2009
Ko e Tākiekina ʻa e Kau Fafine Angatonú
Sepitema 2009


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Tākiekina ʻa e Kau Fafine Angatonú

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi hingoa ʻo ha kau fafine kuo nau faitāpuekina ha niʻihi fakafoʻituitui mo ha ngaahi toʻu tangata ʻaki ʻenau ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. ʻE fakalāngilangiʻi mo manatua maʻu pē ʻa ʻIvi, ko e faʻē ʻa e kakai moʻui kotoa pē; ko Sela; Lepeka; Lesieli; Māʻata; ʻIlisapeti; pea mo Mele ko e faʻē ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOku fakamatala foki ʻa e folofolá ki ha kau fafine ʻoku taʻeʻiloa kiate kitautolu, ka kuo nau faitāpuekina ʻetau moʻuí ʻo fakafou heʻenau ngaahi tā sīpingá mo e ngaahi akonakí, ʻo hangē ko e fefine Samēlia naʻe fetaulaki mo e Fakamoʻuí ʻi he vai keli ʻo Saiká (vakai, Sione 4), ʻa e uaifi mo e faʻē fungani ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Lea Fakatātā 31, pea mo e fefine tui faivelenga ko ia naʻe fakamoʻui kakato ʻi heʻene ala ki he kofu ʻo e Fakamoʻuí (vakai, Maʻake 5:25–34).

ʻI heʻetau vakai ki he hisitōlia ʻo e māmani ko ʻení pea mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻoku hā mahino ai e mahuʻinga makehe ʻa e kakai fefiné ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he fiefia taʻengata mo e tuʻunga moʻui ʻo ʻEne fānaú.

ʻOku ou fakatauange pē he ʻikai teitei taʻetokaʻi ʻe hoku tuofāfine ʻi he funga ʻo e māmaní—ʻeku ngaahi kui fefiné, ngaahi faʻeé, fototehina ʻeku faʻeé mo e kaungāmeʻá—ʻa honau mālohi ke takiekina e niʻihi kehé ki he leleí, tautautefito ʻi he moʻui ʻa ʻetau fānau mo e toʻu tupu pelepelengesí!

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945), “ ʻE mate ʻa e Siasí ni, ka ne ʻikai ʻa e mateaki mo e fakamoʻoni kānokato ʻo e ʻOtua moʻuí ʻi he loto ʻo ʻetau ngaahi faʻeé.”1 Naʻe pehē foki ʻe he tangata tohi Lea Fakatātaá, “Akonakiʻi ʻa e tamasiʻí ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí: pea ka hoko ia ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te ne foki mei ai” (Lea Fakatātā 22:6).

Naʻe naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí:

“ ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ʻi he meʻa ʻoku totonu mo moʻoni ʻi he palani ʻa e ʻEikí. …

“ ʻOku mau kole ki he kakai fefine ʻo e Siasí ke nau tuʻu fakataha ke poupouʻi ʻa e māʻoniʻoní. Kuo pau ke nau kamata ʻi honau ngaahi ʻapí. Te nau lava ʻo akoʻi ia ʻi heʻenau ngaahi kalasí. Te nau lava ʻo fakahā ia ʻi honau ngaahi koló.”2

ʻOku ʻi ai foki ʻa e lea ʻoku taku, ʻoku ngaue ʻa e matapā lalahí ʻi ha ngaahi foʻi hinisi iiki. ʻE kau fafine, mahalo ʻe hā ngali siʻisiʻi hoʻomou tā sīpingá ka te ne fakahoko ha liliu lahi moʻoni ʻi he moʻui ʻa hotau toʻu tupú. ʻE hoko ha liliu lahi ko e tupu pē mei he anga ho valá mo e fōtunga hoʻo teuteú, ʻa e anga hoʻo talanoá mo hoʻo lotú, ʻa e founga hoʻo fakamoʻoní pea mo hoʻo tōʻonga moʻui he ʻaho kotoa pē. ʻOku kau heni ʻa e faʻahinga polokalama TV ʻokú ke mamata aí, ʻa e faʻahinga hiva ʻokú ke saiʻia aí mo e anga hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻInitanetí. Kapau ʻokú ke manako ke ʻalu ki he temipalé, ʻe saiʻia foki mo e toʻu tupu ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi hoʻo tā sīpingá, ke nau ō mo kinautolu ki ai. Kapau te ke liliu ho valá ke tuha mo e teunga ʻoku taau ki he temipalé kae ʻikai ko e liliu ke kovi ange, te nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia aí pea te nau ako meiate koe.

