2010
O Se Meaalofa e Tatau i ai le Tausiga Faaopoopo
Tesema 2010


O Se Meaalofa e Tatau i ai le Tausiga Faaopoopo

Faatasi ai ma faamanuiaga uma lava ua tatou maua mai nei vaitausaga faaonapo nei, aua nei o tatou tuulafoaia mea ia e siitia ai galuega a le Agaga Paia.

Ata
Elder Neil L. Andersen

Ua silia ma le 50 tausaga, ae ou te manatuaina lelei lava le taeao o le Kerisimasi o le 1959. Faatasi ai ma se naunautaiga faatamaitiiti, sa ou matua faamoemoe lava mo se uila vilivae fou. Na matou faaaogaina ma lou uso ma lou tuafafine matua le uila e tasi, o se uila tuai lava e 24-inisi (61 sm) lea na matou aoao uma ai lava e iloa tietie. Ua leva na tea lea ituaiga fausaga, ma na ou talosaga atu i o’u matua mo se uila fou. I le toe tepa la i tua, ua fai ai lava si o’u matamuli i lo’u le mafaufau i le tau o sea ituaiga meaalofa i se aiga e itiiti lava se tupe maua.

Ua oo i le taeao o le Kerisimasi, ma na ou puna atu i luga o faasitepu mai lo matou potu moe i lalo. Na ou tamoe atu i le potu malolo, na ou autilo solo mo se uila ae leai se mea. Sa tau pe lo’u fatu ina ua ou vaaia se tamai meaalofa i lalo o la’u totini, ma sa ou taumafai e taofiofi lo’u le fiafia.

Ao matou nonofo faatasi o se aiga i le potu malolo, na fai mai lo’u tama ia te au e aumai se naifi mai le umukuka lea na sosoo ifo sei matou tatalaina ai se pusa o loo i ai se meaalofa mo lo’u uso. Na ou savali atu i totonu o le tamai umukuka ma autago solo mo le ki o le moli ia iloa ai lo’u auala. Ao faamalamalamaina e le moli le potu, na matua faatumulia a’u i le fiafia. O luma tonu lava o au o loo tu ai se uila uliuli manaia e 26-inisi (66 sm)! Sa ou tietie i lena uila mo le tele o tausaga, tausia faalelei, vaavaai lelei ma faauo i ai—o se meaalofa na umi ona talisapaia ma faapelepeleina.

O se Meaalofa Sili Atu

I le toe tolu masina ao lumanai lena Kerisimasi, na tuu mai ai ia te au se isi meaalofa na sili atu le taua ma umi na aoga nai lo le uila. Na papatisoina au ma tuuina mai le meaalofa o le Agaga Paia. I na tausaga o lo’u talavou ma atonu i le tele o tausaga talu mai lena taimi, sa pei au o sa Lamana ia na faamatalaina e le Faaola “sa papatisoina i le afi ma le Agaga Paia, a ua latou le iloaina” (3 Nifae 9:20).

Na faamamafaina e Iesu le taua le mafaatusalia o le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia: “E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, a le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua” (Ioane 3:5). Ma ina ia faamamaina le tulaga faigata o Lana faaaliga i Ona soo ua lata ona Ia tuua i latou, na folafola atu e le Faaola lenei meaalofa faalelagi: “Ou te auina mai o ia [le Fesoasoani] ia te outou” (Ioane 16:7).

O se meaalofa lenei o le mana maoae. Ua tatou aoao mai tusitusiga paia mea o le a aumaia e lenei meaalofa i e taliaina ma le naunautai: “O le Agaga Paia … e molimau atu i le Tama ma le Alo” (MFF 20:27; tagai foi 1 Korinito 12:3; 3 Nifae 28:11; MFF 42:17). O le Agaga Paia e aoao ia te i tatou i mea uma lava ma faamanatu mai foi ia te i tatou i mea uma lava (tagai Ioane14:26). E taitai e Ia i tatou i le upu moni ma faaali ia i tatou mea e oo mai (tagai Ioane16:13). Na te faamalamalamaina o tatou mafaufau ma faatumuina o tatou agaga i le olioli (tagai MFF 11:13). E ala mai Lona mana tatou te iloa ai le moni o mea uma lava (tagai Moronae 10:5). O le a Ia faamatalaina mea lilo a le Atua ia te i tatou (tagai 1 Nifae 10:19).

