2009
Toʻu Tupu ʻo e Temipalé ʻi ʻEpatiini
Sepitema 2009


Toʻu Tupu ʻo e Temipalé ʻi ʻEpatiini

ʻOku hoko ʻa e ʻaʻahi fakataʻu ki he temipalé ko ha meʻa fakatupu liliu moʻui ia ki he toʻu tupu ʻo e Siteiki ʻEpatiini Sikotilaní.

ʻOku pehē ʻe Pētani Kilimoa taʻu 17 ʻo e Uooti Hala Fakakavakava Toní, “He ʻikai ke u teitei liʻaki ia, ʻo tatau ai pē pe ko e hā. ʻOku hanga ʻe he uike ʻe taha ko ia ʻi he temipalé ʻo fakamālohia ʻeku fakamoʻoní, ʻo mahulu hake ia ʻi ha toe meʻa. ʻOkú ne toutou fakaʻaiʻai au ke toe foki mai he taʻu kotoa pē. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuó u ako he ngaahi ʻaʻahi ko ʻeni ki he temipalé pea he ʻikai toe ngalo ia he toenga ʻo ʻeku moʻuí—ko ha ngaahi meʻa ʻe tokoni ki heʻeku fakahoko e ngaahi fili ʻoku totonú ʻi heʻeku moʻuí.”

Ko e faʻahinga fakamatala ʻeni ʻoku talamai ʻe he palesiteni fakasiteiki ʻo e Siteiki ʻEpatiini Sikotilaní, ke ke ʻamanaki atu ki aí ʻo kapau te ke fehuʻi ki he toʻu tupu ʻi hono siteikí ʻo fekauʻaki mo ʻenau ʻaʻahi fakataʻu ki he Temipale Pelesitoni ʻIngilaní. Naʻe ʻikai ko haʻane tāla-lakulaku.

ʻI he faʻahitaʻu māfana kotoa pē, ʻoku fononga meʻalele ai ʻa e kau talavou mo e kau finemui ʻe toko 60 ki he 70 ʻo e siteiki ʻEpatīní, fakataha mo e kakai lalahi ʻoku taki kiate kinautolú, pea mo ha kau tāutaha mei he siteikí, ʻi he houa ʻe 6½ ki Pelesitoni ʻi ʻIngilaní. ʻOku nau fakamoleki ha ʻaho ʻe 6 ʻi he temipalé. ʻOku nau ʻi he faiʻanga papitaisó he pongipongi kotoa pē ke fakahoko ha ngaahi papitaiso mo e hilifakinima; ʻoku nau femoʻuekina he hoʻataá ʻi he ngaahi ʻekitivitií mo e ngaahi ngāue tokoní; ko e efiafí leva ʻoku nau fakataha mai ai ʻo faeasaiti mo ako folofola. ʻOku fakaʻosi ʻaki honau uike temipalé, haʻanau houalotu fakamoʻoni ʻoku meimei ke houa ʻe 4 hono lōloá. Ka ko e meʻa fakaofo taha ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho ʻe 6 ko ʻení, ko e founga ko ia ʻokú ne tākiekina ai ʻa e ʻaho ʻe 359 kehe ʻo e taʻú.

Moʻui Taau mo e Temipalé he Taʻú Kakato

ʻOku ʻikai ke taimi-nounou pē ʻa e ngaahi liliu ʻoku ʻomi ʻe he temipalé ki he moʻui ʻa e toʻu tupú; ʻoku hoko ia ko ha liliu ʻoku fai ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Ko e anga ʻeni hono fakamatalaʻi ia ʻe Melanī Piuse taʻu 17 ʻo e Uooti ʻEpatīní: “Ko e ʻaho ʻokú ke mavahe mai ai mei he temipalé, ʻokú ke teuteu ai pē ki he ʻaʻahi hono hokó. ʻI he taʻú kakato leva, ʻokú ke moʻui taau ai ki ha meʻa. ʻOkú ke faifeinga ke moʻui taau ke ke toe ʻalu ki he temipalé.” ʻOku fakamatala ʻa Melanī ʻo fekauʻaki mo ha ako naʻe fai ʻe he kau taki fakasiteiki ʻo e toʻu tupú, naʻe kau ai ha pousitā mo ha ngaahi sitepu ʻe valu ke tokoni ki heʻenau teuteu atu ki he temipalé. “Naʻá ku fakaʻaongaʻi ia ko ha lisi vakaiʻi ke u fakapapauʻi ʻaki ʻoku ou fai ʻa e meʻa kotoa pē te u lavá ke u teuteu atu ai. Naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa he lisí naʻe ʻikai ke u fai ka ne u kamata fai leva ia, ʻo hangē ko hono tauhi ha tohinoa makehe ki he ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku ou aʻusiá. Ko ha meʻa ia ʻoku ou kei hokohoko atu hono faí.”

