2009
Ko e Hisitōlia ʻo e Maʻu Fakahaá: Ko Hono Fakamatalaʻi ʻo e Fatongia ʻo e Fitungofulú
Sepitema 2009


Ko e Hisitōlia ʻo e Maʻu Fakahaá: Ko Hono Fakamatalaʻi ʻo e Fatongia ʻo e Fitungofulú

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu he ʻahó ni ʻa e hisitōlia ʻo e Fitungofulú? Koeʻuhí he ʻokú ne ʻomi ha sīpinga ki he founga ʻoku fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangalo ki he Siasí—pea mo ʻetau moʻui fakafoʻituituí.

ʻĪmisi
Elder Earl C. Tingey

ʻI he ʻaho 8 ʻo Fēpueli 1835, naʻe fakahā ai ʻe Siosefa Sāmita kia Pilikihami mo Siosefa ʻIongi te ne fokotuʻu ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Fitungofulú ʻo fakatatau mo ha meʻa-hā-mai naʻá ne maʻu (vakai, T&F 107).

Naʻe pehē ange leva ʻe he Palōfitá: “ ʻOku ou fakaʻamu ke mo fakahā ki he kau tangata kotoa pē ʻoku nofo ʻi he ngaahi koló ʻoku ʻikai fuʻu mamaʻo mei he feituʻú ni, ke nau fakataha mai ki ha konifelenisi lahi ʻe fai he Tokonaki kahaʻú. Te u fili leva ai ʻa Kau Fakamoʻoni makehe ʻe toko hongofulu mā ua, ke nau fakaava ʻa e matapā ʻo e Ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga mulí pea te ke hoko koe,’ (ko ʻene ʻuhingá kia Misa Pilikihami), ʻ ko ha taha ʻo kinautolu.’ … Naʻá ne tafoki leva kia ʻEletā Siosefa ʻIongi ʻi he loto fakamātoato moʻoni, ʻo hangē naʻe kei lele pē ʻa e meʻa-hā-maí ʻi hono ʻatamaí, peá ne pehē ange ki ai, ʻE Misa Siosefa, kuo fili koe ʻe he ʻEikí ko e Palesiteni ʻo e Kau Fitungofulú.”

Neongo naʻe ʻiloʻi ʻe he ongo tautehina ʻIongí ʻa e ngaahi lakanga ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Tohi Tapú, ka naʻe fakatupu ʻe he ngaahi lea ʻa e Palōfitá ke na “ofo ai.”1

ʻI he Tokonaki leva hono hokó, ʻi Fēpueli ʻaho 14, naʻe fili pea fakanofo ai e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻe fili mo fakanofo foki ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú.

ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe ua ʻoku makehe ʻi heʻeku manatú, ʻa ia ʻoku mahuʻinga makehe ʻi he hisitōlia ʻo e Kau Fitungofulú pea ʻoku hā mahino ia mei hono fuofua ui ko ʻeni ʻo e Kau Fitungofulú ʻi hotau kuonga fakakōsipelí: (1) ko e lakanga ko e Fitungofulú, ʻoku fakavaʻe fakatokāteline ia ʻi he folofolá pea (2) ko e fatongia ʻo e Fitungofulú, ʻoku fehokotaki ʻaupito ia mo e misiona ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI heʻetau ako ki he ongo meʻa mahuʻinga ko ʻení, ʻoku hāsino hake leva ai ʻa e fika tolú—ʻa ia ʻoku nau mahuʻinga tatau pē pe mahuʻinga ange ia: ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, pea hoko ai ʻa e hisitōlia ʻo e Fitungofulú ʻi he ʻaho kimui ní ko ha sīpinga ʻo e maʻu fakahā ki he Siasí pea mo e fakafoʻituituí.

1. Ko e Lakanga ko e Fitungofulú ʻOku Fakavaʻe Fakatokāteline ia ʻi he Folofolá

Ko e fuofua fakamatala fekauʻaki mo e Fitungofulú ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻoku hā ia ʻi he fakahinohino kia Mōsese mo e “kau mātuʻa ʻo ʻIsileli ʻe toko fitungofulú” (ʻEkesōtosi 24:1).