Na te faaali mai ia i tatou mea e tatau ona tatou faia (tagai 1 Nifae 4:6; MFF 8:2). Na te musuia i latou tatou te aoaoina (tagai 2 Nifae 33:1). O le mea pito i taua, o le faamagaloga o agasala e oo mai e ala i le Togiola “i le papatisoga, ma le afi, ioe, o le Agaga Paia” (MFF19:31; Tagai foi 2 Nifae 31:17), ma iu ai lava ina faatagaina i tatou ina ia faapaiaina e lenei meaalofa ma ia tutu ma le le pona i luma o Keriso i le aso gataaga (tagai 3 Nifae 27:20).

O lenei meaalofa o le soa tumau o le Agaga Paia e avanoa mo na o i latou ua papatisoina ma faamauina o ni tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.1 E mafai e le Agaga Paia ona uunaia i taimi uma i latou uma o loo sailia le upu moni, ae o le meaalofa o le Agaga Paia e faapolopolo i lona atoatoa mo i latou ua tauaveina i o latou luga feagaiga o le talalelei toefuataiina.2 E moni lenei meaalofa. O se faamanuiaga faalelagi i tagata o le Ekalesia.

O le Agaga Paia e le o se meaalofa e faapolopolo mo na o sina vaega—o le peteriaka, o le faiaoga asiasi faamaoni, le uo musuia—ae ua folafolaina mo i tatou uma lava pe afai ua tatou saili ma le filiga lo tatou ala e toe foi atu ai i lo tatou aiga faalelagi. Na faamamafaina e Peresitene Uilifoti Uitilafi (1807–98) le manaomia e le Au Paia taitasi o le Agaga Paia: “Sei o tatou galulue ia ina ia maua le Agaga Paia. … O le Agaga lenei e tatau ona ia i tatou e mafai ai ona faatinoina faamoemoega o le Atua i luga o le fogaeleele. E sili atu lo tatou manaomia o lena nai lo se isi lava meaalofa. … E tatau ona tatou tatalo i le Alii seia tatou maua le Fesoasoani. O lenei le mea sa folafola mai ia i tatou ina ua papatisoina i tatou. O le agaga lea o le malamalama, o le upu moni, ma faaaliga, ma e mafai ona faatasi ma i tatou uma lava i le taimi lava e tasi.”3

O Le Manaomia o Musumusuga Patino

Ua tatou ola i se taimi ua matua fou lava tulaga o femalagaaiga, fesootaiga, ma le mauaina o faamatalaga pe a faatusatusa i aso ua mavae. Ae o mataupu sao e pei o le faamaoni, ola mama, faapaiaina o le Sapati, tiutetauave faaleaiga, e oo lava i le faapaiaina o le olaga—o mataupu ua leva ona taulimaina faatasi e le lalolagi ma le Au Paia o Aso e Gata Ai—o lea ua vaaia le faaliliuina i soo se auala ma ua tatala e fai i ai felafolafoaiga (tagai MFF 1:16).

A o faamamafa mai i le atiina ae o tekinolosi ma fesootaiga le lalolagi faanei onapo i o tatou luga, o le i ai i le lalolagi ae le o ni o o le lalolagi ua manaomia ai lo tatou faia pea lava pea o filifiliga ma faaiuga (tagai Ioane17:14). E matua taua le iloatino faaleagaga. I le avea ai ma soo o Keriso, e tatau ona avea le meaalofa o le Agaga Paia o se vaega e mataituina, tumu i le tatalo, i aso uma i o tatou olaga. Na saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “E leai se tasi o i tatou e mafai ona ola i le lalolagi i nei ona po, e sili atu ona faaitiitia i le lumanai, e aunoa ma se musumusuga patino.”4

E mafai faapefea ona tatou faaaogaina lenei meaalofa faalelagi e avea o se tapasa taua mo a tatou gaoioiga i aso uma? E tatau ona tatou talitonu e oo lava i o tatou vaivaiga, o le leo itiiti ma le filemu tatou te lagonaina e mai lo tatou Tama. E tatau ona tatou tatalo ma saili ma aua le fefe pe a oo mai tali i o tatou loto ma mafaufau. Talitonu i ai e paia. E moni lava.

Ia Fepuari o le 1847 na faaali mai ai le Perofeta o Iosefa Samita ia Polika Iaga i se miti po o se faaaliga. Na fesili atu Peresitene Iaga i le Perofeta pe i ai sana savali mo le Au Paia. Na tali mai le Perofeta: “Ta’u atu i tagata ia lotomaualalo ma faatuatua ma mautinoa le tausia o le Agaga o le Alii ma o le a taitaia sa’o i latou. Ia faaeteete ma aua nei liliueseina pea le leo itiiti ma le filemu; o le a aoaoina [oe i mea] e fai ma mea e te alu i ai; o le a fua mai i fua o le malo. Ta’u atu i le usoga ia tatalaina pea o latou loto i molimau ina ia oo i le taimi e sau ai le Agaga Paia ia i latou, o le a saunia o latou loto e taliaina.”5

O le talitonu o le a oo mai faaaliga ia te oe faapea foi ma isi, o le tatalaina lea o lou loto i le talitonuga maumaututu.

