2009
Kamata ʻaki ha Lotu
ʻOkatopa 2009


Kamata ʻaki ha Lotu

ʻOkú ke fekumi ki ha ngaahi tali? ʻOku pehē ʻe he toʻu tupu ko ʻeni ʻi ʻOtauā, ʻi Kānatá ko e lotú ʻa e feituʻu ke kamata mei aí.

ʻI he taimi ʻoku fakamatala ai ʻa e tokotaha taʻu 15 ko Sení fekauʻaki mo hono tali ʻo haʻane lotú, ʻokú ne kamata ʻaki ha kole fakamolemole. ʻOkú ne loto mamahi ke fakahā ne ʻikai ke ne lotu maʻu pē ʻi ha meimei taʻu ʻe taha. Ne ʻikai tukungamālie ʻa ʻene moʻuí—ʻi he akó, ngaahi kaungāmeʻá pea aʻu pē ki he lotú.

ʻOku fakamatala ʻa Seni ʻo pehē ne ʻi ai ha pō ʻe taha naʻá ne fie sio faiva ai. Naʻá ne punou hifo ke vakai ki he ngaahi faiva ʻi he laupapa taupotu taha ki laló mo ʻene fakatokangaʻi atu ha laʻitā ʻo ʻene faʻētangata ne teʻeki fuoloa ʻene mālōlō ʻi ha fakatuʻutāmaki. Ne fakafokifā ʻa ʻene fie tangi koeʻuhí ko hono lōmekina ia ʻe he ngaahi meʻa ne hohaʻa ki aí. ʻOku pehē ʻe Seni, “Naʻá ku ʻiloʻi he taimi pē ko iá naʻe fie maʻu ke u lotu.” Naʻá ne tūʻulutui ʻi he feituʻu pē ko iá ʻo lotu.

ʻOku fakamatala ʻa Seni ki hono maʻu ʻene talí: “Hili pē ʻeku lotú, ne u maʻu e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí. Naʻá ku ongoʻi kuo toe lelei ʻa e meʻa kotoa. ʻE lelei e meʻa kotoa. ʻE lelei e meʻa kotoa fekauʻaki mo ʻeku faʻētangatá. Ne u ʻiloʻi ʻoku ou saiʻia ʻi he ʻakó pea naʻá ku ʻofa ʻi hoku ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he ʻosi ʻeku lotú, naʻá ku ʻiloʻi ne pau ke u ʻalu ki he lotú he ko e meʻa totonu ia kiate aú. Naʻe ongo ia kiate au peá u ongoʻi fie mālie mo māfana. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa ʻeku Tamai Hēvaní ʻiate au pea te Ne tokoniʻi au.”

Kia Sení, ko e lotu ʻeni naʻá ne fakaʻamua ke fakahokó ka naʻe ʻikai te ne lava. ʻI he taimi ní, ʻi heʻene fakakaukau atu ki aí, ʻokú ne maʻu maʻu pē ʻa e ongo tatau ʻo e fiemālie ko iá mo e fakapapau ko e tali naʻá ne maʻú ko e ʻomi mei he ʻEikí.

Ko e haʻu ʻa Seni Hōlita mei ʻOtauā, ko e kolomuʻa fakaʻofoʻofa ia ʻo Kānata ʻa ia ʻoku langa ʻi he ngaahi matāfanga ʻuluʻakauʻia ʻo e Vaitafe ʻOtauaá. Naʻá ne talanoa mo hono ngaahi kaungāmeʻa mei he Siteiki ʻOtauā ʻOnitelioó mo e ngaahi makasini ʻa e Siasí fekauʻaki mo e founga ʻoku tākiekina ai ʻe he lotú ʻa ʻenau moʻuí.

ʻOku ʻOmi Mei Fē ʻa e Ngaahi Talí?

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakamānako ne aleaʻi ʻe he toʻu tupu ʻi ʻOtauaá ko e founga ne tali mai ʻaki ʻenau ngaahi lotú. ʻUluakí, ne pehē ʻe Sūsana Paluki, “Kapau ʻokú ke fie maʻu ha tali, kuo pau ke ke fakafanongo ke maʻu ia.”

