2010
Ke Fakakāinga pe ʻIkai Fakakāinga
Sune 2010


Ke Fakakāinga pe ʻIkai Fakakāinga

Naʻe ʻikai ke u lava au ʻo manatuʻi e tali ʻo ha foʻi fehuʻi ʻe taha ʻi he kiʻi siví. Naʻe mei faingofua ʻaupito ke u kiʻi hila atu ki he tali hoku kaungā akó.

ʻI heʻeku hoko ko ha taha ako neesi taʻu 17, naʻá ku fakatokangaʻi ko hoku taʻu hono ua ʻi he kolisí naʻe faingataʻa. (ʻOku mau ʻosi mei he ako maʻolungá ʻi he ʻotu Filipainí ʻi homau taʻu 16.) Naʻe kiʻi fakaongosia moʻoni ʻa e toutou siví, ʻa e ngaahi fakatotoló, mo hono lau ʻo e ngaahi meʻa ne ʻomaí. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻe ʻi ai maʻu pē ha ngaahi foʻi fuopotopoto lanu fakapoʻuli ʻi hoku ongo matá, he naʻe angamaheni ʻaki ʻa e ʻikai ke u maʻu ha mohe feʻungá. Neongo e lahi ʻa e ngāué, ka naʻá ku feinga maʻu pē ke u manatuʻi ko e “feilaulaú ʻokú ne ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.”1

Naʻá ku ʻilo kapau te u ngāue mālohi, te u maʻu ha kahaʻu lelei ange. Ko e taimi pē ne u fakakaukau ai ke tuku ka u ʻalu ʻo mohe ʻo taʻe-ako, naʻá ku fakakaukau ki he lahi ʻo haʻaku mamahi mo ongoʻi foʻi ʻi he ʻaho ka hokó ʻo kapau ʻe kovi haʻaku sivi pe ngāue naʻe ʻomi ke fai. Naʻe hoko ʻeni ko ha fakalotolahi feʻunga ke u ʻāʻā kae lava ʻo ako.

Naʻe taʻe-fiemālie ha tokolahi ʻo hoku ngaahi kaungā-akó ʻi he taimi ne māʻulalo ai honau māká ʻi ha sivi. Ka, naʻe ʻikai ke nau fie ngāue pe fie ako mālohi. Ko hono olá, naʻe faʻa “fetokoniʻaki” ʻa e fānau akó ʻaki haʻanau fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi talí ʻi he lolotonga ʻo e fanga kiʻi siví pe ngaahi sivi lalahí, ʻo fakangofua ʻa e niʻihi kehé ke nau sio ange ki heʻenau ngaahi pepa siví ʻi he taimi ʻoku ʻikai sio mai ai ʻa e palōfesá. Naʻe faʻa fakataueleʻi au ke u fai ʻa e meʻa tatau, ka naʻe ʻikai ke u teitei fai ia. Kuo tā-tuʻolahi haʻaku lau ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí ʻoku ʻi ai ha tuʻunga moʻui māʻolunga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻoku ʻikai fai ha fakakāinga. Ko ia, naʻá ku ako mālohi ai mo tekeʻi ʻa e fakatauelé, neongo ne hoko ʻeni ʻi ha ngaahi taimi ke u maʻu ai ha maaka maʻulalo ange ʻi hoku ngaahi kaungā akó, he naʻa nau fetokoniʻaki kinautolu.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe hokohoko ai ʻeku ngaahi kalasí mei he 7 pongipongí ki he 7 efiafí, pea naʻe ʻi ai ʻeku sivi ʻi he kalasi kotoa pē. Naʻá ku ako ai ha peesi ʻe 10 ki heʻeku ʻuluaki siví ʻataʻatā pē. Naʻá ku fifili ai, “Te u lavaʻi fēfē kotoa ʻeni?” Kae mālō, he naʻá ku lavaʻi lelei ʻeku ʻuluaki siví. ʻI he lolotonga ʻo e maʻu meʻatokoni hoʻataá, naʻá ku ako ai ki heʻeku sivi hokó. Ko e taimi naʻá ku ʻalu ai ki he kalasí ʻo kamata ʻa e siví, naʻá ku fakatokangaʻi ne u ʻilo ʻa e tali ki he foʻi fehuʻi kotoa pē tuku kehe pē ʻa e taha. Naʻá ku fakakaukau ai, “ʻE lava fēfē ke hoko ʻeni? Ne u ako mālohi ki he sivi ko ʻení. ʻOku totonu ke u ʻilo ʻa e tali ko ʻení!”

