2011
Ko ha Konifelenisi Lahi Maʻaku Pē
Sepitema 2011


Ko ha Konifelenisi Lahi Maʻaku

Ne fakamanavahē ʻa e meʻa ne u fehangahangai mo iá, ka naʻe ʻafioʻi pē au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike ʻuluaki ʻo ʻOkatopá.

Ne u tupu hake ʻi ha ʻapi naʻe hanganaki fiefia atu ki he ngaahi konifelenisi lahí ʻo hangē pē ko ha ʻaho mālōloó. ʻOku ou manatuʻi pē hono ʻomi kiate au ha ngāue he Lautohi Faka-Sāpaté heʻeku kei finemuí ke u fakatauhoa e ngaahi fakatātā ʻo e Kau Taki Māʻolungá ʻi heʻenau lea ʻi he konifelenisi lahí he televīsoné. ʻI heʻeku lahi haké, ne u ako ke u ʻiloʻi e Kau Taki ko ʻení, ʻo ʻikai ʻi honau fōtungá pē ka ʻi honau leʻó mo ʻenau ngaahi pōpoakí. ʻI hoku ʻuluaki taʻu ʻi he ʻunivēsití, ne u fiefia ʻi hono fakaafeʻi e kuaea ʻemau ʻinisititiutí ke mau hiva ʻi ha fakatahaʻanga ʻo e konifelenisí ʻi he Tāpanekalé. Ke fakanounoú, ʻi hoku taʻu 20 kuó u ʻosi maʻu ʻe au ʻa e ongo makehe fekauʻaki mo e ongo ʻuluaki fakaʻosinga ʻo e uiké ʻi ʻEpeleli mo ʻOkatopa ʻo e taʻu takitaha.

Ka ne teʻeki ai ke u ʻilo ʻa e malava ko ia ke mahuʻinga fakatāutaha ʻa e konifelenisi lahí. Naʻe maʻu mei homau siteikí ʻa e ngaahi tikite ki he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ʻi Sepitema ʻo e 2008 ʻi he Senitā Konifelenisí. Ne u fiefia he feohi mo e kakai fefine ʻi homau siteikí, mo hanganaki atu ki he ngaahi hiva mo e ngaahi lea fakalaumālie ʻe faí, pea naʻá ku ongoʻi loto fakatōkilalo ʻaupito ʻi heʻeku fakakaukau atu te mau fanongo ki ha pōpoaki meia Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ku fanongo fakamātoato ki he foʻi lea kotoa pē, hiki ha ngaahi fakamatala, peá u tukupā ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe fekauʻi ke mau faí. Ne u ongoʻi ko ha fakafeʻiloaki fakaʻofoʻofa ʻeni ki he ngaahi fakataha lahi ʻe fakahoko he fakaʻosinga ʻo e uike hoko maí.

Ka naʻe hoko ha meʻa fakamamahi lahi kiate au. Lolotonga ʻeku ʻi he ngāueʻangá he Tuʻapulelulu hokó, naʻe telefoni ange ʻeku toketaá ʻo fakahā ange kuo maʻu mei hoku ngaahi sivi ʻo e uike kimuʻá ʻoku ou kanisā.

ʻI he ngaahi ʻaho hoko aí ne fonu hoku lotó ʻi he veiveiuá, manavaheé, puputuʻú, lotomamahí, mole e ʻamanakí mo e faingataʻaʻiá. Kuo lahi e ngaahi ongo kehekehe naʻe ʻi hoku lotó ʻo ʻikai ke u faʻa mamohe peá u faʻa loʻimataʻia. Kuo teʻeki ai ke u ongoʻi manavahē pehē ʻi ha taimi ki muʻa.

ʻI he hokosia ʻa e pongipongi Tokonakí, ne u fakataumuʻa ke fanongo pē ki he konifelenisí mo fai ha fanga kiʻi ngāue kehe. Ne u ʻamanakí ʻe tokoni ʻeku fakafemoʻuekinaʻi aú ke toʻo ʻeku fakakaukaú mei hoku faingataʻaʻiá. Ka naʻá ku tuku e foó pea ʻikai fufulu e ipú kau sio he televīsoné. Ne mei tuʻu e tā hoku mafú ʻi he kamata ʻaki ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻa e fakataha ʻuluakí ʻa e lea ko ʻení: “He ʻikai lava ke tau tala ʻa e faingataʻá mo e ngaahi fefaʻuhi ʻe hoko mai he moʻui ní, naʻa mo e meʻa ʻe vavé ni mai ʻene hokó, ka ko ha kakai kitautolu ʻoku tau tui mo ʻamanaki lelei, ʻo tau ʻiloʻilo pau ai ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku teʻeki ai ke tau aʻu ki he taimi lelei tahá.”1

Ne u fakakaukau ʻo pehē, kuo pau pē ko e tefito hono hokó ʻe fekauʻaki ia mo e ʻulungāanga maʻá pe ko e ʻaho Sāpaté. Ka ko e pōpoaki takitaha naʻe hokohoko atu aí naʻe fekauʻaki ia mo e ʻamanaki lelei ʻi he ngaahi taimi faingataʻá!