Ko ha kau fafine fakaofo kimoutolu pea ‘oku mou tā sīpinga lelei. ʻOku mou faitāpuekina hotau toʻu tupú pea ʻoku ʻofeina ai kimoutolu ʻe he ʻEikí.

Ko ha Sīpinga ʻo e Tuí

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha ngaahi fakakaukau ʻo fekauʻaki mo Sisitā Kāmani Lasi, ko ʻeku faʻē ʻi he fonó, pea ko ha fefine moʻoni ia kuo fili. Naʻá ne tali ʻa e ongoongoleleí ʻi he taimi faingataʻa mo fakapoʻuli taha ʻo ʻene moʻuí pea naʻá ne fakatauʻatāinaʻi pē ia mei he faingataʻaʻiá mo e mamahí.

ʻI heʻene hoko ko e fefine kei talavoú—ʻo hoko ko ha uitou mo ha faʻē ki haʻane tama fefine ʻe toko uá—naʻá ne fakatauʻatāinaʻi ia mei he maama ʻo e ngaahi talatukufakaholo motuʻá ka ne hiki atu ki ha maama ʻo e fakalaumālie lahi. Naʻá ne tali vave ʻaupito e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí, mo e maama fakaʻatamai ʻoku maʻu aí pea mo hono mālohi fakalaumālié. ʻI hono ʻoange kiate ia ʻe he kau faifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea mo fakaafeʻi ia ke ne lau e ngaahi potu folofola kuo nau fakaʻilongaʻí, naʻá ne lau e tohí kakato ʻo ʻosi ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē. Naʻá ne ako ha ngaahi meʻa naʻe mahulu ange ia he meʻa naʻe mahino ki hono toʻú he naʻá ne ako ia ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko e taha ia he fefine loto fakatōkilalo mo fakapotopoto moʻoni, he naʻá ne lotoʻaki mo haohaoa feʻunga ke ne tui ʻi he taimi naʻe folofola ange ai ʻa e ʻOtuá.

Naʻá ne papitaiso he ʻaho 7 ʻo Nōvema 1954. Hili ha ngaahi uike siʻi mei hono papitaiso iá, naʻe kole ange ʻe he faifekau naʻá ne papitaiso iá ke ne tohi muʻa ʻene fakamoʻoní. Naʻe loto e faifekaú ke fakaʻaongaʻi ʻene fakamoʻoní ʻi heʻene akoʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ai ʻa e laumālie moʻoni ʻo e fakauluí. Meʻamālie he naʻe laka hake he taʻu ʻe 40 ʻa hono tauhi ʻe he faifekaú ʻa ʻene fakamoʻoni naʻe tohinimaʻí, pea naʻá ne toki fakafoki ia ki he fefiné ni ko ha meʻaʻofa makehe mo angaʻofa.

Ko ha Fakamoʻoni Naʻe Fai ʻi he Laumālié

Tuku muʻa ke u vahevahe mo kimoutolu ha konga ʻo ʻene fakamoʻoni naʻe tohi nimá. Kātaki ka mou manatuʻi naʻá ne tohi e fakamoʻoni ko ʻení hili ha ngaahi uike siʻi pē mei heʻene fanongo ki he ongoongoleleí. Ki muʻa pea omi e kau faifekaú, naʻe teʻeki ai ke ne fanongo ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, Siosefa Sāmita pe kau Māmongá fakalūkufua. ʻI he 1954 naʻe teʻeki ai ke tuʻu ha temipale ia ʻi tuʻa mei he konitinēniti ʻIunaiteti Siteití tukukehe pē ʻa Kānata mo Hauaiʻi.

