2009
Ko e Pato Palakū pe Suani Fakaʻeiʻeiki? Ko e Meʻa Pē Ia ʻa ʻAu!
ʻOkatopa 2009


Pato Palakū pe Suani Fakaʻeiʻeiki? Ko e Meʻa Pē Ia ʻa ʻAu!

ʻI heʻeku kei siʻí, ʻoku ou manatuʻi ne lau mai heʻeku faʻeé ʻa e talanoa ko ia ʻo e “Kiʻi Pato Palakuú,” ko e faʻu ʻa Hanisī Kalisitiane ʻEnitasoní. Mahalo ko hono ʻuhingá ko ʻeku maá peá u ongoʻi ʻoku ʻikai ke tali lelei au, ka ʻoku ou kei manatuʻi peá u puke maʻu ʻa e akonaki ʻo e kiʻi talanoa ko iá.

ʻOku ou manatu ki ha talanoa ʻo ha pato ne tatali ʻi he faʻa kātaki ke fofoa hono ngaahi fuá. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo fiefia ʻa e faʻeé ʻi he fofoaʻi mai ʻa e fanga kiʻi pato lanu engeenga mo fakaʻofoʻofá. Ka naʻe ʻi ai ha foʻi fua ia ne kiʻi fōlahi ange naʻe teʻeki ke fofoa ia. Ne talitali pē ʻa e faʻeé mo e fanga kiʻi pató mo siofi ʻa e foʻi fua ko ʻení. ʻI he faifai ko ia pea kamata fofoa ʻa e fuá ni, ne fakatokangaʻi ʻe he fanga kiʻi pato lanu engeenga īkí ʻoku fōtunga kehe ʻa e kiʻi mēmipa foʻou ia ko ʻeni ʻo e fāmilí. Ne nau fakatahataha atu ki ai pea fakahaaʻi ki heʻenau faʻeé mo e tamaí, “ ʻOku ʻikai hangē ia ko kitautolú. ʻOkú ne palakū.” Ne nau tukunoaʻi ia ʻi he punungá pea nau kakau kinautolu ke mamaʻo. Ne fakamamaʻo atu leva ʻa e kiʻi pato ngali palakuú mei he punungá ʻo feinga ke toitoi. Ko e meʻa kotoa pē ne fetaulaki mo iá ne ʻikai lelei pea fakalotosiʻi foki. Naʻá ne fakakaukau peá ne pehē, “ ʻOku fehiʻa ʻa e tokotaha kotoa pē ʻiate au he ʻoku ou palakū.”

Ne hoko leva ha mana ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne sio ki ha niʻihi ʻoku fōtunga mo fakahoko ha tōʻonga tatau mo ia! Naʻá ne fakakaumeʻa kiate kinautolu pea naʻa nau ʻave ia ki heʻenau faʻeé pea nau talaange, “ ʻE Fineʻeiki, ʻe Fineʻeiki, kuo mau maʻu hamau kiʻi tokoua! ʻE lava ke tau nofo mo ia ʻo taʻengata?” Ne peluki mai ʻe he suani fakaʻeiʻeikí ni ʻa hono kapakau hinehiná ʻo takatakaiʻi ʻa e kiʻi pato ngali palakuú peá ne lea ange kiate ia ʻi ha leʻo angavaivai, “ ʻOku ʻikai ko ha kiʻi pato koe ia! Ko ha kiʻi suani koe pea ʻe ʻi ai e ʻaho te ke hoko ai ko e tuʻi ʻo e anovaí.”

Naʻá ku manako ke fanongo ki he talanoá ni ʻi heʻeku kei siʻí. Ne ʻikai ke u ʻilo ko e ngaahi akonaki ne u ako mei aí te ne tokoniʻi au ʻi hoku ngaahi taʻu faingataʻa ʻo e hongofulu tupú. Naʻe papitaiso au ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi hoku taʻu valú ka naʻe fakaʻau pē ke māmālohi ʻa hoku fāmilí.

ʻI he kiʻi kolo siʻisiʻi ko ia ne u tupu hake ai ʻi ʻAitahoó, ne ʻi ai ha fale faiva ne huluʻi maʻu pē ha faiva ʻaho ʻi he Tokonaki kotoa. Naʻá ku ʻalu maʻu pē mo haku kaungāmeʻa ʻe ua pe toko tolu ki ai. Ne fakaʻaliʻali ʻi he fale faivá ha faiva nounou fekauʻaki mo e sipotí mo ha ngaahi ongoongo ʻoku lolotonga hoko. Ko e faiva lahí ne meimei ko ha faiva kaupoe ne lahi ai ʻa e taú.

ʻI he Tokonaki ʻe taha, lolotonga e taimi mālōloó, ne teke mai ki tuʻa ʻe he kau ngāué ha pasikala lova. Naʻe lanu kulokula pea fakaʻofoʻofa pea naʻe ʻai ke nau foaki ia ki ha tokotaha ʻi he kau mamatá naʻá ne maʻu e tikite monūʻiá! Hauē ʻa ʻeku fakaʻamu ke u maʻu ʻa e pasikala ko iá!