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Mōsese ke ne fakaʻaongaʻi e Kau Fitungofulú kae ʻoua te ne toe fuesia tokotaha ai ʻene ngaahi kavenga mafasiá: “Tānaki mai kiate au ʻa e kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí … ke nau tuʻu fakataha ʻi ai mo koe” (Nōmipa 11:16).

Ke fakamafaiʻi totonu ʻa e Kau Fitungofulú, naʻe toʻo ai ʻe he ʻEikí ʻa e “laumālie” naʻe ʻia Mōsesé ʻo Ne foaki foki ia ki he Kau Fitungofulú. “ ʻI he hoko ʻa e Laumālie kiate kinautolú, naʻa nau kikite, pea naʻe ʻikai tuku” (Nōmipa 11:25).

Naʻe kau foki e lakanga ko e Fitungofulú ʻi he Siasi he Fuakava Foʻoú. Naʻe ui mo fakahinohinoʻi tonu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Kau Fitungofulú (vakai, Luke 10) ʻi ha founga tatau mo e ngaahi fakahinohino naʻá Ne fai ki he Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, Mātiu 10). Naʻá Ne fekauʻi atu e Kau Fitungofulú ke nau fakamatala “ko ia ʻoku fanongo kiate kimoutolú, ʻoku fanongo ia kiate au” (Luke 10:16; vakai foki ki he veesi 1–15).

Naʻe hā mahino ʻa e ola lelei ʻo e Kau Fitungofulú, ʻi heʻenau fakamatalaʻi honau tufakangá, “mo nau pehē, ʻEiki, kuo vaivai ʻa e kau tēvoló kiate kimautolu ʻi ho huafá” (Luke 10:17).

2. ʻOku Fehokotaki e Fatongia ʻo e Fitungofulú ki he Misiona ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku makehe ʻa e hāsino e fatongia ʻo e Kau Fitungofulú ʻi heʻene fekauʻaki mo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he hili ko ia e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí. Kuo tupulaki ʻa e Siasí pea naʻe ʻikai lava ai ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻo feau ʻiate kinautolu pē, e ngaahi fie maʻu kotoa ʻa e kakaí. ʻI he kamata ko ia ke lāunga ai ha niʻihi ʻoku siʻi liʻekina e kau uitoú ʻi he ngaahi tokoni fakaʻahó, naʻe hoko leva ʻa hono uiuiʻi ʻo e Kau Fitungofulú, ko e tali ki he ngaahi faingataʻa ne hoko he tupulaki ʻa e Siasí. Naʻe fuesia ʻe he Kau Fitungofulú ha ngaahi fatongia kae ʻoua naʻa liʻaki ai ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi fatongia ko ia ko kinautolu pē te nau lava ʻo fakahokó:

“Pea ko ʻeni, ʻe kāinga, mou fili meiate kimoutolu ʻa e kau tangata ongoongo leleiʻia ʻe toko fitu, ʻoku pito ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni mo e poto, ke mau fakanofo ʻa kinautolu ki he ngāué ni.

“Ka te mau [ko e Toko Hongofulu Mā Uá] tuku ʻa kimautolu maʻu ai pē ki he lotu, pea mo e malanga ʻaki ʻa e folofolá” (Ngāue 6:3–4).

Naʻe toe fakafoki mai e sīpinga ko ʻení ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea naʻe toe fakamahino mai ʻi ha fakahā ʻi onopooni ʻa e fekauʻaki e lakanga ko e Fitungofulú pea mo e lakanga ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá:

  • “ ʻOku ui foki ʻa e Kau Fitungofulú ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, pea ke hoko ko e kau fakamoʻoni makehe ki he kau Senitailé pea ʻi he māmaní kotoa” (T&F 107:25).

  • “Kuo pau ke ngāue ʻa e Kau Fitungofulú ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻi he pule mai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá pe ko e fakataha alēlea māʻolunga fononga holó, ʻi hono langa hake ʻo e siasí mo tokangaʻi hono ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi puleʻangá kotoa pē” (T&F 107:34).

  • Ko e Toko Hongofulu Mā Uá, te nau “ui ki he kau Fitungofulú, ʻi he taimi ʻoku nau fie maʻu ai ha tokoní, ke tali ʻa e ngaahi kole kehekehe ke malanga ʻaki mo ʻoatu ʻa e ongoongoleleí, kae ʻikai ki ha niʻihi kehe” (T&F 107:38).