Naʻe pehē ʻe Nētane Kāmingi taʻu 18 ʻo e Kolo ʻElasiní, “ ʻOku fononga fakataha pē ʻeku teuteu ki he temipalé pea mo ʻeku teuteu ke ngāue fakafaifekaú.” ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē ʻoku toe mahuʻinga mālie ange ʻa ʻene ngaahi lotu fakaʻahó mo e ako folofolá he ʻokú ne tokanga taha pē ki heʻene taumuʻa ke moʻui tāú. Naʻá ne pehē, “Kimuʻa ʻi he ʻaʻahi fakamuimuitaha ne mau fai ki he temipalé, naʻe lahi ange ʻeku lotú. Ne u fefaʻuhi he taimi ʻe niʻihi mo e lototoʻá pea mo e ongoʻi maá. Ko ia ʻi heʻeku teuteu atu ki he ʻaʻahi ko ʻeni ki he temipalé, ne u lotua ai ke u maʻu ha lototoʻa ke feohi mo e kakaí he kuo teʻeki ai ke u fakahoko lelei ia.” ʻOkú ne maʻu ha loto toʻa he taimí ni ʻe tokoni e ngaahi meʻa ko ʻeni kuó ne aʻusiá ke ne hoko ai ko ha faifekau lelei ange.

Naʻe fakamatala ʻa Maile Peini taʻu 15, ʻo e Uooti ʻEpatīní, ki he founga kuo mahulu hake ai e hoko ʻa e teuteu atu ki he temipalé ko ha meʻa fakatāutaha kiate ia he ngaahi taʻu ko ʻení: “ ʻI he ngaahi taʻu ki muʻá, ne mau ʻaukai fakakulupu ai ko e teuteu ki he temipalé.” Ka ʻoku fakahoko pē ia ʻe Maile he taimí ni ʻiate ia pē. “ ʻI he taʻu ní, ne u ʻaukai ai ke u ako ha meʻa lahi mei he ʻaʻahi ko ʻení mo tokoni ke fakamālohia ʻeku fakamoʻoní.” Naʻá ne talanoa foki ʻo fekauʻaki mo e liliu kuo hoko ki he founga ʻo ʻene ako ʻa e folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná: “ ʻOku ou feinga ke toe mahino lahi mo fakaikiiki ange kiate au ʻa e folofolá. Kae tautautefito ki he taimi ʻoku ou aʻu mai ai ki he ngaahi konga fekauʻaki mo e papitaisó, ʻoku ou feinga mālohi ke ako pea mahino ia kiate au.”

Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ia ʻe Pētane Kilimoa ʻo peheni: “ ʻOku ou toʻo he ʻaho kotoa pē ʻa e meʻa kuó u ako mei he ʻaʻahi ki he temipalé. ʻI heʻeku haʻu ki ʻapí, ʻoku ou fakakaukau leva ki he ʻaʻahi hono hokó. ʻOku ou fakakaukau ki he meʻa kuó u ako mei he ʻaʻahi ki muʻa pea mo e meʻa ʻe lava ke u fai he lolotonga ʻo e taʻú ke tauhi ai e faʻahinga ongo ko ia ne u ongoʻi ʻi he temipalé, ʻi he taʻu kakato ko iá kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaʻahi hono hokó.”

