2009
Te tuamaraa i te mori no te ti‘aturiraa
Eperera 2009


Te tuamaraa i te mori no te ti‘aturiraa

No te mau tauasini feia mo‘a i te mau mahana hopea nei i Berezilia, ua riro te Afata Tamau no te Haapiiraa ei haamaitairaa o te taui i te oraraa.

I to Dilson Maciel de Castro tamaiti ereraa i ta’na ohipa i Sao Paolo, ua haere atu oia e ta’na vahine faaipoipo i Recife, te hoê oire e rave rahi mau uahu rahi i te pae apatoa hitiaa o te râ no Berezilia, ia nehenehe ia raua ia ora i pihai iho i to’na na metua. Noa’tu to’na aravihi i roto i te ohipa no te niuniu paraparau, te ohipa noa tei noaa ia’na i Recife o te tahi ïa mau ohipa-rii-rii.

Te haamana‘o ra o Dilson e « e mea fifi roa te mau mea no maua i taua taime ra ». Ua ino roa’tu â râ to raua oraraa a ere ai raua i ta raua mau mea atoa i roto i te hoê pape pu‘e.

I taua taime hepohepo roa no to raua oraraa, ua farerei o Dilson, tei tavini na i roto i te misioni no Berezilia Sao Paulo Apatoerau, ia Elder Gutenberg Amorim, te hoê Hitu Ahuru Area e te faatere no te Haapiiraa Evanelia no te Feia Apî Paari, no te paraparau no ni‘a i te mau opuaraa no te ohipa toro‘a e te haapiiraa. A tuatapapa ai o Dilson i te mau mea e anaanataehia e ana, ua farii oia i te faaururaa e e ti‘a ia’na ia haapii i te toro‘a rapaauraa ma‘i. Aua‘e te Afata Tamau no te Haapiiraa a te Ekalesia tei haamauhia iho nei (ATH), i te matahiti 2003 ua faariro o Dilson i taua faaurururaa ra ei toro‘a i muri a‘e i te hoê haapiipiiraa e 18 ava‘e te maoro i roto i te ohipa utuuturaa ma‘i.

« Ahani aita taua moni ra, eita roa’tu ïa e nehenehe ia‘u ia haere i te mau haapiipiiraa hinaarohia e au » te na reira ra o Dilson, o te rave nei i te ohipa no te hoê fare ma‘i a te hau i Recife. E mea na reira atoa ta’na vahine faaipoipo, o Alexsandra, eita e noaa ia’na te moni tarahu no te aufau i te haapiipiiraa e ti‘a ia’na ia rave no te riro mai ei orometua haapii i te fare haapiiraa.

Ua parau o Dilson e « e ono matahiti to maua faaea-noa-raa aita e ohipa », « Ua riro te ATH ei faanahoraa faufaa rahi roa no matou paatoa tei manuïa. Ua taui te reira i to matou mau oraraa ».

Te hoê pahonoraa no ô mai i te Fatu ra

Ia faaite ana‘e te mau melo no te Ekalesia i Berezilia i te huru o te Afata Tamau no te Haapiiraa, eita e nehenehe ia ratou ia ore e faaohipa i te mau parau : semeio, faauruhia, faahiahia. Te reira no te mea ïa e te faatupu ra te afata i te mea ta te peresideni Gordon B. Hinckley (1910-2008) i tohu e e tupu : « E riro te reira ei haamaitairaa i te mau taata atoa ta te afata e haaputapu te oraraa–i te feia apî tane e feia apî vahine, to ratou mau utuafare no ananahi, i te Ekalesia o te haamaitaihia na roto i te feia faatere puai », e e arata‘i te reira « i te mau tauasini taata i rapae au i te oraraa vêvê e i roto i te maramarama o te ite e te oraraa ruperupe ».1

I te taime a faaite ai te peresideni Hinckley i te faanahoraa, te haape‘ape‘a ra te feia faatere no te Ekalesia mai ia Paulo R. Grahl, te faatere area no te mau haapiiraa evanelia i Berezilia, no te mau fifi no te pae haapiiraa e te ohipa a te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei no Berezilia – te mau misionare ihoa râ tei faaoti iho nei i ta ratou tau misioni.