  • Ko e Kau Fitungofulú ʻoku “fokotuʻu ke hoko ko e kaumātuʻa fononga holo ke fakamoʻoniʻi ʻa hoku hingoá ʻi he māmaní kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē ʻe fekauʻi atu ʻa kinautolu ki ai ʻe he fakataha alēlea māʻolunga fononga holó, ʻa ia ko ʻeku kau ʻaposetoló, ke teuteu ʻa e hala ki muʻa ʻi hoku ʻaó” (T&F 124:139).

ʻOku ou tui ʻoku lau ʻe he Fitungofulu kotoa pē he ʻahó ni ko ha faingamālie maʻongoʻonga ia ke poupou ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Pea ʻoku tokoni foki ʻa e Kau Fitungofulú ke tali e ngaahi palopalema ʻoku hoko he tupulaki ʻa e Siasí. Neongo ʻoku toko 3 pē Kau Palesitenisī ʻUluakí pea toko 12 ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ka ʻoku feliliuaki pē ʻa e ngaahi tuʻunga mo e tokolahi ʻo e Kau Fitungofulú.

3. ʻOku Fakahā Mai ʻe he ʻEikí Hono Finangaló ʻi he ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea

ʻI he tūʻuta ʻa e kau fuofua Kāingalotú ki he Teleʻa Sōlekí, ʻo kau ai e kau Fitungofulú, naʻe fekauʻi kinautolu ke nau nofoʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe. Naʻe fakafuofua ki ha kōlomu ʻe 30 ne fokotuʻutuʻu ki ai e Kau Fitungofulú. Ka koeʻuhí ko ʻenau nofo vā-mamaʻó, naʻe faingataʻa ai ki he kau mēmipa mo e kau taki ʻo e Kau Fitungofulú ke nau fakataha ʻi honau ngaahi kōlomu totonú.

Ko hono ola leva ʻo e faingataʻa ko ʻení, ko hono teuteuʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1883 ʻi he faʻa lotu, ha tohi ne fokotuʻu mai ai e founga mo e tuʻunga naʻe totonu ke fokotuʻutuʻu ʻaki e Kau Fitungofulú.

ʻI he ʻaho 14 ʻo ʻEpeleli 1883, naʻe tali ai ʻe he ʻEikí ʻa e fokotuʻú ni peá ne fakahā mai: “Ko e meʻa ko ia kuo mou tohí ko hoku finangaló ia pea ʻoku ou hōifua ki ai; pea ʻikai ke ngata aí … ʻoua naʻa puputuʻu homou lotó pe hohaʻa ki hono fakalele mo fokotuʻutuʻu ʻo hoku Siasí mo e Lakanga Fakataulaʻeikí pea mo hono fakahoko ʻo ʻeku ngāué. Manavahē kiate au pea tauhi ʻeku ngaahi fonó pea te u fakahā kiate kimoutolu, mei he taimi ki he taimi, ʻo fakafou ʻi he founga kuó u filí, ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fie maʻu ki he fakalakalaka he kahaʻú pea mo hono fakahaohaoaʻi ʻo hoku Siasí, pea pehē ki hono liliu mo e laka ki muʻa ʻa hoku puleʻangá pea mo hono langa hake mo fokotuʻu ʻa hoku Saioné.”2

ʻOku hā mei he “taimi ki he taimi” ko ʻení, ʻa e sīpinga ʻo e maʻu fakahaá ʻo fakafou ʻi hano ako ʻo e hisitōlia ʻo e Kau Fitungofulú—ko ha ako ʻe fakahaaʻi ai e founga kuo tupulaki ai ʻa hono uiuiʻi, ngaahi tufakanga mo e ngaahi fatongia ʻo e Kau Fitungofulú, mei he ʻotu lea ki he ʻotu lea ʻo fakatatau mo e ngaahi tokāteline kuo fakavaʻe ʻi he folofolá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku hanga ʻe he ngaahi meʻa ko ia kuo hoko ʻi hono fokotuʻu ʻo e Kau Fitungofulú, ʻo “fakamoʻoniʻi mai ko e ʻomi ia mei he ʻOtuá pea ko ha sīpinga totonu ia ʻo e maʻu fakahaá.”3

Tau toe vakai angé ki ha fanga kiʻi fakalakalaka mahuʻinga kuo hoko ʻi he hisitōlia ko ʻení ke fakatātaaʻi ʻaki e sīpinga ko e ʻotu lea ki he ʻotu leá.