Ngaahi Meʻa Lelei Taha ʻo e Meʻa ʻOku Leleí

ʻOku pehē ʻe Houpe Feleisa ʻo e Uooti Hala Fakakavakava Toní, “Ko e ʻaʻahi ki he temipalé ko e polokalama makehe taha ia ʻo e taʻú. ʻOku ʻamanaki fiefia atu e taha kotoa pē ki ai.” Ka ʻoku ʻi ai foki ha ngaahi ongo makehe ia ʻoku maʻu ʻe he toʻu tupú heʻenau kau atu ki he polokalama makehe taha ʻo e taʻú. Ko e meʻa ʻoku manatuʻi taha ʻe Houpé ʻi he ʻaʻahi he taʻú ni ki he temipalé, ko e fakataha makehe ko ia ʻa e Loumailé. Naʻá ne pehē, “Naʻe fakaofo moʻoni. Naʻe fakataumuʻa ia ke mau talanoa ki he teití mo e ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai totonu ke mau kau atu ki aí. Ka ne mau iku aleaʻi ʻe kimautolu ʻa e loto houngaʻia ʻoku mau maʻu ki he niʻihi kehé.” Ko ha meʻa ia ʻoku manatu fiefia ki ai e kau ʻetivaisa ʻo e Loumailé.

Naʻe pehē ʻe Sēmisi Poukati taʻu 18, ʻo e Kolo ʻElisiní, ko e meʻa naʻe makehe taha ki ai ʻi heʻene tokoni he temipalé, ko ʻene maʻu ko ia ha faingamālie ke papitaiso ki ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi kuí. Naʻe ʻave holo pē ʻe Sēmisi e ngaahi hingoa ʻo ʻene ngaahi kuí, ʻi ha taimi lahi ia ki muʻa pea fai e ʻaʻahi ki he temipalé, ʻa ia ko ha ngaahi hingoa te ne papitaiso ʻo fakafofongaʻi kinautolu. Naʻá ne pehē, “Naʻe lava ke u lau ʻa e hingoá peá u ʻiloʻi lelei kinautolu. Ne u ongoʻi hangē ʻoku ʻaʻaku kinautolú pea naʻá ku laukauʻaki ʻeku toʻotoʻo e ngaahi hingoa ʻo hoku fāmilí. Ne u ongoʻi moʻoni ha fehokotaki mālohi mo e kakai kuo fakalaka atu he veilí.”

ʻOku talanoa fiefia ʻa Maile Peini ʻo fekauʻaki mo e lava ke ne tokoni ʻi he temipalé, ʻo ʻikai ngata pē heʻene fakahoko ʻi loto e ngaahi ouaú, ka ʻi hono fakamaʻa mo taʻataʻaki foki ʻo e vaó ʻi tuʻá. Naʻá ne pehē, “Ne u saiʻia moʻoni heʻeku lava ʻo tokoni ʻi tuʻá. Naʻe ʻi ai ha meʻa makehe fekauʻaki mo hono ʻai ke toe hā matamatalelei ange ʻa e fale ʻo e ʻEikí. Naʻe fakaofo ia.”

Naʻe pehē ʻe Melanī Piu, “Ko e konga naʻá ku saiʻia taha aí ko e feohi ko ia mo e kaungāmeʻá kae ʻikai ko e ō ʻo fakataú. Naʻe fakalata ʻaupito ke feohi mo hoku kaungāmeʻá ʻi he temipalé pea mo ʻiloʻi lelei ange ai kinautolu pea langaki ai ha ngaahi manatu ʻoku ʻikai fakaemāmaní. Ko e lelei tahá, ʻa e feohi mo kinautolu mo kei langaki pē ʻemau fakamoʻoní.”

Meimei ko e meʻa makehe taha naʻe fakamatala ki ai e toʻu tupú ko e ngaahi fakataha ne fai ai ʻenau fakamoʻoní. Naʻe pehē ʻe Seini Kolo taʻu 17 ʻo e Uooti Piukaná, “Neongo naʻe lōloa ʻa e fakatahaʻanga fakamoʻoní, ka naʻe ʻikai fakapipiko ia. Hangē naʻe feʻunga pē ia mo ha miniti ʻe 10.” Naʻá ne toe tānaki mai mo e fakamatala ko ʻení, “Ko ha meʻa lelei ia ke fanongo ki he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé ke fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoní pea mou toe vāofi ange ai ko e toʻu tupu. He ko ha kiʻi feohiʻanga toko siʻi kitautolu ʻo e toʻu tupú pea ʻoku fie maʻu ke mau feʻilongaki lelei ange pea ʻoku ou tui ʻoku tau fakahoko lelei ia ʻi he temipalé.”