Te na ô ra te taea‘e Grahl « aita ta matou e pahonoraa e tae noa’tu i te taime ua heheu te Fatu i te peresideni Hinckley e e ti‘a ia tatou ia haamau i teie nei afata faahiahia ». « Na mua’tu, e ho‘i mai e rave rahi o ta matou feia apî na ta ratou tau misioni ma te ore e nehenehe e haere atu i te haapiiraa e e imi i te toro‘a ohipa. I teie nei ua ite ratou e ia ho‘i mai ratou, te vai nei te moni mai te mea e hinaaro ratou. E haamaitairaa e e fana‘oraa rahi te reira na te feia apî. E horo‘a te reira i te ti‘aturiraa.

Fatata 10.000 feia mo‘a i te mau mahana hopea nei i Berezilia e faaohipa nei i te moni tarahu a te ATH no te faarahi i ta ratou haapiiraa, e i muri iho, to ratou mau toro‘a ohipa. E tereraa faufaa puai to Berezilia, e e rave rahi te ohipa e vai nei no te feia tei haere i te haapiiraa – te haapiiraa ihoa râ tei apitihia’tu i te mau maitai ta te feia apî i faatupu i roto i te misioni.

Te iritiraa i te mau uputa

Te parau ra o Elder Pedron Penha, Hitu Ahuru Area e e faatere no te Haapiiraa Evanelia no Recife Apatoa e tei te mau misionare tei ho‘i mai mai ta ratou tau misioni te mau aravihi ta te feia fatu ohipa e hinaaro ra. « E matara oioi noa te mau uputa no te ohipa no to ratou ite i te ohipa, ta ratou peu no te haapii, to ratou huru e te peu mâ ». te na ô ra oia. « E haere oioi roa ratou i mua, e na to ratou huru e huti mai i te taata i te Ekalesia ».

I muri a‘e i ta’na faaotiraa i ta’na taviniraa i roto i te misioni no Berezilia Sao Paulo Apatoa i te matahiti 2002, ua faaohipa o Ricardo Aurélio da Silva Fiusa i te hoê moni tarahu ATH no te hoê parau tuite e 4 matahiti i roto i te faanahoraa tereraa ohipa.

Ua parau o Ricardo e « ua tauturu te afata ia‘u ia paari, ia faaineine no te ohipa e te faaipoiporaa, e ia tavini maitai a‘e i roto i te Ekalesia ». Mai te mau taata e rave rahi tei farii i te ATH, ua noaa ia’na te ohipa hou oia a faaoti ai i ta’na parau tuite. « Ua riro te afata ei haamaitairaa i roto i to‘u nei oraraa. Te mauruuru nei au no te aufauraa i te mau ava‘e atoa i ta‘u tarahu ia nehenehe i te tahi atu mau taata ia faaohipa atoa i te moni ».

Ua haapii o Ricardo i roto i ta’na misioni i te paraparau atu i te mau taata, i te haapii puai, e ia haapa‘o – e mau maitai tei faariro ia’na ei piahi e e taata rave ohipa maitai.

« E rave rahi ta‘u mau orometua haapii i parau e te vai nei te tahi mea taa ê no ni‘a ia‘u eita e nehenehe ia ratou ia tatara » te na reira ra o Ricardo, o te rave ra i te ohipa i roto i te faanahoraa ohipa no te hoê taiete i Port Suape, i te pae apatoerau no Recife. « Ua faaite atu vau ia ratou te tumu no te reira oia ho‘i a no ta‘u ïa mau haapiiraa faaroo ». Ua horo‘a taua pahonoraa ra i te mau rave‘a ia Ricardo ia aparau i to’na mau orometua haapii e te tahi atu mau taata no ni‘a i te Ekalesia.