Fokotuʻu ʻo e Kau Fitungofulú. ʻI Fēpueli 1835, ʻi he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e fuofua Kau Fitungofulu ʻo e kuonga fakakōsipelí ni, naʻe kau kotoa e kau mēmipa ko iá ki he ʻApitanga ʻo Saioné, ʻa e niʻihi naʻe laka mei ʻŌhaiō ki Mīsuli ʻi he 1834 ke tokoni ki he Kāingalotú.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti (1842–1933) ʻo e Kau Fitungofulú, naʻe kau e tokoni ko iá ʻi hono fakahaaʻi e “ ʻulungāanga ʻo e kau tangata ke maʻu e tuʻunga māʻolunga ko ʻeni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku totonu ko ha kau tangata kuo nau fai ha ngaahi feilaulau koeʻuhí ko e ngāue ʻa e ʻOtuá, pe ʻoku nau loto fiemālie ke fai ha faʻahinga feilaulau pehē, ʻo aʻu ki hono tukuhifo ʻa ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e ngāué.”4

Tupulaki ʻi Nāvuú. Lolotonga e kei nofo ʻa e Kāingalotú ʻi Nāvuú, naʻe toe fakatokolahi e Kau Fitungofulú. … ʻI heʻene aʻu ki he ʻaho ʻuluaki ʻo Sānuali 1845, kuo toe ʻalu hake ai e lahi ʻo e ngaahi kōlomú ʻo aʻu ki he hongofulu mā faá.” Hili ha taʻu ʻe taha mei ai kuo tupu e lahi ʻo e kōlomú ki he 30.5

Fakanofonofo ʻi ʻIutaá. Ko hono fakanofonofo ko ia ʻo e Kau Fitungofulú hili e tūʻuta ʻa e Kāingalotú ʻi ʻIutaá, naʻe iku ia ki he fokotuʻu naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1883, ʻa ia naʻe fakahā ai ke kau atu e kau mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú ki ha kōlomu naʻe tuʻu ʻi he feituʻu ne nau nofo aí.

Hangē ko ia ne fakamatala ki ai ʻi muʻá, naʻe tali ʻe he ʻEikí e fokotuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo Ne talaʻofa mai te Ne hokohoko atu hono fakahā mai mei he taimi ki he taimi, ʻa e ngaahi liliu ʻe fie maʻu ke faí. Hangē ko e toki kamata pē ia ʻa e hisitōlia ʻo e fakahaá!

Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he Ngaahi Siteikí mo e Misioná. ʻI ʻEpeleli ʻo e 1953, ʻi he taimi naʻe fakafuofua kuo aʻu ai e lahi ʻo e ngaahi kōlomú ki he 500, pea ʻi he hohaʻa ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki ha Kau Fitungofulu naʻe ʻikai kau atu ki ha kōlomú, ne nau fanongonongo ai ʻoku totonu ke fokotuʻu ha kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú pea tokangaʻi ia ʻe ha kau palesiteni ʻe toko fitu, ʻi he siteiki pe misiona takitaha ʻoku aʻu ai e tokolahi ʻo e Kau Fitungofulú ki he toko 36 pe lahi ange.6

Ko e ngaahi siteiki pe misiona ko ia naʻe toko siʻi ange he Kau Fitungofulu ʻe toko 36, ʻe fokotuʻu leva ai ha ʻiuniti kae ʻikai ko ha kōlomu, pea ʻe tokangaʻi ia ʻe ha palesiteni mo hano ongo tokoni. Naʻe fokotuʻutuʻu leva ʻa e ngaahi ʻiunití mo e kōlomú ʻo fakafikefika fakahokohoko pē ke mahino. ʻI he 1974 naʻe fakangata ai e ngaahi ʻiuniti ʻo e Kau Fitungofulú pea pau ke fokotuʻu ai he siteiki takitaha ha kōlomu. Naʻe hoko leva ʻa e kau palesitenisī fakakōlomu ʻo e siteikí ko e kau palesitenisī fakamisiona ʻo e siteikí.7