Ko hono liliu faka-Pilitānia ʻeni ʻo e fakamoʻoni ʻa Sisitā Laisa naʻe tohinimaʻí:

“ ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa makehe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé, kae mahulu hake aí, ʻa e fakahā ʻi onopōní ʻa ia naʻe fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

“ ʻOku hoko ki ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo hono lea mahino mo haohaoá, fakataha mo e ngaahi fakahinohino mo e ngaahi talaʻofa kotoa pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí; ko ha fakamoʻoni moʻoni ia hono ua, fakataha mo e Tohi Tapú, ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi.

“ ʻOku haʻi fakataha ia ʻe he tui ki ha ʻOtua fakatāutaha, ʻa ia ko e ʻOtua ko e Tamaí, ʻOtua ko e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tokoni ki heʻetau lotú mo tākiekina fakatāutaha kitautolu.

“Pea pehē foki ki he tui ki he moʻui he maama fakalaumālié, ʻa e moʻui ki muʻa he māmaní, taumuʻa ʻetau moʻui ʻi he māmaní pea mo hono mahuʻinga fau kiate kitautolu ʻo e moʻui hili ʻa e maté, kae tautautefito ki heʻene mahuʻinga makehe mo mahinó. ʻOku mahino ʻaupito ʻa hono fokotuʻutuʻú pea ʻoku ʻi ai leva ha ʻuhinga mo ha taumuʻa foʻou ki heʻetau moʻuí.

“Kuo ʻomi ʻe he Siasí kiate kitautolu ʻa e Lea ʻo e Potó ke hoko ko ha fakahinohino ke tauhi ai hotau sinó mo e laumālié ʻi ha fōtunga meimei haohaoa ʻe ala lavá ke tau aʻusia ai e meʻa ʻoku tau fakaʻamu ki aí mo ʻetau taumuʻá. Ko ia ʻoku tau tauhi ai hotau sinó ke moʻui lelei mo fakalakalaka ange. ʻOku haʻu kotoa ʻeni mei he ʻilo ko ia te tau ʻave mo kitautolu ʻa e fōtunga tatau pē hili ʻetau maté.

“Ko e moʻoni ʻoku foʻou ʻaupito kiate au ʻa e ngāue fakatemipalé mo hono ngaahi ouau toputapú, pea mo hono fakatahaʻi ke taʻengata ʻo e fāmilí. Naʻe fakahā kotoa mai ʻeni ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.”

Naʻe mālōlō ʻa Kāmani Laisi, ko ʻeku faʻē ʻofeina ʻi he fonó, ʻi he taʻu 2000 ʻi hono taʻu 83.

Ko ha Tuʻunga Fakaefefine Makehe

ʻOku hoko e moʻui ʻa e houʻeiki fafine ʻi he Siasí ko ha fakamoʻoni mālohi moʻoni ia ʻoku foaki ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, ngaahi talaʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku feʻunga ke nau maʻu iá, “koeʻuhí ke ʻaonga ki he kakai kotoa pē” (T&F 46:9; vakai foki ki he veesi 9–26). ʻOku hanga ʻe he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻo fakatupu ha “tuʻunga fakaefefine makehe ʻoku ʻiloʻi ʻaki kinautolu, pea ʻoku poupouʻi ai ʻa e kau fafiné ke nau fakatupulaki e ngaahi meʻa te nau malavá” ʻi heʻenau hoko ko e ngaahi ʻofefine moʻoni mo totonu ʻo e ʻOtuá.3 ʻOku fakafou ʻi he ngāue ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he ngaahi houalotu ʻa e Fineʻofá, Kau Finemuí mo e Palaimelí—ʻikai ke lau ki ai ʻenau ngaahi tōʻonga ʻofa mo fietokoni fakatāutahá—ʻa ʻenau hoko maʻu pē pea te nau hoko maʻu pē, ko ha konga mahuʻinga ʻi he tokoni ke “ ʻomai pea fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné” (T&F 6:6). ʻOku nau tokanga ki he masivá mo e mahakí; ʻoku nau ngāue fakaului, uelofea, tokoni ʻofa fakaetangatá pea mo ha ngaahi misiona kehe; akoʻi ʻa e fānaú, toʻu tupú mo e kakai lalahí pea nau tokoni ki he uelofea fakatuʻasino mo e fakalaumālie ʻo e Kāingalotú ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

