2010
E Molimau le Agaga Paia i le Upumoni
Mati 2010


O Le Mea Ua Tatou Talitonu I Ai

E Molimau le Agaga Paia i le Upumoni

O le Agaga Paia o le sui lona tolu lea o le Aigaatua. O ia o se peresona o le agaga, e leai se tino o aano ma ivi (tagai MFF 130:22). E masani ona ta’ua o ia o le Agaga, o le Agaga Paia, o le Agaga o le Atua, o le Agaga o le Alii, po o le Fesoasoani. E galulue i le lotogatasi atoatoa o ia ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.1

I le avea ai ma se peresona o le agaga, o le Agaga Paia e na o le tasi lava le nofoaga e mafai ona i ai i le taimi, ae o Lana uunaiga e mafai ona i ai i soo se mea lava i le taimi lava lena.2

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) e faapea, “E ala mai i le Agaga Paia e oo atu ai le upu moni i neura ma musele o le tino ina ia le mafai ona galo ai.”3

O le mauaina foi o le Agaga Paia pe a tatou salamo ma papatisoina e mafai ai ona faapaiaina i tatou. O le faapaiaga o le faagasologa lea o le saoloto mai agasala—mama a’ia’i, mama ma paia—e ala i le Togiola a Iesu Keriso (tagai Mose 6:59–60). E faapaiaina i tatou pe a gauai atu o tatou loto i le Atua (tagai Helamana 3:35).

  1. O le Agaga Paia “e molimau i le Tama ma le Alo” (2 Nifae 31:18). Ua na o le mana lava o le Agaga Paia e mafai ai ona tatou maua se molimau maumaututu e uiga i le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso.4

  2. E molimau le Agaga Paia i le upumoni, ma o Lona mana e mafai ai ona tatou “iloa le moni o mea uma lava” (Moronae 10:5).

  3. E aoao mai le Agaga Paia ia i tatou mea uma lava ma faamanatu mai foi e ia ia i tatou mea uma ua tatou aoaoina e uiga i le Alii ma Lana talalelei (tagai Ioane 14:26).

  4. O le Agaga Paia o le a “faaali ia i [tatou] mea uma e tatau ona [tatou] faia” (2 Nifae 32:5). E mafai ona ia taialaina i tatou i a tatou filifliga ma puipuia i tatou mai le matautia faaletino ma faaleagaga.

  5. A o tatou naunau e iloa upu o le ola faavavau ma a e faatagaina nei upu ina ia tuia ai o outou loto, o le a fesoasoani le Agaga Paia ia tatalaina lou mafaufau ma lou loto i le malamalama ma le poto e sili atu.5

  6. Ua faamanuiaina i tatou i meaalofa o le Agaga e ala i le Agaga Paia. O nei meaalofa e faamanuiaina o tatou olaga ma olaga o e tatou te alolofa ma auauna atu i ai. (Tagai 1 Korinito 12:1–12; Moronae 10:8–18; MFF 46:11–33.)

  7. O le Agaga Paia ua ta’ua o le Fesoasoani aua e mafai ona Ia faatumuina i tatou i le “faamoemoe ma le alofa atoatoa” (Moronae 8:26).

  8. O Atamu o le tagata muamua lea o le lalolagi na papatisoina ma maua le Agaga Paia (tagai Mose 6:64–66).

  9. O le mana o le Agaga Paia, e faapaiaina ai i tatou pe a tatou salamo, ma papatisoina ma faamauina, ma taumafai e usitai i poloaiga a le Atua (tagai Mosaea 4:1–3; 5:1–6).

Faamatalaga

  1. Tagai Faamaoni i le Faatuatua (2004), 7–8; Tala’i La’u Talalelei (2004), 90–91.

  2. Tagai Gospel Principles (2009), 32.

  3. Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:48.

  4. Tagai 1 Korinito 12:3; Faamaoni i le Faatuatua, 7.

  5. Tagai Enosa 1:3; Tala’i La’u Talalelei, 18.

“Ua oo ina faalogoina e a’u o Nifae upu uma a lo’u tamā, … na ia tautala mai ai i le mana lea na ia maua i le faatuatua i le Alo o le Atua— … o a’u foi o Nifae, ua manao foi ina ia ou vaai ma faalogo ma iloa nei mea, i le mana o le Agaga Paia, o le mea foaifuaina lea a le Atua ia i latou uma o e sailiili ia te ia ma le filiga” (1 Nifae 10:17).

Ata na tusia e Craig Dimond, David Stoker, Welden C. Andersen, Derek Israelsen, Matthew Reier, ma Christina Smith; ata tusi o Nifae na saunia e Jerry Thompson; Atamu ma Eva, na saunia e Lonni Clarke