Galuega a le Agaga Paia

O faataitaiga o auala e galue ai le Agaga Paia i aso uma i olaga o tagata o le Ekalesia e anoanoai ma musuia. O le tele lava e filemu ma patino, faatoa vaaia lava le taua pe a tatou toe vaai i tua i suiga na tutupu mai ai. Mafaufau i ou lava aafiaga ao e faitau i se faataitaiga o aafiaga na faasoa mai ia te au.

  • Sa mafaufau se tina i nisi o avanoa faigaluega e mafai ona ia sailia pe a toe foi lana fanau i le aoga. Ao nofo o ia i le sauniga faamanatuga, na tulai le peresitene o le siteki e fai lana molimau. Na ia faitauina se mau: “Aua le saili i oloa po o mea le aoga o lenei lalolagi, aua faauta, e le mafai ona e alu ma ia mea” (Alema 39:14). Na goto ifo lena mau i lona loto i lena aso Sapati e avea o se faamaoniga faaleagaga o mea e tatau ona ia sailia i le tausaga a sau.

  • Sa papatisoina se tamaitiiti e valu tausaga le matua ona faamauina lea e avea ma se tasi o le Ekalesia, ma mauaina le meaalofa o le Agaga Paia i lima o lona tama ma lona tamamatua. Ao tu fiafia le tamaitiiti e faasoa atu lana molimau, na faafusei lava ona ia lagonaina se faalogoga ese ma na tau le mafai ai ona ia tautala. Na toe faamatalaina e le uso lena aafiaga ma faapea mai, “Na ou faalogoina le matua malosi o lagona o le Agaga i lena taimi.”

  • Na tuitui e se faifeautalai ma lana soa le faitotoa a se tagata sailiili na la tuuina i ai se Tusi a Mamona. Ao tatalaina e le tina matua le faitotoa, na faalogoina e le faifeautalai se faalogoga malosi lea na ufitia uma ai o ia. Na faafeiloaia faifeautalai e le tina ma faamatala atu na ia faitauina le tusi ma ua ia talitonu i mea na la aoaoina ai o ia. Na matua aafia lava le faifeautalai talavou i le lagona na ia maua lea na ia tatalo ai, “Tama Pele e, faamolemole tuu mai ia aua lava nei galo le lagona na ou lagonaina i le aso.”

  • O se tamaitai aoga i le kolisi e mamao mai lona aiga na matua lagonaina lava le tuuatoatasi. Na ia augani atu i ana tatalo ina ia maua e ia se fesoasoani i lona faafitauli. I se tasi taeao i le vasega, na ia lagonaina se faalogoga uiga ese lava o le toafilemu. Na oo mai se manatu i lona mafaufau: “E le tuua lava na o oe.” Na tali mai ana tatalo, ma na mou ese atu ona lagona o le misia o lona aiga.

  • O se tama faatuatua na malaga atu e fesoasoani i se atalii na faia ni filifiliga sese ma o le a puapuagatia nei i taunuuga o ana faaiuga. I itula uumi filemu na malaga ai o ia ina ia taunuu i lona atalii, na tatalo le tama ao ita o ia i mea sese a lona atalii. Ona oo mai ai lea o se manatu manino ma iloa gofie i le mafaufau o lenei tama: “O ia foi o Lo’u atalii.”

  • Sa saofai se Lora e 16 tausaga i se vasega o le Aoga Sa e faalogologo i se faiaoga. O le taimi lea o le Eseta, ma na saunia e le faiaoga se lesona i le Togiola. Ao talanoa atu e uiga i le puapuaga na onosaia e le Faaola, na ia talanoa e uiga i le tafe toto o pupu ninii uma, sauaina, ma le puapuagatia i luga o le satauro. E lei mafaufau lava le tamaitai talavou e uiga i le togiola i se tulaga auiliili faapea. Na oo mai i lona mafaufau se ata faalemafaufau. I le silia ma le 25 tausaga mulimuli ane, na ia talanoa ai ma le ootia tele e uiga i le aafiaga: “O lena lava aso na molimau mai ai le Agaga Paia ia te au o Iesu o le Keriso.”

