu lolotonga e ngaahi lēsoni ʻa e kau faifekaú mo hono fakaafeʻi au ke u papitaisó. Naʻe fakafokifā ʻa e mahino ne u maʻu he momeniti ko iá: ko e Laumālié ʻeni. ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi lea ko ʻení—“Kapau ko e Laumālié ʻeni, ta kuo pau ʻoku moʻoni ʻa e tohí ni”—ne ʻalu hake ʻi hoku lotó ʻa e kiʻi ongo ko ʻení, pea naʻe liliu ʻeku tuí ʻo hoko ko hano ʻiloʻi fakalaumālie ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá.

ʻI he hokohoko atu ʻa e “mafesifesi” ange ʻa hoku lotó mo “fakatomala” ange ʻa hoku laumālié (vakai, ʻEta 4:15), ne hoko mo ha ngaahi meʻa kehe ʻo nau fakapapauʻi mai ʻa ʻeku tuí. Ne aʻu ki ha taimi ne fetongi ai ʻeku ngaahi loto veiveiuá ʻe he ʻiloʻilo pau. Ne u ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko haʻaku ʻilo ʻeni ʻi heʻeku fakakaukau pē ʻaʻakú pe ʻi hano fakalotoʻi au ʻe ha niʻihi, ka ʻi he nofoʻia au ʻe he Laumālié ʻo lea ki hoku lotó, ne ʻikai lava ke u fakaʻikaiʻi. Ne haʻu ki hoku ʻatamaí ʻa e akonaki ki he akonaki (vakai, 2 Nīfai 28:30). ʻI he hokohoko mai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo u fakapapauʻi ai ʻa ʻeku tuí, naʻe fakaʻau ke lahi ange ʻeku mahino fekauʻaki mo e ongoongoleleí, pea vave ange ʻeku maʻu e mahino fakalaumālié. ʻI he meʻa takitaha ne u aʻusiá, naʻe fie maʻu ki ai ʻa e faivelengá, ʻa e loto fie fanongo mo fie muimuí pea mo ha loto ʻoku holi ke talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālié (vakai, Mōsaia 3:19).

ʻI he ʻaho ní ʻoku lava ke u pehē ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, he kuó u ʻilo ia ʻiate au pē. Ne ʻi ai e taimi ne hangē ʻoku ngali faikehe nai mo taʻeʻuhinga e ongoongoleleí; ʻi he taimi ní ʻoku ou maheni mo ia pea ʻoku fakaʻofoʻofa ia kiate au. Ko e moʻoni ʻoku fakatahatahaʻi kātoa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo hoko ko ha moʻoni maʻongoʻonga pē ʻe taha. Pea naʻa mo e kiʻi ʻilo fakatokāteline siʻisiʻi ne u maʻú, naʻe lava pē ke u fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ne u hoko ai ko ha faifekaú. ʻI he fakaʻau ke lahi ange ʻeku ʻilo ki he tokāteliné, ʻoku fakaʻau ai pē ke tupulaki mo ʻeku fakamoʻoní.

Ne hoko e fakamoʻoni naʻá ku maʻu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe ʻo e ongoongoleleí ko ha meʻa kuo faʻufaʻu mo tanumaki maʻu pē ke hoko ko ha maluʻi mei he faingataʻá. ʻOkú ne tokoniʻi au ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku ou fehangahangai mo iá, kae tautautefito ki he ngaahi feinga ʻa e tokotaha angakoví ke ne fakatupu ha loto veiveiua fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó u ʻosi maʻu ʻa e tali ki aí (vakai, T&F 6:22–23). ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi vaivai aí, ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai e loto-veiveiuá, ʻi he taimi ʻo e mamahí, ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻa e founga tatau pē ne ola lelei mei he ʻuluaki ʻaho ko ia ne maʻu ai ʻeku fakamoʻoní: Naʻá ku fakakaukau ki he meʻa takitaha ne u aʻusia ʻo fakatupulaki ai ʻeku fakamoʻoní, pea naʻe toe mālohi ange ʻeku moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne akoʻi kiate aú, peá u tokanga ʻi he taimi ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe he Laumālié ʻa ʻeku tuí.

ʻOku moʻoni kotoa ʻa e ongoongoleleí pea ʻoku ʻatā ia ki he kakai kotoa pē te nau loto fakatōkilalo ke siviʻi ʻenau tuí ʻaki ʻa ʻenau fakalaka atu ki he fakapoʻulí. ʻOku ʻi ai e maama ʻa e Fakamoʻuí pea ʻoku pulia pē ia meiate kitautolu ʻi heʻetau taʻe fie fekumi ki aí. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí pe ha taimi ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻetau ngaahi fakamoʻoní. Ne u ʻiloʻi ʻoku fakatatali mai e maama ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi te tau fie fekumi ai kiate Iá, pea kapau te tau hokohoko fekumi ki ai, ʻe hoko ai hotau fakauluí.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Glenn L. Pace, “Muimui ʻi he Palōfitá,” Tūhulu, Siulai 1989, 36.

  2. Vakai, Boyd K. Packer, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi—Meʻa Mahinongofua mo Mahuʻinga,” Liahona, Mē 2005, 6.