Naʻe pehē ʻe Sūsana ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku maʻu ʻa ʻene ngaahi talí ʻi hono lau ʻo e folofolá. Ne ʻi ai haʻane fakatātā lelei ki ai: “ ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku fuʻu helaʻia ʻaupito peá u ʻiteʻita ʻi he tokotaha kotoa. Naʻe ʻikai te u fie talanoa ki ha taha. ʻOku ou manatuʻi ʻeku lau ʻa e folofolá, ka ʻoku ʻikai ke u manatuʻi pe ko e tohi ʻa hai, ka naʻe pehē, ‘Ke ke loto-fakatōkilalo.’ Naʻe ongo moʻoni kiate au. Ko ʻeku talí ia.” (Vakai, T&F 112:10.)

ʻOku fakafanongo lelei ʻa ʻAliana Kifi ki he malanga he Sāpaté. Naʻá ne pehē, “ ʻOku ou fakakaukau ʻoku lahi ʻetau ngaahi lotu ʻoku tali mai ʻo fakafou ʻi he kau malanga ʻi he lotú. Naʻe ʻi ai ha taimi ne u fie maʻu ai ʻa hoku tāpuaki fakapēteliaké. Kimuʻa peá u maʻu iá, ne haʻu ʻemau pēteliake fakasiteikí ʻo lea ʻi homau uōtí. Ne u lotua lahi ia pea naʻe mātuʻaki lelei ʻeku fanongo ki heʻene leá.”

Naʻe pehē ʻe Makenisī Lofitasi ʻoku faʻa tali ʻene ngaahi lotú ʻo fakafou mai ʻi hono fāmilí. Naʻá ne lotua ha fili ne fai ʻe he fāmilí pea “naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālié he taimi pē ko iá, ʻo u ʻiloʻi ko e fili ko ia ne mau faí ko e meʻa totonú pē ia.”

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa ʻalu atu pē ʻa e talí ia kiate koe. ʻI he taimi ne hiki ai ʻa Falanisisi mo hono fāmilí ki ʻOtauaá, naʻá ne fie maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou ʻi ha ʻapiako foʻou. Naʻá ne lotua ke maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lelei. Naʻe pehē ʻe Tōmasi, “ ʻI ha ʻaho ʻe taha ne haʻu ai ha tokotaha ʻi heʻeku kalasí ʻo pehē mai, ‘ ʻOkú ke fie haʻu nai ʻo feʻiloaki mo hoku ngaahi kaungāmeʻá?’ Talu mei ai mo ʻema hoko ko e kaungāmeʻa. Naʻe tokoni lahi ia kiate au.”

Ne ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ne fie lea ki ai ʻa Toasoni Laipeti fekauʻaki mo e ngaahi tali ki he ngaahi lotú. Naʻá ne pehē, “ ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e tali ʻokú ke ʻamanaki ki aí, ka te ke maʻu ʻa e tali ʻokú ke fie maʻú.” Naʻá ne pehē ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te ke lava koe ʻo sio ki ai he taimi pē ko iá, ka te ke toki lava pē ʻi hoʻo toe vakai ki ai ʻamuiangé.

Ha Tokotaha Ke Mo Talanoa

Ne ʻi ai ha niʻihi ʻo e toʻu tupú naʻa nau pehē ko e meʻa lelei ke ʻi ai ha fāmili ʻoku lotu fakataha. ʻOku saiʻia moʻoni ʻa Kifinī ti Susa ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku lotu fakataha hono fāmilí ʻi he efiafi kotoa. “ ʻOku ʻi ai haʻamau taimitēpile ke mau fetongitongi he lotú. ʻOku ou ongoʻi ʻa e Laumālié pea ʻoku ou ʻiloʻi kapau te u mavahe mei ʻapi, ʻoku nau lotua au ke u malu.”

ʻOku saiʻia ʻa Penateti Pelisaile ʻi he lotu mo ʻene ongomātuʻá ʻi he pongipongi kotoa. Naʻá ne pehē, “ ʻOku ou ʻalu ki hona lokí pea mau lotu. ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni ʻoku ou takaua mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea kapau ʻe ʻi ai ha taimi te u fie maʻu ai ʻEne tokoní, te u kole ia ki he Tamai Hēvaní.”