Ua parau mai o Mauricio A. Araujo, te hoê o te mau misionare Berezilia matamua tei ho‘i mai mai te misioni tei haamaitaihia e te ATH, « na roto i te tupuraa o to‘u nei toro‘a ohipa, mea rahi to‘u mau taime no te haamaitai i te mau taata na roto i to‘u hi‘oraa maitai. I te tahi mau taime, e parau mai te mau taata e, ‘e, e mea taa ê oe. E mea haapa‘o oe i ta oe vahine faaipoipo. Te ora nei oe i te mea ta oe e parau nei.’ Na roto i te fana‘oraa i te ATH e te raveraa i ta tatou tuhaa, e farii tatou i te mau haamaitairaa e e haamaitai tatou ia vetahi ê ».

Ua farii o Mauricio, tei tavini i roto i te misioni no Berezilia Rio de Janeiro i te hopea o te matahiti 1990, i te tahi mau haamaitairaa mai te taime a faaoti ai oia i te hoê haapiipiiraa no te faatereraa i te mau auraa e te mau hoani tei aufauhia e te ATH – mai te toro‘a hoo e tae atu i te arata‘iraa pŭpŭ e i muri mai te faatereraa i te tomite faatere no te hoê taiete e haapiipii ra i te faanahoraa i te taime i Sao Paulo.

Ua parau oia e « Ua faauruhia te Afata Tamau no te Haapiiraa e te Atua ». « Ua riro te afata ei taviri hinaarohia e au no te faaoti i ta‘u haapiiraa e ia haere atu i mua i roto i to‘u nei toro‘a ».

Te hoê haamau‘araa maitai

Noa’tu e ere o Gabriel Salomao Neto te hoê feia mo‘a i te mau mahana hopea nei, ua ite râ oia e ua haamaitai-atoa-hia oia e te Afata Tamau no te Haapiiraa Ua parau oia na ni‘a i te i‘oa o te mau fatu ohipa e rave rahi i Berezilia e « e ohipa faahiahia teie ta ta outou ekalesia e rave nei ».

E tumu to Neto tane, te hoê faatere e te fatu no te taiete rahi e hoo nei i te mau matini hoo i Sao Paulo, ia mauruuru. No to’na maere rahi i te aravihi o te hoê melo no te Ekalesia o Silvia O. H. Parra, tei noaa te hoê parau tuite i roto i te faatereraa o te mau ohipa na roto i te tautururaa a te moni tarahu a te ATH, i tihepu ai oia ia’na ei papa‘i parau faatere no’na.

« E mea au roa na matou te ohipa ta’na e rave nei. E vahine rave puai i te ohipa e te manuïa. Te ti‘aturi nei matou ia’na », te parau ia a Neto tane. «Ua hoonahia te haamau‘araa ta ta outou ekalesia i rave no’na – no outou, no’na iho e no matou ».

No to’na mauruuru i te Afata Tamau no te Haapiiraa e i to’na meloraa i roto i te Ekalesia, te haapii nei o Silvia i te mau piha haapiiraa reo marite i roto i ta’na paroita Sao Paulo i te mau melo e i te mau melo ore. Ua parau oia e « mai ta‘u i farii, te hinaaro atoa nei au i te horo‘a ».

Mai te au i te manuïaraa o Silvia, e ere noa te feia apî tane ana‘e o te fana‘o nei i te Afata Tamau no te Haapiiraa i Berezilia. No te mau fifi no te tereraa faufaa, ua titau-atoa-hia i te mau vahine feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e rave rahi ia imi i te ohipa.

Ua parau o Lorival Viana de Aguirra, faatere no te Pû Tautururaa Ohipa a te Ekalesia i Curitiba, i te pae apatoerau no Berezilia, « te rave nei te rahiraa o te mau vahine i Berezilia i te ohipa e ere no te mea e te hinaaro nei ratou i te hoê pereoo uira apî aore râ te mau ahu moni rahi, no te pahono râ i te mau titauraa o te oraraa ». « Te hinaaro nei ratou ia tamaa maitai a‘e to ratou mau utuafare e ia noaa i ta ratou mau tamarii te ahu tano e te hoê haapiiraa maitai ».

Oaoaraa rahi a‘e, mau iteraa papû puai a‘e.