Naʻe ala hifo ʻa e tokotaha naʻá ne fai e fakamatalá ki he loto meʻa ne faʻo ai ʻa e ngaahi tikité ʻo toʻo hake ha tikite. ʻI heʻene lau ʻa e fiká, naʻá ku sio hifo ʻo ʻilo ʻoku ou maʻu ʻa e tikite monūʻiá. Ka naʻe ʻikai te u ngaue pe lea. Ne u fuʻu ongoʻi mā mo fakamāʻia. Naʻe ʻikai ke u maʻu ha loto falala ke u tuʻu ʻo talaange ki he tokotaha kotoa ne u maʻu ʻa e tikite monūʻiá. Naʻe tuʻo ua ʻa ʻene toe lau mai ʻa e fika naʻá ne maʻu ʻa e palé pea ʻi he taimi kotoa naʻá ne lau ai iá ne u ʻai ʻeku tikité ʻo fakahanga ki lalo ke ʻoua naʻa sio mai ha taha ki ai. Ne faifai pea toe lau mai ʻe he tokotaha fakamatalá ha toe fika foʻou. Naʻe maʻu ʻe ha taha hoku kaungāmeʻa ne u ʻalu mo ia ki he faivá ʻa e fika foʻoú. Naʻá ne puna hake, kaikaila pea lele ki he siteisí ke maʻu ʻene pasikalá. Naʻá ku mei maʻu ʻa e pasikala ko iá!

ʻI heʻeku lue toko taha mei he fale faivá he Tokonaki ko iá, naʻá ku fakakaukau ki he talanoa ʻo e kiʻi pato ngali palakuú. Naʻá ku ongoʻi tatau tofu pē mo e kiʻi suaní. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ʻoku ou mavahe atu ki he vaotaá ʻo feinga ke toitoi pea ʻikai ha taha ʻe saiʻia ʻiate au. Ne ʻikai te u ʻilo pe ko hai au, pe ko e hā te u malava ʻo faí. ʻI heʻeku aʻu atu ki ʻapí, naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke ʻi ai ha liliu. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku fakakaukaú, “Kuo taimi ke u anga fuʻu lahi. He ʻikai ke toe hoko ha meʻa peheni kiate au.”

Ne kamata ke u ʻilo ne ʻi ai ha niʻihi ne mau feohi ne nau ʻofa mo tokanga mai kiate au. Ne tokanga mai ʻa e kau pīsopeliki ʻi hoku uōtí pea pehē ki heʻeku palesiteni fakasiteikí ʻa ia naʻa mau nofo pē he hala tatau. Naʻa nau akoʻi kiate au ʻa e ongoongoleleí. Naʻa nau fakamoʻoniʻi kiate au fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e Fakamoʻuí pea mo ʻEne Fakalelei mahuʻingá mo e meʻa te ne lava ke fakahoko maʻakú. Naʻa nau toutou lau kiate au ʻa e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá mo ʻene fuofua mata-meʻa-hā-mai ʻi he Vao ʻAkau Tapú. Ne u tupulaki mei he meʻa ko ia ne u aʻusiá ha tōʻonga fakaʻofoʻofa ʻo hono lau he uike kotoa ʻa e tohi Siosefa Sāmita—Hisitōliá. ʻI heʻeku fai iá, ne u ʻilo te u lava ʻo maʻu ha mālohi ke ikunaʻi ha faʻahinga meʻa pē te u fehangahangai mo ia he lolotonga e uike ko iá.

ʻI he taimi ko ia ʻo ʻeku moʻuí, ʻi he taimi ne u fie maʻu lahi taha ai ha tahá, ne faitāpuekina au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní. Naʻá Ne ʻafioʻi au peá Ne ʻomi ʻEne kau tamaioʻeikí ke tokoni ke u ʻiloʻi Ia ʻiate au pē. Naʻa nau fāʻofua kiate au pea fakahā ʻi heʻenau ngaahi ngāué ʻoku ʻikai ko ha kiʻi pato palakū au pea kapau te u moʻui taau pea tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke u hoko “ko e tuʻi ʻo e anovaí.” Ne kamata ke ʻomi ʻe he tāpuaki mo e mahino ʻo e Fakaleleí ha toe mālohi mo ha loto falala kiate au.

ʻI he hoko hoku taʻu 16, ne fakalotolahiʻi au ʻe he kau tangata leleí ni ke u maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké. Hili hono maʻu ʻeku lekomení, ne u heka ʻi heʻeku pasikala motuʻá ʻo lele atu ʻi ha ngaahi maile lahi ki he ʻapi ʻo e pēteliaké. Naʻá ne fakamatalaʻi mai ʻa e ʻuhinga ʻo e tāpuaki fakapēteliaké mo e founga ʻe lava ke hoko ai ko ha tāpuaki ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ne hilifaki hono ongo nimá ki hoku ʻulú. Hili e meʻa ko ia ne hokó, ne ʻikai toe tatau ʻa ʻeku moʻuí.