Ki muʻa aí, ʻi Māʻasi ʻo e 1936, naʻe fokotuʻutuʻu e ngāue fakafaifekaú ʻo ʻi ai ʻa e misiona ʻi he siteiki takitaha. Naʻe tokangaʻi leva e ngaahi siteiki fakamisiona ko ʻení ʻe he Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú, ʻo nau ngāue ʻo fakafou pē he palesiteni fakasiteikí.8

Toe Fokotuʻu ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻe hoko ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1975 ha makamaile ʻi he hisitōlia ʻo e maʻu fakahaá. Naʻe fanongonongo ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa hono toe fokotuʻu ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. ʻE fokotuʻutuʻu māmālie pē ʻa e kōlomu ko ʻeni ʻo e Kau Taki Māʻolungá ʻaki ha kau mēmipa ʻe toko 70 mo ha Kau Palesiteni ʻe Toko Fitu.9

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa ʻo e 1976 naʻe toe fakalahi ai e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ʻo tānaki atu ki ai ʻa e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú pea mo e Kau Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakanofo e kau mēmipa kotoa ʻo e Kōlomu ʻUluakí ki he tuʻunga ko e taulaʻeiki lahí, pea mo e tuʻunga ko e Fitungofulú.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē: “ ʻI he foungá ni, kuo fokotuʻu ai ki honau tuʻunga totonú ʻa e ngaahi kōlomu pule ʻe tolu ʻo e Siasí kuo fakamahino mai ʻi he ngaahi fakahaá—ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú—ʻo hangē ko ia kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí. ʻE toe faingofua ange heni ke fuesia e lahi mo e mafatukituki ʻo e ngāué pea mo teuteu atu ki he tupu ke toe lahi mo vave ange ʻa e ngāué, ko e teuteu atu ki he ʻaho ʻe toe foki mai ai ʻa e ʻEikí ke pule fakahangatonu ʻi Hono Siasí mo e puleʻangá.”10

Fakangata e Ngaahi Kōlomu Fakasiteikí. ʻI he ʻaho 4 ʻo ʻOkatopa 1986, naʻe fakangata kotoa ai e ngaahi kōlomu fakasiteiki ʻo e Kau Fitungofulú, pea hoko leva e Kau Fitungofulu ʻi he siteikí ko e kau mēmipa ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá pe fakanofo kinautolu ki he tuʻunga ko e taulaʻeiki lahí. Naʻe tuku pē ʻa e lakanga ko e Fitungofulú ki he Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí.11

Fokotuʻu ʻo e Kōlomu Hono Uá. ʻI he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1989, naʻe fokotuʻu ai ʻa e Kōlomu Hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú.12 Ko e kamataʻanga ʻeni hono fokotuʻutuʻu e ongo kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú: ko e Kōlomu ʻUluakí ko e Kau Taki Māʻolunga ia te nau mālōlō fakalāngilangi mei he fatongiá ʻi honau taʻu 70 pea ko e Kōlomu Hono Uá leva te nau hoko ko ha Kau Taki Māʻolunga ʻi ha taʻu ʻe nima.

Uiuiʻi ʻo e Kau Taki Fakaʻēliá. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1995, naʻe tukuange ai ʻa e kau fakafofonga fakavahelahi kotoa pē ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kamata lau mei ʻAokosi ʻo e taʻu pē ko iá, pea naʻe fanongonongo leva ai ʻa e lakanga ko e Taki Fakaʻēliá. (Ko e fakafofonga fakavahelahí ko ha uiuiʻi faka-Siasi ia naʻe fokotuʻu ʻi he 1967 ke ne akoʻi e kau taki ʻo e siteikí mo e uōtí.)

Naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo fekauʻaki mo e Taki Fakaʻēliá ʻo pehē: “Ko e kau taulaʻeiki lahi ʻeni ʻe fili mei he kau taki faka-Siasi taukei ʻo e kuohilí pe lolotongá. Te nau kei tauhi pē ʻenau ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻui lolotongá, pea nau nofo pē ʻi honau ngaahi ʻapí, pea nau ngāue ʻo hangē pē ko haʻanau ngāue taʻe totongi maʻá e Siasí. ʻE ʻikai ke ʻi ai ha taimi tukupau ʻa e fuoloa ʻo ʻenau ngāué, ka ko e angamahení ko e taʻu nai ʻe ono. Te nau fetuʻutaki vāofi ʻaupito mo e kau palesitenisī fakaʻēliá.”13

Uiuiʻi ʻo e Kau Fitungofulu Fakaʻeliá. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ʻi ʻEpeleli ʻo e 1997, naʻe fanongonongo ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻe fakanofo e Kau Taki Fakaʻēliá ko ha Kau Fitungofulu pea ʻe ui kinautolu ko e Kau Fitungofulu Taki Fakaʻēlia (ui he taimí ni ko e kau Fitungofulu Fakaʻēlia). Ko e kamataʻanga ʻeni ʻa e tupu lahi ʻi he tokolahi ʻo e Kau Fitungofulú mo honau ngaahi fatongiá.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo pehē, “ ʻI heʻenau hoko ko e Fitungofulú ʻoku ui ai kinautolu ke nau malangaʻi ʻa e ongoongoleleí pea hoko moʻoni ko ha fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ngaahi fakahaá.”14

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻe maʻu ʻe he Kau Taki ko ʻení ʻa e fetuʻutaki fakakōlomú. Naʻá ne fokotuʻu ʻa e Kōlomu hono Tolu, Fā mo e Nima ʻo e Kau Fitungofulu ʻo fakatatau mo e tuʻu fakasiokālafí.

Hili iá, naʻe kamata leva ke tokangaʻi ʻe he Kau Fitungofulu Fakaʻēliá ʻa e ngaahi fakataha alēlea fakafekauʻaki ʻa e mēmipá-faifekaú (ʻa ia ʻoku kau ki ai e palesiteni fakamisioná mo e kau palesiteni fakasiteiki kotoa ʻi he misioná). Naʻe toe fakahingoa e fakataha ko ʻení ʻo ui ko e fakataha alēlea fakafekauʻakí, pea naʻe fakalahi ʻa hono ʻasenitá ke kau ai e konga lahi ʻo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí mo ha ngaahi meʻa kehekehe ʻoku tokanga ki ai ʻa e ngaahi siteikí.

Fakalahi e Ngaahi Fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú. ʻI ʻEpeleli ʻo e 2004, naʻe tukuange ai e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú mei heʻenau hoko ko e Kau Talēkita Pule ʻo e ngaahi potungāue lalahi ʻi he hetikuatá, pea vahe leva e ngaahi tuʻunga ko ʻení ki ha Kau Fitungofulu kehe. ʻI ha ngaahi māhina siiʻ pē mei ai ʻi ʻAokosi ʻo e 2004, naʻe kamata leva ke tokangaʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ha ngaahi ʻelia ʻe 11 ʻo e Siasí ʻi ʻAmelika Noate pea nau tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono tokangaʻi e ngaahi ʻēlia fakavahaʻa puleʻanga kotoa pē.

Naʻe kamata leva e fakataha kakato ʻa e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú pea mo hono kotoa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Tūsite ʻo e uike kotoa pē. ʻOku lava leva ke fakafalala ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ki he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he pau ko ia ke fili ʻe he kau palesitenisií ha “toko fitungofulu kehe [mo] pule kiate kinautolu” (T&F 107:95).

Ko e Fitungofulú he ʻAhó ni

ʻOku kei hokohoko atu pē he ʻahó ni ʻa e hisitōlia ʻo e maʻu fakahaá ʻi he fokotuʻutuʻu mo e ngaahi fatongia ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻe toki fakatahaʻi kimuí ni mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ngaahi ʻelia fakavahaʻa puleʻanga ʻo e Siasí pea ʻoange mo ha toe ngaahi fatongia fakataki ʻoku lahi angé ki he Kau Fitungofulu ko ia ʻoku ngāue ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá.15

Naʻe lava fēfē nai ke mahino kia Siosefa Sāmita he taimi naʻá ne fokotuʻu ai e fuofua Kau Fitungofulú, ʻe tupulaki ʻa e lakanga ko ʻení, ʻo aʻu ai he taimí ni ki ha Kau Fitungofulu ʻe toko 315 ʻoku ngāue ʻi ha ngaahi kōlomu ʻe valu ʻi he funga ʻo e māmaní? ʻOku ou fakamoʻoni naʻe ʻikai ko ha meʻa pau ia ke ʻilo ki ai ʻa Siosefa he naʻe ʻafioʻi pē ʻe he ʻEikí ia ko e meʻa ko ia naʻe fokotuʻu ʻe Siosefá, ko ha fakavaʻe ia ʻo e ʻaho kimui ní, ʻoku langa ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e folofolá pea mo ha “meʻa-hā-mai ʻoku fakahā mai ai ʻa e lakanga ʻo e Kau Fitungofulú” (T&F 107:93).