O Le Taua o le Usitai

O loo tatou ola i se vaitaimi ua siomia ai i tatou e elemene sili ona matautia o le amioleaga. O fesootaiga faatekinolosi, lea o loo aumaia le tele o mea matagofie i o tatou olaga, o loo osofaia foi o tatou nuu—ma e oo lava i o tatou aiga pe afai tatou te le faaeteete—i lena mea lea e vave ai lava ona tatou le lagonaina le meaalofa o le Agaga Paia. E tatau ona tatou nofouta i mea tatou te faatagaina e faatosinaina ai o tatou agaga.

Afai e te manao i se faamaninoga atili i le malamalama ma le talitonu i le leo itiiti, ma le filemu, e leai se vailaau sili nai lo le usiusitai faateleina. Na fetalai atu Iesu i ona soo, “Ai se tasi e fia mulimuli mai ia te au, ia le usitai o ia ia te ia, ae ave lona satauro, ma mulimuli mai ia te au” (Mataio 16:24).

Na fautua mai e Peresitene James E. Faust (1920–2007), o le Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, se fofo faigofie mo le filifiliina o le leo sao e mulimuli ai: “Faalogo ma mulimuli i le leo o le Agaga. O se fofo lenei mai anamua, e faavavau foi, ma atonu e le lauiloa i se lalolagi o loo masani ona saili atu mo se mea fou. E manaomia le onosai i se lalolagi lena e faamamafaina le vave faamalieina. O lenei fofo e le gaoia, e filemu, ma maaleale i se lalolagi o loo faananau i na mea e leoleoa, faasoloatoa, saoasaoa, feilafi, ma faalafua. O lenei fofo e manaomia ai oe ia mafaufau lelei. … O lenei fofo e manaomia ai i tatou ia savavali i le faatuatua i se lalolagi o loo pulea e le vaai.”6

Taimi Filemu e Manatunatu Ai

Na ou mafaufau i nisi taimi i le eseese tele o olaga o la’u fanau mai lo’u lava olaga, na ola ae i se tamai faatoaga a le aiga i Idaho i saute i le vaitausaga o le 1950 ma le 1960. O aso uumi o le fauina o se pa faatasi ma lo’u tama, o itula filemu o le fesiita’i o paipa mo alavai i toga pateta, o se fale e tasi le televise e maua ai na o le tolu alaata, leai se komepiuta, leai ni tamai masini e faalogologo ai i pese [MP3], leai ni telefoni feaveai, o ni nai malaga i taulaga lata ane, nai faatosinaga laiti, ma le tele o le taimi faatasi ma le aiga—o faavae ia na fausia ai le toatele o la’u tupulaga.

I le lalolagi o aso nei e tatau ona tatou saunia ni taimi filemu, taimi e mafaufau loloto ai mo a tatou fanau ma aoaoina i latou i le auala e faalogo ai i le leo itiiti ma le filemu. Faatasi ai ma faamanuiaga uma ua tuuina mai e o tatou olaga faanei ona po, aua nei tatou fiu i mea na e faalauiloa ai galuega a le Agaga Paia: taimi paganoa e tatalo ai, mafaufau ai, mafaufau loloto ai, ma faitau ai tusitusiga paia; ma taimi faatasi ma aiga e le faalavelave i ai le pisa, faatosinaga, ma le tele o gaoioiga.

Usitai i Uunaiga

E ala i le mulimuli i lagona e oo mai ia i tatou, ua tatou aoao ai ina ia talitonu o na [lagona] e o mai lava mai lo tatou Tama. Tatou te “tutupu ae” (MFF 109:15) ina ia aoao ia iloatino lenei leo.

Na fautuaina i tatou e Peresitene Thomas S. Monson ia aua lava nei tolopoina se uunaiga. “Tatou te vaavaai. Tatou te faatali. Tatou te faalogo mo lena leo itiiti ma le filemu,” na ia saunoa ai i le konafesi aoao. “Pe a tautala mai, o alii ma tamaitai popoto e usitai. Tatou te le tolopo le mulimuli i uunaiga a le Agaga.”

Ona faasoa mai lea e Peresitene Monson se aafiaga e uiga i se uo e igoa ia Stan, lea na pe se vaega o lona tino ona o se ma’i. E ui i togafitiga faafomai sili ma tatalo a le aiga ma uo, ae na tumau pea ona faataotolia Stan i le moega ma ua amata ona leai se faamoemoe.