Ua fifi o Keite de Lima A. Ahmed e o Viviana Torres Noguera i te pae moni i te mau hopea ava‘e atoa noa’tu e te rave itoito nei ta raua tane faaipoipo i te ohipa no to raua na utuafare. Ua riro te ATH ei haamaitairaa rahi roa no raua toopiti.

Ua feaa te mau melo mauiui no te utuafare o Keite i te taime a tapa‘o ai oia i to’na i‘oa no te hoê haapiipiiraa e 18 ava‘e te maoro ei aivanaa no te pae o te parururaa. Ua manuïa râ oia i ta’na mau haapiiraa e ua noaa ia’na te hoê toro‘a tamau i roto i ta’na tuhaa haapiipiiraa i te matahiti 2007.

Ua parau o Keite e « aita te afata i tauturu noa ia‘u ia farii i te haapiipiiraa e te ohipa; ua tauturu atoa râ te reira ia‘u ia mana‘o maitai ia‘u iho e ia ti‘aturi hau atu â i to‘u aravihi, e o oia te mau vahine matamua tei tihepuhia na te hoê taiete i Sao Paulo dos Pinhais, i pihai iho i te oire no Curitiba, no te faatere i te mau hi‘opo‘araa no te pae o te parururaa, te haapiipiiraa, e te faaohiparaa. Ua parau oia e « ua horo‘a mai teie faanahoraa tei faauruhia i te oaoa rahi a‘e e te mau iteraa papû puai a‘e i to matou utuafare ».

No to ratou maere rahi i ta’na ohipa i rave e ta’na faaotiraa e nahea to te ATH haamaitairaa i to’na utuafare, ua itoito faahou mai te mau metua o Keite e to’na mau taea‘e e tuahine i roto i te Ekalesia. Ua parau oia e « ua faahaamana‘ohia ratou e e turu te Ekalesia i te mau taata e e tauturu te Ekalesia ia ratou ia tupu i roto i te mau ohipa atoa – eiaha noa i te pae varua i te mau tuhaa faufaa rahi atoa râ o te faatupu i te hoê oraraa maitai ».

Ua tere mai o Viviana e ta’na tane faaipoipo o Rafael mai te fenua Colombia no te haere atu i Manaus, te hoê pû ohipa faufaa rahi i te tuhaa apatoa no Berezilia i te matahiti 2002 no te imi i te ohipa e manuïa’i raua. Ua parau o Viviana, tei faauruhia i te faaohipa i te hoê moni tarahu a te ATH no te haapii mai i te faanahoraa ohipa na te ara, « ua tauturu te pure, te mau apooraa utuafare, te arata‘iraa a te feia faatere no te autahu‘araa, e te mau haapiipiiraa toro‘a ia maua ia ite eaha ta to maua Metua i te Ao ra i hinaaro no maua, e ia rave i te faaotiraa ti‘a i te taime ti‘a ».

I te matahiti 2007 ua haere atu o Viviana e rave i te ohipa hi‘opo‘araa i te mau poro‘iraa na te hoê fare toa rahi i Manaus. Ua farii to’na utuafare i te tahi moni apî, e no te hoê aiû fatata i te fanau, ua ti‘a ia’na ia faaea mai. Tau na ava‘e i muri i te fanauraa o taua tamarii ra –te maharaa o ta raua tamarii – ua noaa ia Viviana te ohipa ei faatere no te ohipa tapihooraa na te ara no te tahi atu taiete. I teie taime ua haapii oia i te parau Potiti, e ua riro to’na reo paniora tumu ei faufaa no’na i roto i te ohipa tapihooraa e te mau hoa e parau paniora ra i Berezilia.

I te taime a horo‘ahia’i ia‘u taua ohipa ra, ua parau vau, « e maha ta‘u tamarii. Eita e nehenehe ia‘u ia fafau ia rave tamau i te ohipa mai te hora 8 i te po‘ipo‘i e tae atu i te hora 6 i te ahiahi ». « Ua parau mai ta‘u paoti ohipa e e ti‘aturiraa rahi to’na i roto i to‘u aravihi, ma te parau mai ‘ua hinaaro vau i te tahi taata e nehenehe ta‘u e ti‘aturi. A faaea noa i te fare no te rave i te ohipa.’’ Ua maere roa vau i te reira ».