Ne u tali ha uiuiʻi ke u ngāue fakafaifekau ki Sikotilani pea naʻe hoko ia ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni. Hili ha ngaahi uike siʻi ʻo ʻeku foki mai ki ʻapí, ne u fetaulaki mo hoku uaifi ʻi he kahaʻú ʻi ha fakataha ʻa e Siasí. Naʻá ma teiti peá u kole mali kiate ia. Naʻá ma mali ʻi he Temipale Sōlekí.

ʻOku ʻi ai ha sētesi ʻe taha ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké, ʻokú ne talamai ʻe fakaʻatā au ke u nofo mo ha ʻāngelo ʻi māmani. ʻI he taimi ne foaki mai ai ʻe he pēteliaké ʻa e tāpuaki ko iá, ne ʻikai te u ʻilo pe ko e hā ʻa e ʻāngelo, kae ʻumaʻā ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi leá ni. ʻI heʻeku mavahe mei he temipalé ʻi he ʻaho ne silaʻi ai au mo hoku uaifí, naʻá ku ʻiloʻi hono ʻuhingá. Kuó ne hoko ko e maama ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakamālō kiate ia koeʻuhí kuo fakaʻatā au ke u nofo ʻi ha ʻātaki ʻo e māmá. Kuó ne ʻomi ʻa e fiefia mo e nēkeneka ki heʻema fānau ʻe toko 8, makapuna ʻe toko 25 mo ha makapuna ua ʻe toko 2. Kuo ui ia ʻe heʻema fānaú kotoa ko e tokotaha kuo faitāpuekina. ʻOku ou fakamālō ai ki he ʻOtuá ko e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí pea mo e tāpuaki taʻengata ʻo e ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé.

ʻE feinga ʻa Sētane ke tau tui ko e fanga kiʻi pato palakū kitautolu pea ʻoku ʻikai ha faingamālie ke tau hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu takitaha ʻi ha founga makehe. Hangē ko ia kuo faʻa lea ʻaki ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ ʻOku mahino ʻa e takiekina ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá ʻi he ngaahi meʻa iiki ʻo ʻetau moʻuí.”1 Ko ʻEne fānau kitautolu. Kuó u ʻilo te tau lava ʻo mavahe hake mei hotau ngaahi ʻātakai lolotongá pea hoko ko e “ngaahi tuʻi mo e kuini ʻo e anovaí” ʻaki ʻetau muimui ki he ngaahi fekau ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ʻi ai mo ha toe meʻa ʻoku ou ʻilo. ʻOku ou ʻiloʻi ko hai koe mo e feituʻu naʻá ke haʻu mei aí. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi fakahaá ʻa ʻetau faivelenga ʻi he maama fakalaumālié (vakai, Fakahā 12:7–11; T&F 138:56; ʻĒpalahame 3:22–23). ʻI heʻetau haʻi fakamaʻu ʻa ʻetau fakamoʻoní ki he moʻoni fakaofo ko iá, ʻe hoko ʻa e ʻaho takitaha ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa kiate kitautolu kotoa.

Nofo maʻu ʻi he faʻahi ʻa e ʻEikí. Kapau ʻokú Ne lava ʻo tokangaʻi ha kiʻi tamasiʻi anga fakaʻofa mo mā hangē ko aú, te Ne lava ʻo tokangaʻi koe ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Ko ha foha pe ʻofefine fili koe ʻo e ʻOtuá. Fili ke ke moʻui ʻo fakatatau mo e tuʻunga fakalangi ʻoku ʻiate koé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neal A. Maxwell, “Becoming a Disciple,” Ensign, June 1996, 17.

Ko ha foha pe ʻofefine fili koe ʻo e ʻOtuá. Fili ke ke moʻui ʻo fakatatau mo e tuʻunga fakalangi ʻoku ʻiate koé.

ʻIkai Ke ke Saiʻia ʻIate Koe?

Fakakaukau ki he meʻá ni: Ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke ke aʻusia ʻa e tuʻunga māʻolunga taha te ke malavá ʻi Haʻane tokoniʻi koe. (Vakai, Loma 8:16–17.)

Ne teke mai ki tuʻa ʻe he kau ngāue ʻa e fale faivá ha pasikala lova. Naʻe lanu kulokula pea fakaʻofoʻofa pea naʻe ʻai ke nau foaki atu ia. Hauē, ʻa ʻeku fakaʻamu ke u maʻu ʻa e pasikala ko iá!

Naʻá ku sio hifo ʻo ʻilo ʻoku ou maʻu ʻa e tikite monūʻiá. Ka naʻe ʻikai te u ngaue pe lea. Naʻá ku fuʻu mā peá u fakamāʻia.

Ne ʻomi ʻe he tāpuaki mo e mahino ki he Fakaleleí ha toe mālohi mo ha loto falala kiate au.

Tā fakatātā ʻa Jerry Harston, tukukehe ʻa ia ʻoku fakamahino atú; faitaaʻi ʻo e kapakaú © Getty Images; faitaaʻi ʻo e ngaahi manupuná ʻe Graham Ford, © Getty Images

Fakaikiiki mei he Kalaisi ʻi Ketisemaní, fai ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.