Koeʻuhí ʻoku fuʻu lahi fau honau ivi ki he leleí pea kehekehe mo honau ngaahi meʻafoakí, ʻoku maʻu ai ʻe he houʻeiki fafiné ha ngaahi fatongia kehekehe ʻo fakatatau pē mo e tūkunga ʻo ʻenau moʻuí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ha kau fafine kuo pau ke nau fuesia ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi he taimi tatau pē. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku poupouʻi ai e kau fafine ʻo e Siasí ke nau maʻu ha ako fakaʻatamai mo ha ako fakaengāue te nau feʻunga ai ke ngāue fakatauhiʻapi mo ʻohake ha fāmili angatonu pea nau ngāue ʻi tuʻa ke maʻu ai haʻanau moʻui ʻo kapau ʻe fie maʻu ke nau fai pehē.

ʻOku tau moʻui ʻi ha faʻahitaʻu maʻongoʻonga ki he kakai fefine kotoa pē ʻi he Siasí. ʻE kau fafine, ko ha konga mahuʻinga kimoutolu ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he fiefia taʻengatá; ʻoku fakakoloaʻaki kimoutolu ha totonu fakalangi. Ko kimoutolu ʻa e kau tufunga moʻoni ʻo e ngaahi puleʻanga ʻoku mou nofo aí, he ko e tuʻunga malu ʻe aʻusia ʻe ha faʻahinga puleʻanga ʻoku maʻu ia mei he ngaahi ʻapi mālohi ʻo e ʻofá mo e melinó. ʻOku ou fakatauange ʻoku mahino ia kiate kimoutolu pea ʻofa pē ʻoku mahino foki ia ki he houʻeiki tangata ʻo e Siasí.

Ko e meʻa ko ia te mou fai ʻe kimoutolu houʻeiki fafine ʻi he ʻaho ní, te ne fakapapauʻi mai ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoniʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻo tākiekina ʻapongipongi ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Te ne fakapapauʻi mai ʻa e founga ʻe lava ke fakamaama ai ʻe he ngaahi huelo fakalangi ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí, ʻa e fonua kotoa pē ʻi he kahaʻú.4

Neongo ʻoku tau faʻa lea ʻo fekauʻaki mo e mālohi ʻoku maʻu ʻe he kakai fefiné ki he ngaahi toʻu tangata he kahaʻú, kae ʻoua muʻa naʻa mou taʻetokaʻi ʻa e mālohi ʻo e takiekina ʻoku mou fai he ʻaho ní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) ko e tefitoʻi ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí ke “toe melie ange ʻa e moʻuí he ʻahó ni ke fakafiefiaʻi ʻa e lotó he ʻahó ni pea mo fakahoko ʻa e fakamoʻuí he ʻahó ni. 

“ ʻOku siofaki atu hatau niʻihi ki ha taimi he kahaʻú—ke hoko mai ai ʻa hono fakamoʻui mo hakeakiʻi ʻo e māmaní—ka ʻoku kau e ʻahó ni ia ʻi he taʻengatá.”5

Ngaahi Tāpuaki ʻOku Mahulu Hake ha Toe Meʻa

ʻI hoʻomou moʻui ʻo taau mo e misiona ko ʻení, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tūkunga ʻo e moʻuí ʻoku mou ʻi aí—pe ko ha uaifi, faʻē, faʻē teʻeki mali, pe fefine kuo vete mali, uitou pe fefine tāutaha—ʻe fakaava mai ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtuá ha ngaahi fatongia mo ha ngaahi tāpuaki ʻoku mahulu hake ia he meʻa te mou ala fakakaukau atu ki aí.

