2008
ʻOku ʻi ai ʻeku palopalema mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ngutu laú. Ko e hā nai ha meʻa ʻe lava ke u fai ke tuku ai ʻeni pea tokoniʻi kinautolu ke tuku?
‘Okatopa 2008


Fehuʻi mo e Talí

“ ʻOku ʻi ai ʻeku palopalema mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ngutu laú. Ko e hā nai ha meʻa ʻe lava ke u fai ke tuku ai ʻeni pea tokoniʻi kinautolu ke tuku?”

Te ke lava ke tuku ʻa e laú ʻaki haʻo muimui ki he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú fekauʻaki mo hono taʻofi ʻo e lea kapekapé: “Tokoni ki he niʻihi kehe ʻoku mou feohí ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻoku maʻá ʻaki hoʻo tā sīpingá pea mo hoʻo poupouʻi lelei kinautolu ke nau fili ha ngaahi lea kehe ʻoku leleí. Mavahe lelei pē koe pe ko hoʻo liliu ʻa e talanoá he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he niʻihi ʻoku mou feohí ha ngaahi lea ʻoku koví.

“Kapau kuó ke fakatupulaki mai ʻa e tōʻonga moʻui ʻo e lea kapekapé [pe laú], te ke lava pē ke tuku ia. Kamata ʻaki hoʻo fili ke ke liliu. Lotua ke maʻu ha tokoni. Kapau te ke kamata fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea ʻokú ke ʻiloʻi lelei ʻoku hala, fakalongolongo pe fakalea hoʻo fakakaukaú ʻi ha founga kehe.”

ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻi he kiʻi tohi tufá hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau lea lelei kau ki he niʻihi kehé. “Lea ʻofa mo lelei fekauʻaki mo e niʻihi kehé ke lava ʻo fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí ke tau feʻofaʻakí. ʻI he taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi lea ʻoku leleí, ʻokú ke fakaafeʻi mai leva ʻa e Laumālié ke ne nofoʻia koe.” (“Leá” [2001], 22–23).

Ko e anga faka-Kalaisi ʻa hoʻo angaʻofa ʻi hoʻo fetuʻutakí pea ʻe tokoni ia ke lelei ange ai ho ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea te ke ongoʻi lelei foki ai kau kiate koe pē.

Ko e Lao Koulá

ʻOku hoko e ngutu laú ʻi he ngaahi feituʻu kotoa ʻoku tau ʻi aí he ʻaho kotoa pē, pea ʻoku fuʻu fakatupu loto-mamahi ʻaupito. Mahalo ʻe ngali sai hano fakamafola atu ʻo e “ngaahi ongoongo fakamuimuitahá” ki ho ngaahi kaungāmeʻá, ka ke fakakaukau angé ki he tokotaha ko ia ʻokú ke talanoa kau ki aí. Te ke leaʻaki nai e meʻa ʻokú ke leaʻakí kapau naʻe ʻi ai e tokotaha ko iá? Naʻe talaatu nai ʻe he tokotahá ʻe lava pē ke ke tala ʻeni ki he kakaí? Fakakaukau angé ki he ongo te ke maʻú kapau ʻe lauʻi koe ʻe ha taha. “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakaí kiate kimoutolú, mou fai ia kiate kinautolu” (3 Nīfai 14:12). Kapau ʻoku lau homou ngaahi kaungāmeʻá, fetongi lelei pē ʻe koe ke mou talanoa ki ha meʻa kehe.

Sēsika J., 16, ʻAlesona, USA

Ko e Faitoʻo ki he Laú

Ko e faʻahinga kakai ʻe toko tolu ʻoku kau ʻi he ngutu laú: ko kitautolu, ko kinautolu ʻoku fanongó, mo e kakai ʻoku tau lauʻí. Fakatukupaaʻi koe ke tuku e ngutu laú pea fai ia. Ko ha ngaahi faitoʻo ʻeni ke taʻofiʻaki e laú: (1) Ko ʻene kamata lau pē ho ngaahi kaungāmeʻá peá ke fulihi hoʻomou talanoá ki ha meʻa kehe. (2) Fakalongolongo koe koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha taha ke nau talanoa ki ai. (3) Talaange fakahangatonu pē ke “ ʻoua ʻe feleakoviʻaki” (Sēmisi 4:11).