ʻI heʻeku tātā leʻo lahi ʻeku pení ʻi hoku seá, ne haʻu kiate au ʻi ha laumomeniti pē ʻa e fakakaukau ke u kiʻi tafoki, leʻei hoku louʻulú, ʻo sio kaihaʻasi ki he tali hoku kaungā akó. Naʻá ku pehē, “Te u lava pē ʻo kiʻi fai tuʻo taha ʻeni, pea te u haohaoa ʻi he siví. He ʻikai ke fuʻu fēfē ʻa e tuʻo tahá. ʻIkai ngata ai, he ʻikai sai ke u taʻe-ʻilo ʻeni. Naʻá ku ako mālohi, ka ʻe māʻulalo ange hoku māká ʻi hoku kaungā akó koeʻuhí ʻoku ʻikai ke u fakakāinga!” Ka, naʻe ʻikai ke u ongoʻi fiemālie. Naʻá ku tangutu taʻemanonga pē ʻi hoku seá, ʻo feinga ke fai haʻaku fili: te u fakakāinga pe ʻikai.

Pea ne pehē mai ha leʻo ʻi loto ʻiate au, “ ʻOua, Seli! Ko e fakakāingá ʻoku hala, pea ʻokú ke ʻiloʻi ia!” Fakafokifā pē kuó u fakatokangaʻi ʻe tatau ai pē kapau te u maʻu ha maaka haohaoa he siví, he ʻikai te u ongoʻi fiemālie ʻi hoku māká kapau te u fakakāinga. Naʻe falala mai ʻeku Tamai Hēvaní ke u fai ʻa e fili totonú—ko e fili ko ʻení ko e sivi moʻoní ia.

Pea naʻe haʻu leva ki heʻeku fakakaukaú ha potu folofola naʻá ku ako ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté: “ ʻE fēfē ʻeku fai ʻa e hala lahí ni, ke u halaia ai ki he ʻOtuá?” (Sēnesi 39:9) Naʻá ku ʻilo naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi ha ngaahi meʻa lahi, ʻo kau ai ha ngaahi sivi mo ha ngaahi ngāue fakaako lahi. ʻE anga fēfē haʻaku fakangaloki kotoa e ngaahi meʻa kuó Ne fai maʻakú kau fili ke faiangahala?

ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻe au ʻa e ola ʻo e sivi ko iá ʻo aʻu ki he ʻahó ni. Pe naʻá ku maʻu ʻa e talí pe ʻikai, ʻoku ʻikai ke u manatuʻi ʻe au. Ka kuó u manatuʻi maʻu pē ʻa e ongoʻi lelei naʻá ku maʻu ʻi heʻeku fai ʻa e fili totonú.

Ko hoku taʻu hono tolú ʻeni ka ʻoku ou kei fehangahangai pē mo ha ngaahi ngāue fakaako lahi fau pea mo e ngaahi fakatauele tatau; ka, ʻoku ʻikai toe faingataʻa ʻa e fili pe te u fakakāingá koeʻuhí he kuó u ʻosi fai ʻa e fili ko iá, ʻi ha taimi naʻe faingataʻa ai ke tekeʻi ʻa e fakatauelé. Kuó u ʻilo ko e fiefia mo e fakanonga ʻo e maʻu ha maaka maʻolungá ʻoku lelei ange ia ʻi he taimi ʻoku ou ngāue mālohi ai mo maʻu he founga totonú. Ko hono moʻoní, kuo teʻeki hoko ʻa e faiangahalá, ko ha fiefiaʻanga (vakai, ʻAlamā 41:10). Ko e fiefia moʻoní ʻoku maʻu ia ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú mo muimui ki he faleʻi ʻa hotau palōfitá mo e kau taki ʻo e Siasí. ʻOku ou tui moʻoni ki he kupuʻi lea “[Tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Te ke maʻu ʻi heni ʻa e malú mo e fiemālié].”2

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himi, fika 16.

  2. “Tauhi ʻa e Ngaahi Fekaú,” Ngaahi Himi, fika 195.

Tā fakatātā ʻa Gregg Thorkelson