Ne pehē ʻe hono kaungāmeʻa ko Lute Teikatí, “ ʻOku mahuʻinga moʻoni ke tau ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tau lotu aí, ʻoku fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻi ai ha tokotaha ke tokoni atu.”

ʻOku saiʻia ʻa Keiti Kamaloni ʻi he ongo ʻokú ne maʻu ʻi heʻene lotú. “Ko e taimi ʻoku ou talanoa ai mo e ʻEikí ʻoku ou ongoʻi ʻoku hangē ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻoku fie talanoa mai kiate aú. ʻOku ou ʻilo te u lava ʻo talaange ha meʻa pē kiate Ia.”

Ngaahi Lotu Maʻá e Niʻihi Kehé

Naʻe lea ʻa e kau talavoú—tautautefito kiate kinautolu ʻoku nau ʻi he taʻu ʻo e taulaʻeikí ʻo hangē ko Lōnani Filamoní, Feleti Kingi pea mo Toasoni mo Tāvini Laipetí—fekauʻaki mo e mahuʻinga mo e fatongia toputapu ʻo hono fakahoko ʻo e lotu sākalamēnití maʻá e kāingalotu ʻi honau ngaahi uōtí mo e koló.

Naʻe pehē ʻe Toasoni, “ ʻOku hanga ʻe hono fakahoko ʻo e lotu sākalamēnití ʻo ʻai ke te fakakaukau lelei ange ki hono mahuʻingá. ʻOku ou maʻu ʻa e mafai ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻoku ou ongoʻi he ikai lava ke u ngaohikovia ia.”

ʻOku manatuʻi ʻe Feleti ʻa ʻene tāpuakiʻi e sākalamēnití ʻi hono fuofua fakanofo ia ko e taulaʻeikí: “Ne faingataʻa ʻi he kamatá, peá u faʻa fehālaaki. Ne ʻi ai ha taimi ne pau ke u toutou kamata foʻou hono laú. Ka naʻe fanafana mai ʻa e Laumālié naʻe ʻikai mahuʻinga ʻa e tuʻo lahi ʻa ʻeku toutou feingá; ʻe faifai pē pea tonu. Ko ha toki ongo lelei moʻoni ia.”

Ko e Lotú ʻOku Fie Maʻu Ki Ai ha Teuteu

Ne talanoa ha niʻihi tokolahi ʻo e toʻu tupú ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ne pau ke nau fai ke teuteu ai ke lotú. ʻOku ʻi ai ha potu folofola ʻoku fakapipiki ʻi he holisi ʻo e loki ʻo Mātiu Lāsoní, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:19: “Ko ia ia ʻokú ne tali ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he loto-fakafetaʻí ʻe ngaohi ia ke nāunauʻia; pea ʻe fakalahi atu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní kiate ia, ʻio ʻo liunga teau, ʻio, ʻo lahi ange.” ʻOkú ne manatuʻi ke fakamālō ʻi he ngaahi meʻa kotoa kuo foaki kiate ia ʻe he ʻEikí. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ke hoko ʻa e houngaʻiá ko e konga ʻo ʻene ngaahi lotú.

Naʻe pehē ʻe Niki Molenipeeki, “ ʻOku ʻikai ngāue ʻa e lotú ia ʻo kapau ʻoku ou kole pē kae ʻikai fakakaukau fakamātoato pea tuku ki ai hoku lotó mo e laumālié.”