Ma te faaohiparaa i te itenati e te hoê matini roro uira, ua rave o Viviana i te ohipa i to’na ra fare a haere ai ta’na mau tamarii paari i te haapiiraa e ia taoto ana‘e ta’na aiû. Ua titauhia ia’na ia haere i te piha toro‘a no te tahi noa mau taime.

Ua faariro o Rafael i te mau haamaitairaa no te utuafare ei mau mea tei ore i tupu noa mai. Ua parau oia e « ua tae mai te mau haamaitairaa ta matou i farii na roto mai i te tahi mau faaotiraa na roto i te pure e na roto mai i te mau ohipa tei noaa i te ravehia na roto i te mau mauhaa ta te Ekalesia i horo‘a mai ».

Te mori no te ti‘aturiraa

Ua parau o Gilmar Dias da Silva, faatere no te ATH i Berezilia, e te faaruru nei te tahi feia mo‘a i te mau mahana hopea nei no Berezilia i te mau fifi no te pae ohipa i muri a‘e i ta ratou tau haapiiraa, « area te rahiraa o to matou mau taata tei tomo i roto i te ATH te haere râ ïa ratou i mua i roto i ta ratou ohipa e te maitai mai ra to ratou mau oraraa. Ua riro te afata ei manuïaraa i ô nei ».

Na taua manuïaraa râ, ia au i te mau parau a te peresideni Thomas S. Monson, « i tu’ama faahou i te mori no te ti‘aturiraa i roto i te mata o te feia tei mana‘o e ua faataahia ratou ia ora riirii noa o tei farii râ i teie nei i te hoê rave‘a no te hoê oraraa oaoa a‘e i mua nei ».2

Te mau nota

  1. Gordon B. Hinckley, « Te Afata Tamau no te Haapiira », Liahona, Tiura 2001, 62 ; Ensign, Me 2001, 52 ; « Te Hinaaro no te Tahi atu â Maitai Rahi a‘e », Liahona e Ensign, Me 2006, 61.

  2. Thomas S. Monson, « Ua Tapa‘o Ratou i te E‘a no te Pee atu », Liahona, Atopa 2007, 6 ; Ensign, Atopa 2007, 8.

Mau hoho‘a na Michael R. Morris

Tapa‘o ATH na Beth M. Whittaker

Na roto i te tautururaa a te Afata Tamau no te Haapiiraa, ua faatae o Dilson Maciel de Castro tamaiti i te hoê faaururaa varua i roto i te hoê toro‘a, na roto i te riroraa mai ei tuati ma‘i i Recife, Berezilia. I raro : te hoê hi‘oraa no Recife mai te oire tahito no Olinda.

Mai ni‘a mai : Muaraa o te mau fare toa i Largo da Ordem, pû tuiroo no Curitiba Ua riro te Afata Tamau no te Haapiiraa ei taviri no te haereraa i mua i te pae haapiiraa e te pae ohipa no Ricardo Aurélio da Silva Fiusa ; Mauricio. A. Araujo, e faatere ra i te hoê apooraa ohipa e to’na mau hoa feia mo‘a i te mau mahana hopea nei o Renato A. Romero (i te pae aui) e João B. Moreira (i ropu) ; e o Silvia O.H. Parra, patahia e Adan Tallman, papa‘i parau area no te mau haapiiraa evanelia.

I ni‘a : Te tuatapapa ra o Keite de Lima A. Ahmed i te mau mea no te parururaa e Lorival Viana de Aguirr, faatere no te Pû Imiraa Ohipa a te Ekalesia i Curitiba. I raro : Te rave ra o Viviane Torres Noguera i te ohipa mai to’na fare atu i Manaus. I ropu : Viviana e ta’na tane faaipoipo, Rafael, e ta raua mau tamarii.