Pati A., taʻu 22, Nomu Peni, Kemipōtia

Fakaʻehiʻehi Mei he Ngaahi Talanoa ʻOku ʻIkai Leleí

ʻOku ʻi ai e mālohi ʻo e ngutu laú ke fakaʻauha pea ʻe lava ke ne fakalaveaʻi e ongo ʻa e kakaí. ʻI he taimi ʻoku tau ngutu lau aí, ʻoku tau fakaava leva e matapaá ki he filí ke ne fakaʻauha e ongoongo lelei ʻo ha tokotaha. Ke tau ikunaʻi ʻa e ʻulungāanga kovi ko ʻení, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha ngaahi talanoa ʻoku ʻikai leleí kau ki ha taha, ka ʻi heʻetau fanongo ki he ngaahi meʻa peheé, pe ʻoku moʻoni pe ʻikai, ʻoku totonu ke tau taʻofi ia. Pea ka kei hoko atu pē pea ʻoku totonu leva ke tau mavahe kitautolu mei ai (vakai, Mātiu 12:36).

ʻE lava ke tau tokoni ki hotau ngaahi kaungāmeʻá ʻaki ʻetau faleʻi kinautolu ke ʻoua ʻaupito naʻa nau teitei kau ki he ngaahi talanoa peheé, pea ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau muimui faivelenga ʻo Kalaisí, tau naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau feinga maʻu pē ke taukaveʻi ʻa e moʻoní mo e anga māʻoniʻoní, ʻo tau hoko maʻu pē ko ha faʻifaʻitakiʻanga pea fakahīkihikiʻi e niʻihi kehé (vakai, Tefito ʻo e Tui 1:13).

ʻIsimeʻeli S., taʻu 18, Sāo Paulo, Palāsila

Fakakaukau ki he Ngaahi Meʻá Ni

Ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngutu laú, ʻe lava ke tau ako maʻuloto ha potufolofola hangē ko e Levitiko 19:18 ʻa ia ʻokú ne akoʻi mai ke tau ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú pea tau toutou leaʻaki ia ʻi hotau ʻatamaí ʻi he taimi kotoa pē ʻe kamata ai ke tau ngutu lau. ʻE lava foki ke tau ako maʻuloto mo ha foʻi hiva hangē ko e “ʻOku Ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40–41) pea tau hiva loto ʻaki pē ia. Ko ha fakakaukau ʻe taha ke tau leaʻaki ha meʻa lelei ʻe ua fekauʻaki mo e tokotahá ni. ʻI he founga ko iá ʻe ngalo ai ʻiate koe ʻene ngaahi tōnounoú ka ke fakatokangaʻi pē ʻa ʻene ngaahi leleí.

Lotola M., taʻu 19, Lusoni, Filipaini

Sio Pē ki he Lelei ʻi he Niʻihi Kehé

ʻOku faingataʻa ke tuku e ngutu laú. Ka ʻoku ou pehē kapau pē te ke manatuʻi ke ʻofa ʻi ho kaungāʻapí, te ke toe kiʻi fakakaukau ki muʻa peá ke toki leaʻaki ha meʻa te ke toki fakameʻapangoʻia ai ʻa mui. ʻOku ʻikai ʻatautolu ke fakamāuʻi e niʻihi kehé. ʻOku ou pehē ʻe lava ke tokoni haʻatau fakakaukau ki he ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo e kakaí, kae ʻikai ko haʻatau fakasio pē ʻa e meʻa ʻoku ʻikai leleí.

Heili B., taʻu 15, ʻIutā, USA

ʻOku Fie Maʻu ʻa e Loto-toʻá

ʻOku pehē ʻe ha niʻihi “ ʻoku tau langa ha ngaahi ʻā ʻi hotau vā mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻaki e ngaahi meʻa ʻoku tau leaʻakí.” ʻOku ou tui te tau fie maʻu ha loto-toʻa fakatāutaha mo fakalaumālie kae lava ke taʻofi ʻeni. Kapau ʻoku mahino moʻoni kiate kitautolu ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai leva totonu ke tau lau ʻa kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasí he kuo akonekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fakaava hotau ngutú ʻo malangaʻi e ongoongoleleí ki māmani kotoa, kae ʻikai ko hano fakaangaʻi pe lauʻi e niʻihi kehé

Vanesa P., taʻu 19, Tahiti, Falanisē ʻi Polinisiá

Lotu Ke Maʻu ha Fakahinohino

Manatu ʻe lava ke uesia ʻe he ngutu laú ʻa e niʻihi kehé ʻi ha taimi lōloa. Feinga ke ke fokotuʻu ange koe ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, peá ke fakakaukau ki he ongo te ke maʻú kapau ʻe fai ʻe ha niʻihi kehe ha ngaahi lea taʻeʻofa kau kiate koe. Ko ha holi māʻoniʻoni ia ʻi ho lotó ke ke liliu e ʻulungāanga ko ʻení. ʻE tāpuekina koe ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ivi mo ha liliu ʻo e lotó ʻo kapau te ke kole fakamātoato ʻi haʻo lotu ke Ne fakahinohinoʻi koe.

Pilitanī H., taʻu 12, ʻIutā, USA