Uouangatahá mo e Poupoú

Neongo ko ha kiʻi feohiʻanga toko siʻi kinautolu ʻo e toʻu tupu ʻo e Siasí, ka ko ha kau talavou mo ha kau finemui mālohi kinautolu mei he siteiki ʻEpatīní. Naʻe pehē ʻe Saimone Lōpetisoni taʻu 18 mei he Uooti ʻEpatīní, ko e lolotonga e taʻú, “ ʻoku mau nofo movetevete, ka ʻi he taimi ʻoku mau ʻi he temipalé aí, ʻoku mau hangē pē ha fāmili ʻe tahá. ʻOku mau fiefia lahi kotoa pē ko ʻemau ʻi he temipalé pea ʻoku mau meimei ongoʻi maʻu pē ʻa e Laumālié. Ko ʻeku ongoʻi fakatāutaha ki aí, ne u maʻu ha nonga moʻoni ʻi he temipalé. ʻOkú ne ʻomi kiate au ha loto fakapapau mālohi ke ʻoua ʻe ngata pē heʻeku moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ka ke u moʻui ʻaki ia ke toe lelei ange. ʻOku ou vakai ai ki he meʻa ʻe lava ke mau ikunaʻi he taimi ʻoku mau fakataha aí. “Oku ou fie maʻu e ongo ko iá he taimi kotoa pē.”

ʻOku fakamatala ʻa Sēini Kolo ʻo pehē, “ko e finemui nofo ofi taha mai kiate aú, ʻoku meimei miniti ʻe 45 hono mamaʻó. ʻOku faʻa faingataʻa ke mau fakataha ki he ngaahi ʻekitivitií pe semineli, pea ko ia ʻoku faingataʻa fau ai ke te mālohi fakalaumālie he taimi kotoa pē. ʻOku fakafiefia leva kiate au ke u ʻalu ki he temipalé he ʻoku hangē ia hano fakafonu fakalaumālié aú. ʻE lava ke fakatupulekina au ʻe hoku kaungāmeʻá he taimi tatau pē ʻoku ou lava ai ke fakatupulaki ʻa kinautolú.”

Pea ʻoku tatau ai pē pe ko ʻenau tangutu fakataha ʻi honau teunga hiná ʻo tatali ke papitaiso mo hilifakinima, lau folofola fakataha ʻi lalo he ʻīmisi ʻo e ʻāngelo ko Molonaí he tumuʻaki ʻo e temipalé pe ko ʻenau taʻataʻaki fakataha e vao ʻi he ngoueʻanga ʻo e temipalé, ka ʻoku ngāue fakataha e toʻu tupu ko ʻení. ʻOku manatu ʻa Peisi Peini taʻu 13 ʻo e Uooti ʻEpatīní ki ha ʻekitivitī ʻe taha naʻe ʻikai ngata pē heʻenau vāofi ange aí, ka naʻa nau pīpīponu foki ai: “Naʻe fai ʻemau taʻataʻaki vao. Naʻa nau lolotonga tō ha faʻahinga ʻakau pea naʻe pau ke mau fakamaʻa e vaó—pea naʻe hangē ia ne aʻu ʻo laui miliona e vaó. Naʻe ʻuha lōvai pea ne mau pelepela kotoa. Naʻa mau ʻi ha foʻi tahifo pea ko e taimi kotoa pē naʻá te feinga ai ke te lue, naʻá te hekea kita. Naʻe fakalata ʻaupito. Naʻe ʻikai faʻa tui ʻa e kau ngāue ia ʻo e temipalé ki heʻemau kei ngāue peé. Hangē naʻá ne fakamālohia kotoa kimautolu ʻi heʻemau fakahoko fakataha iá.”