“I se tasi afiafi po sa ou aau ai i le Deseret Gym, ma pupulatoa atu i le faalo a o aau taliaga mai lea itu i lea itu,” na toe faamatalaina e Peresitene Monson. “I le filemu, ae na matuai manino lava, na oo mai ai i lo’u mafaufau le manatu: ‘O lea e te aau iinei e aunoa ma se taumafaiga tele, ao loo faasolo ina vaivai lau uo o Stan i lona moega i le falemai, e le mafai ona migoi.’ Sa ou lagonaina le uunaiga: ‘Alu i le falemai ma tuu atu ia te ia se faamanuiaga.’

“Sa taofi lau aau, fai ou ofu, ma faatopetope atu i le potu o Stan i le falemai. Sa leai se isi i lona moega. Na fai mai le tamaitai fomai o loo i ai o ia i lona nofoa faataavalevale i le vai taele, o loo sauni mo se faamalositino. Na ou faavave atu i lea nofoaga, ma na i ai iina Stan, na o ia, i le faatausiusiuga o le vaega pito i loloto o le vai taele. Na faafeiloai e le tasi le isi ma toe foi atu i lona potu, lea na tuuina atu ai se faamanuiaga faaleperisitua.”

Na faasolo ina toe maua e Stan le malosi ma gaoioi ona vae ma sa aoao e toe savali. Na faaauau le saunoaga a Peresitene Monson: “Na faaalia i nisi e [Stan] mafaufauga pogisa o le faavauvau na ufitiaina ai o ia i lena aoauli ao nofo o ia i lona nofoa faataavalevale i le faatausiusiuga o le vai, ua saisaitia, na foliga mai ai, i se olaga pagatia. Na ia faamatalaina le auala na ia manatunatu loloto ai i taunuuga. O le a matuai faigofie lava ona faaalu le nofoa faataavalevale inosia i totonu o le vai lē leoa o le vai taele loloto. Ona uma ai loa lea o le olaga. Ae peitai o le taimi tonu lava lena na ia vaai mai ai ia te au, o lana uo. O le aso lava lena na aoao moni ai lava e Stan tatou te le o savavali na o i tatou. Na ou aoaoina foi se lesona i lena aso: Aua, aua lava nei tolopoina se uunaiga.”7

I le fetalaiga a le Alii i Lona Afio Mai Faalua, na faamamafaina ai o le meaalofa a le Agaga Paia e tatau ona galue ma le mana tele i le Au Paia: “Aua o e popoto ma talia le upu moni, ma avea le Agaga Paia mo latou taitai, a e lei faaseseina—e moni ou te fai atu ia te outou, e le taia latou i lalo ma lafoina i le afi, a e tumau pea i latou i lea aso” (MFF 45:57).

Ua tatou ola i se taimi matagofie o avanoa, aoaoga, ma le tamaoaiga. Faatasi ai ma nei mea maoae e oo mai ai foi ma mea taufaasese mataga a le tiapolo, o loo taumafai e tulei lo latou ala i totonu o le mamanu o tatou olaga, e oo lava i le taumafai e maulu mai i totonu o le malu saogalemu o o tatou aiga. Pe afai tatou te taliaina le Agaga Paia e avea ma o tatou taitai ma ia popoto i le iloaina, puipuia, ma fausia i luga o lenei meaalofa, o le a le faaseseina i tatou. Ma a o faateleina le leaga i le lalolagi, o le a i ai se mana fesoasoani o le meaalofa o le Agaga Paia mo e amiotonu.

Ao tatou tuuina atu le tausiga sili atu i lenei meaalofa paia, o le a tatou “tumau i lea aso” ma toe mau faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi.

Faamatalaga

  1. Tagai i Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff (2004), 50.

  2. Tagai Dallin H. Oaks, “Ia Maua Pea Lona Agaga,” Liahona, Ian. 1997, 68–71.

  3. Aoaoga: Wilford Woodruff, 42, 53.

  4. Boyd K. Packer, “O Le Faaaloalo Na te Valaaulia Faaaliga,” Liahona, Ian. 1992, 24.

  5. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 104; faaopoopo le faamamafa.

  6. James E. Faust, “Leo o le Agaga,” Liahona, Iuni 2006, 3.

  7. Thomas S. Monson, “O Le Agaga e Ola ai,” Liahona, Iulai 1985, 65, 67.

O Le Meaalofa, saunia e Walter Rane, e le mafai ona kopiina

Ata vali na saunia e Walter Rane

Aoao I Latou ia Malamalama, saunia e Walter Rane, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito a le Ekalesia