Tuku muʻa ke u fakaafeʻi kimoutolu ke mou tuʻu hake ʻo aʻusia ʻa e meʻa ko ia te mou malava ke aʻusiá. Kae ʻoua naʻá ke kakapa atu ki he meʻa he ʻikai ke ke malavá. ʻOua naʻá ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa he ʻikai ke ke lava ʻo aʻusia. ʻOua naʻá ke ongoʻi halaia pe nofotaha pē ʻi hoʻo fakakaukaú he ʻikai ke ke lavaʻi ha meʻa. ʻOua naʻá ke fakatatau koe ki he niʻihi kehé. Fai pē ʻa e lelei taha te ke lavá pea ʻe fakaʻosi ʻe he ʻEikí ʻa hono toé. Tui mo falala kiate Ia pea te ke mamata ki ha ngaahi mana ʻi hoʻo moʻuí pea mo e moʻui ʻa kinautolu ʻokú ke ʻofa aí. ʻE hoko ʻa hoʻo moʻui anga māʻoniʻoní ko ha maama kiate kinautolu ʻoku kei nofo ʻi he fakapoʻulí, he ʻokú ke hoko ko ha fakamoʻoni moʻui ki hono kakato ʻo e ongoongoleleí (vakai, T&F 45:28). Ko e fē pē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai he māmani fakaʻofoʻofa mo mohu faingataʻa ko ʻení, te ke lava ʻo hoko ko e tokotaha ke “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí” (T&F 81:5).

Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ʻi hoʻomou moʻui he ʻaho takitaha mo hono ngaahi tāpuakí mo e ngaahi faingataʻá, tuku ke u fakapapauʻi atu ʻoku ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻEikí. ʻOkú ne ʻafioʻi kimoutolu. ʻOkú Ne fanongo mai ki hoʻomou ngaahi lotú pea ʻokú Ne tali ʻa e ngaahi lotu ko iá, neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻo e māmaní ʻoku mou ʻi aí. Ko Hono finangaló ke mou lavameʻa ʻi he moʻui ko ʻení mo e taʻengatá.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ou lotua ʻi heʻetau hoko ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí—ko e husepāniti, tamai, foha, tokoua mo e kaungāmeʻa ʻo e kau fafine fili ko ʻení—tau vakai kiate kinautolu ʻo tatau mo e ʻafio kiate kinautolu ʻa e ʻEikí, ko ha ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻoku taʻefakangatangata honau ivi ke tākiekina ʻa e māmaní ki he leleí.

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe folofola ai e ʻEikí kia ʻEma Sāmita ʻo fakafou hono husepānití, ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ke ʻoange kiate ia ha ngaahi fakahinohino mo ha ngaahi tāpuaki: “[Ke] faivelenga pea ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻa ʻi hoku ʻaó. … ʻOku ʻikai ʻaonga ke ke manavahē. … Ke liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange. … Hiki hake ho lotó ʻo fiefia. … Pea te ke maʻu ha kalauni ʻo e māʻoniʻoni” (T&F 25:2, 9, 10, 13, 15).

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo e fakahā ko ʻení, ʻo pehē, “Ko hoku leʻo ʻeni ki he kakai kotoa pē” (veesi 16).

Naʻe fakahā kimui ange ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he houʻeiki fafiné ʻo pehē, “Kapau te mou moʻui ʻo fakatatau mo homou ngaahi faingamālié, he ʻikai faʻa taʻofi e kau ʻāngeló mei heʻenau feohi mo kimoutolú.”6

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni, pea ʻoku ʻoatu ʻa hoku ʻofa, peá u tuku atu mo ha tāpuaki ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa hotau Fakamoʻui ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Heber J. Grant, Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1941), 151.

  2. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Sānuali 10, 2004, 22.

  3. “Women, Roles of: Historical and Sociological Development,” in Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. (1992), 4:1574.

  4. Vakai, “Ke Fiefia ʻa Māmani!” Ngaahi Himí, fika 164.

  5.  David O. McKay, Pathways to Happiness, comp. Llewelyn R. McKay (1957), 15. 

  6. History of the Church, 4:461.

For This Child I Prayed, fai ʻe Elspeth Young; ʻata mei muí © Getty Images

Tā fakatātaaʻi ʻe Matthew Reier; ʻi lotó: Mā ʻo e Moʻuí, tā ʻe Julie Rogers

ʻI lotó: Tenga ʻo e Tuí, tā ʻe Jay Bryant Ward