2010
Pe Ana Ou I Ai Iina
Tesema 2010


autalavou matutua

“Pe Ana Ou I Ai Iina”

O upu ma musika na tusia e se alii talavou mai Aferika i Saute e faamalosiauina ai i tatou taitoatasi e mafaufau loloto i le Faaola, e le gata i le Kerisimasi ae o taimi uma lava.

E amata filemu lava le fati e pei o se musumusu, o se fatuga e vave lava ona faatumulia ai lou agaga ma ou taliga. E sili atu ona manatua pea pe a amata ona usuina e le aufaipese:

Pe ana ou i ai iina e vaai i lenei tagata ua taunuu, o lenei tagata, o se kamuta e suafa ia Iesu,

Pe a ou vaai i le faitau afe o faapotopoto atu ia te Ia, pe ou te le mulimuli ea ia i latou ma faalogo ia te Ia?

Pe a ou vaai ia te Ia, pe o le a ou vave iloaina o Ia i le tepa tasi atu?

Pe o le a ou iloaina o Ia o le Keriso?

Tagai i le aufaipese, ma o le a e iloa ai o loo pepese tagata uma mai o latou loto. Tagai i le au ta laau ao tuufaatasia ma le faaeteete vaega taitasi o le musika ma tagata popoto faapitoa i leo o loo faapaleniina le faaaliga atoa i le leo e tasi ua lelei ona tuufaatasia. Tagai ma vaai atu i le autalavou matutua a le Siteki a Pretoria i Aferika i Saute, o i latou foi o se tuufaatasiga o le ata i tua atu ma aafiaga, ua tuufaatasia o latou leo i viiga o le Alii o Iesu Keriso.

Ma i le totonugalemu o ia mea uma o loo i ai se taitai pese e 20 tausaga na tusia upu uma, fatuina nota uma, faamaopoopoina faataitaiga taitasi ma faaaliga, ma foafoaina le mea ua iu ina avea o se meaalofa o le Kerisimasi mo ana uo, mo tagata o le Ekalesia, mo le nuu, ae maise lava mo lona Faaola ma lona Tama o i le Lagi.

O Michael McLeod, o se tasi o le a avea ma faifeautalai i se taimi lata mai, e lei mafaufauina o lana gaoioiga o le a oo i se tulaga faapea—o faaaliga i falesa e fa, lea na faatumulia uma lava i le fia selau o tagata matamata a le ekalesia na faafiafiaina. Sa na ona ia tali atu lava i se tofiga na tuuina atu i le autalavou matutua nofofua (AMN) o lana siteki e saunia se pese faalelotu, o se polokalama o musika ma upu e fesoasoani i tagata e tapuai ai i le Faaola. O le mea moni lava, o le polokalama na amata fuafuaina mo Iuni po o Iulai i le 2009 ae ona o le tolopo soo na tuu atu ai ia Tesema.

“Ina ua tau mai e sui o le AMN a le siteki ia te au le mea ua talosagaina ai i latou e fai, na vave lava ona ou faapea atu, ‘Aisea tatou te le faaaogaina ai musika fou nai lo le nono mai o musika a isi?’” na toe manatua e Michael. Na ioe sui o le AMN. Ma na latou iloa foi le tagata sao lava e tuufaatasia o —Michael McLeod.

O Michael o se alii aoga i le Iunivesite a Pretoria, o loo sue lona faailoga i le Igilisi ma le matematika. “Ou te fia manao lava e avea o se faiaoga,” o lana tala lea. Ae ua leva lava ona fiafia Michael i musika. O le mea moni lava, na ia matuai aoaoina seia oo ina ua 17 ona tausaga.

“Sa avea le musika ma sa’u mea fiafia,” na ia faamalamalama mai, “ma o loo ou fiafia pea i ai. Ou te fiafia i le auala e pa’i atu ai le musika i loto o tagata. Ou te fiafia e taimi ma lagona le malosi lea e sau mai le aufaipese, ae maise lava pe afai o se pese lotu. Ou te fiafia e vaavaai atu i le aulotu ao uunaia faatasi i latou e musika ma lagona le Agaga ao latou lagonaina le Agaga. Ou te manatu o le a ou aafia pea i musika i lo’u olaga atoa ona e taua tele ia te au.”

Ae o le mea aupito sili, e fiafia Michael e faasoa atu lana molimau i le Faaola, ma o le faaaoga o musika i le taimi o le Kerisimasi na avea ma se avanoa sili ona talafeagai. “O le manatu autu lava o le faasoaina atu lea o a matou molimau i le Faaola e ala atu i musika ma upu o pese faalelotu,” o lana tala lea. “Na matou mananao ia mamana musika ma i le taimi foi lava lea e tasi ia mamana molimau, o lea na matou faaaogaina ai molimau mai tusitusiga paia a tagata na silafia le Faaola: O Maria, Iosefa, Ana, Simeona, Peteru, Iakopo, Ioane le Soo Pele, Maria le Makatala, ma i latou na faamaloloina ma aoaoina e Keriso. Na matou taumafai e faailoa atu mea na latou iloa, ma e mamana. Na matou faaaogaina foi le molimau a le Faaola lava ia. Na matagofie lava le tuufaatasiga.”