Naʻe tānaki mai ʻe ʻĪteni Feleisa ʻo e Uooti Hala Fakakavakava Toní ʻoku ʻi ai ha liliu ʻoku hoko ʻi he moʻui fakaʻahó he taimi ʻokú te maʻu ai ha kaungāmeʻa ʻoku mālohi ʻi he ongoongoleleí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou saiʻia moʻoni he ʻi ai haku kaungāmeʻa he Siasí. ʻOku ou ʻiloʻi kapau te u foua ha ngaahi faingataʻa, ʻoku ʻi ai ha taha ke poupou mai kiate au.”

Ko e Faikehekehé

Naʻe feinga ʻa Palesiteni Peini ke ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku makehe fau ai ʻa e toʻu tupu ʻo e siteiki ʻEpatīní. ʻOku nau ō ki he lotú mo e ngaahi ʻekitivitií; ʻoku nau ō ki he seminelí; ʻoku nau faifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ko e meʻa foki ia ʻoku fai ʻe he toʻu tupu ʻi he siteiki kotoa pē kuó ne nofo ai.

Naʻá ne pehē, “Peá u hiki mai leva ki he siteiki ʻEpatīní pea ko e fuofua taimi ia ke u kau atu ai ki heʻenau ʻaʻahi ki he temipalé. ʻOku hoko leva ia ko ha meʻa ʻoku ou palani ki ai he taʻú kakato. Pea ko e ʻuhinga ʻoku ou fai ai iá, he ʻoku ou mamata ki he meʻa ʻoku hoko ki homau toʻu tupú. ʻOku ou tui ko e ʻaʻahi ko ʻeni ki he temipalé ko e meʻa ia ʻokú ne pukepuke ʻa e Laumālié ʻi he moʻui ʻa e toʻu tupu ko ʻení. ʻOku nau talanoa he taʻú kakato ʻo fekauʻaki mo e ʻaʻahi ki he temipalé. ʻOku mau fehuʻi ange, ʻTe mou kau he ʻaʻahi ki he temipalé?’ Pea nau tali mai leva, “He ʻikai ha meʻa he māmaní te ne taʻofi kimautolu mei ai.’

“ ʻOku liliu kinautolu ʻe he ʻalu ki he temipalé—ʻo tuʻu ʻi he potu māʻoniʻoni ko iá. Pea ʻoku ʻikai hoko pē ia ʻo ngata he ʻaho pe momeniti pe houa pe uike ko iá. Ka ʻokú ne liliu kinautolu ʻo taʻe ngata.”

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Paul VanDenBerghe pea ʻi he angalelei ʻa e Siteiki ʻEpatiini Sikotilaní, tukukehe ʻa ia ʻe fakamahino atú; ko e laʻi tā ʻo e Temipale Pelesitoni ʻIngilaní naʻe fai ʻe John Luke

ʻI he taimi ʻoku fakataha mai ai e toʻu tupu ko ʻení ke nau talanoa ki heʻenau ʻaʻahi fakataʻu ki he temipalé, ʻe tui tatau ʻa e toko taha kotoa pē hangē ʻoku toe lelei ange ʻa e moʻuí kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau fai ai honau lelei tahá ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻi ai ha meʻa makehe fekauʻaki mo e toʻu tupú ni, pea ʻoku lava ke ke tala ia ʻi honau fofongá.

ʻOku femoʻuekina mo fakafiefia ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻi he Temipale Pelesitoni ʻIngilaní. ʻOku ʻi he faiʻanga papitaisó ʻa e toʻu tupú ni he pongipongi kotoa pē; pea hili iá ʻoku nau femoʻuekina leva ki hono fai ʻo ha ngaahi ngāue tokoni mo ha ngaahi faeasaiti. Pea ʻoku ʻi ai foki mo ha taimi ki ha ngaahi ʻekitivitī fakafiefia ʻo hangē ko e soká.

Laʻitā ʻo e faiʻanga papitaiso ʻo e Temipale Pelesitoni ʻIngilaní naʻe fai ʻe John Luke