Kuo kau mai e toʻukupu ʻo e ʻEikí ki he hisitōlia ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa ia kuo fofola mai talu mei he kamataʻangá pea mo e fakalakalaka kotoa pē kuo hoko kimui ange ai, ʻa ia naʻe ueʻi ai ʻa e lakanga ko e Fitungofulú ke ne muimui ki hono taumuʻa fakafolofola kuo tofá. Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku tau ako ai ki he hisitōlia ko ʻeni kuo fofola maí? Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Pēká, ko ha “sīpinga ia ʻo e fakahaá ʻiate ia pē.” Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangalo fekauʻaki mo e Fitungofulú, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, pea ʻoku ou ʻilo te Ne hokohoko atu hono fai ia ʻo fekauʻaki mo e Fitungofulú—pea mo kitaua ko e kāingalotu fakafoʻituitui ʻo Hono Siasí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Young, “History of the Organization of the Seventies” (1878), 1–2, as quoted in History of the Church, 2:181, note.

  2. ʻI he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, voliume ʻe 6 (1965–75), 2:354; emphasis added.

  3. Boyd K. Packer, “The Seventy Is an Especial Witness of Jesus Christ” (address given on Sept. 29, 1987), 10.

  4. B. H. Roberts, The Seventy’s Course in Theology, First Year (1907), 6.

  5. B. H. Roberts, The Seventy’s Course in Theology, 8–9.

  6. Vakai, Conference Report, Apr. 1953, 51.

  7. Vakai ki he Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 11 ʻOkatopa 1974.

  8. Vakai ki he, “A New Plan for Missionary Work in the Stakes of Zion,” Improvement Era, May 1936, 273.

  9. Vakai ki he Spencer W. Kimball, “The Time to Labor Is Now,” Ensign, Nov. 1975, 4.

  10. Spencer W. Kimball, “The Reconstitution of the First Quorum of the Seventy,” Ensign, Nov. 1976, 9.

  11. Vakai, Ezra Taft Benson, “Godly Characteristics of the Master,” Ensign, Nov. 1986, 48.

  12. Vakai, Thomas S. Monson, “The Sustaining of Church Officers,” Ensign, May 1989, 17.

  13. Gordon B. Hinckley, “Ko e Ngāue ʻEni ʻoku Kau mo e Kakaí,” Liahona, Siulai 1995, 66.

  14. Gordon B. Hinckley, “ ʻOfa ke Tau Faivelenga mo Moʻoni,” Liahona, Siulai 1997, 6.

  15. Vakai ki he tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻaho 19 ʻo Sune 2008.

ʻOlunga ʻi toʻohema: Ko Hono Fakanofo ʻe Siosefa Sāmita ʻa Paʻale P. Palati ke hoko ko ha ʻAposetoló, tā ʻe Walter Rane

Fekauʻi Atu ʻo e Kau Fitungofulú, tā ʻe Del Parson

Faitaaʻi naʻe ʻai ʻe Craig Dimond

ʻOlunga, mei toʻohemá: Ko e fuofua kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e fuofua Kau Fitungofulú, naʻe fakanofo kinautolu ʻi Fēpueli 1835. Ko e kau palesiteni ʻe toko fitu ʻo e Kōlomu hono 30 ʻo e Kau Fitungofulú mo ʻenau sēkelitalí, ʻo fakafuofua ki he taʻu 1890. Ko e kau mēmipa ʻo e Kōlomu hono 88 ʻo e Kau Fitungofulú mo honau ngaahi fāmilí, ʻi Māʻasi 1897.

Ko e Kōlomu ʻUluaki mo e Kōlomu Hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú, 2006.