Ko e Mālohi Fakaofo ʻo e Lotú

ʻOku ʻi ai ha talanoa fakaofo ʻa Siela Laipeti fekauʻaki mo e lotú. ʻI hono taʻu uá, ne moloki ʻe ha hoosi ʻa hono nimá. Ne motu ʻa e motuʻatuhú pea mafaʻafaʻa mo ha niʻihi ʻo hono ʻuluʻulutuhú. Ne leleakiʻi ia ʻe heʻene ongomātuʻá mei he fale mahaki ki he fale mahaki ke kumi ha tokotaha faitafa te ne loto ke fakahoko e faitoʻo ngali faingataʻa mo taʻe malava ko ʻení. Naʻá ne pehē, “Ne ʻi ai ha toketā naʻá ne talaange ki heʻeku ongomātuʻá ne ʻikai ha lotu ia te ne ʻai ke lava ʻe he toketā faitafá ʻo fakahoko ha tafa ʻe ola leleí. Ne talaange ʻe heʻeku faʻeé ne ʻikai ko e lotu pē ʻe taha ʻoku fai maʻá e toketaá—ne lahi e ngaahi lotú. Ne telefoni ʻa ʻeku faʻeé ki he temipalé ʻo tānaki atu hoku hingoá ki he lisi ʻo e lotú.”

Ko ʻeni kuo taʻu 13 ʻa Siela pea ʻoku ngāue lelei ʻa hono nimá. ʻOku ngāue lelei ʻa hono motuʻatuhú pea naʻá ne hiki hake ia ke vakai ki ai ha niʻihi ʻo e tamaiki fefine ʻi hono uōtí. Ne teʻeki foki ke nau fuʻu fanongo kinautolu ʻi he talanoá. Ko e meʻa pē ne nau sio ki ai ʻi he nima ʻo Sielá ko ha kiʻi foʻi piki ʻoku ʻikai fuʻu ʻilonga ʻi he tefitoʻi motuʻatuhú. Naʻe fakaofo moʻoni ʻa e olá.

Naʻe pehē ʻe Siela, “ ʻOku ou ongoʻi fiefia ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe malava ʻe he lotú ʻo fai maʻakú. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia ʻi heʻeku moʻuí.”

Ne hangē ʻoku tui tatau ʻa e tokotaha kotoa mo Kale Lofitasí ʻi heʻene pehē, “Ko e lotú ko ha ʻulungāanga lelei ia ke maʻu.”

ʻOlungá: Pilisiti Leisa, Seni Holitā, Toasoni Laipeti, Teina Koniuei, Lepeka Uekinā pea mo ʻAlekisānita Lisi-Pule, fakataha mo ha niʻihi kehe ʻo e toʻu tupu mei he Siteiki ʻOtauā ʻOnitelioó (toʻohema), ʻoku nau ʻiloʻi ko e tokoni mei he Tamai Hēvaní ʻe maʻu ia ʻi he lotu.

ʻOlungá, mei ʻolunga: ʻOku tui ʻa Feleti Kingi mo Loneni Filamoni ko e lotu ʻo e sākalamēnití ʻoku toputapu pea ʻoku totonu ke lea ʻaki ia ʻi he loto ʻapasia. ʻOku fakamālō ʻa Kifinī ti Susa koeʻuhí ko e lotu fakafāmilí.

Ko e lotu ʻa e toʻu tupu ʻo ʻOtauaá ke maʻu ha fakafiemālie ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, ke maʻu ha tokoni ʻi heʻenau ngāue fakaakó mo e kaungāmeʻá pea ki he ngaahi tāpuaki ʻoku nau fakaʻānaua ki aí. ʻOku nau ʻiloʻi ʻe tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻenau ngaahi lotú. ʻOku pehē ʻe Toasoni Laipeti, “Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻa e tali ʻokú ke ʻamanaki atu ki aí ka te ke maʻu ʻa e tali ʻokú ke fie maʻú.”

ʻOlungá: Ko e lau ʻe Mātiu Lāsoni ha potu folofola ʻoku fakapipiki ʻi hono holisí kimuʻa peá ne lotu, pea ʻoku pehē ʻe Niki Molenipeeki ko e lotú ʻoku fie maʻu ke ngāueʻi.

ʻOlungá, mei he toʻohemá: ʻOku tui ʻa Lute Teikati, Katiā Kālani pea mo Penateti Pelisaile ko ha fakakaukau lelei ke kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne fekauʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Laló: Ko e saiʻia ʻa Keiti Kamaloni, Kalolaine ʻAlapeti pea mo Siela Laipeti ʻi he ongo ʻoku nau maʻu ʻi he taimi ʻoku nau lotu aí.

Fakafanongo, fai ʻe Michael Jarvis Nelson

Faitā ʻa Janet Thomas