Ko ha ʻaho nonga ʻa e Sāpate naʻe fakataha ai homau fāmilí ʻo lotu mo ʻaukai maʻakú. Ne kei hokohoko atu pē ʻeku fanongo ki he ngaahi lea ʻo e ʻamanaki leleí ʻo hangē ko e ʻaho kimuʻá, mo ha lea fakaʻosi mālohi naʻe fai ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he hoʻataá: “ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fālute ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē te tau aʻusia ʻi he moʻuí ni. ʻI he taimi te tau ongoʻi ke tau pehē ai, ʻFakaʻamu pē ke ke ʻiloʻi ne u faingataʻaʻiá,’ ʻe lava ke tau maʻu ha ʻilo fakapapau ʻokú Ne ʻi ai, pea ʻoku tau malu ʻi Hono toʻukupu ʻofá.”2

Mahalo ko e ʻaukaí pe ngaahi lotú pe ko ʻeku loto fakatōkilaló pē ne u ongoʻi ai ko e konifelenisi lahi fakatāutaha pē ʻeni ia maʻaku pea ko e tokotaha pē ʻoku fanongo ki aí, talu pē mei he kamataʻangá ʻo aʻu ki heʻene ʻosi.

Ne lahi e ngaahi faingataʻá ʻi he ngaahi ʻaho, uike, mo e māhina hoko aí lolotonga ia hono fai hoku ngaahi siví, kimó, mo e hulú. Fakaʻamu ange ʻe au naʻe lava ke u talaatu naʻe ʻikai haʻaku ongoʻi ʻoku ʻikai ha toe ʻamanaki lolotonga e māhina ko ia ʻe 12. Ka naʻá ku ongoʻi pehē. Ne u ongoʻi foki ʻa e poupou mai ʻa e ngaahi lotu mo e ʻaukai ʻa e uōtí mo kinautolu ʻi he fāmilí, ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne foaki mai ʻe heʻeku tamaí, pea mo e tui ʻa ʻeku faʻeé. Ne u lau kakato e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻuluaki māhina siʻi ne fai ai hoku ngaahi faitoʻó, he naʻá ku ʻiloʻi ʻe fakafou mai ʻa e fakafiemālié ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá.

Ka ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa tahá, ne u lau maʻu pē ʻa e tatau ʻo e Liahona kuo motuʻa ʻo Nōvema 2008 pea toutou lau e ngaahi lea ʻa ha Tamai ʻofa naʻe fai fakahangatonu mai pē ki hoku loto manavaheé ʻo fakafou mai ʻi ha kau tamaioʻeiki kuo ueʻi ʻe he Laumālié. Ne u ofo ʻi ha kupuʻi lea naʻe ʻikai ke u manatuʻi hono lea ʻaki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi heʻene lea fakaavá: “ʻOku tokaimaʻananga mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu fakatāutaha mo ʻetau ngaahi fie maʻú. ʻOfa ke fakafonu kitautolu ʻaki Hono Laumālié ʻi heʻetau ʻinasi ʻi he ngaahi polokalama ʻo e Konifelenisi Lahi Fakavaeua-taʻu ko ʻeni hono 178.”3

Kuó u maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ko iá. Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní e meʻa naʻe hoko kiate au ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké ʻi ʻOkatopá. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻeku fie maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi Heʻene ʻofá mo e ʻamanaki lelei ʻi Heʻene palani maʻakú. Naʻá Ne folofola mai peá u fakafanongo.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. L. Tom Perry, “Tuku Ke Ne Fai Ia ʻi ha Founga Faingofua,” Liahona, Nōvema 2008, 7.

  2. Quentin L. Cook, “Fakaʻamu Pē Ke Ke ʻIloʻi, Naʻa Mau Faingataʻaʻia,” Liahona, Nōv. 2008, 105.

  3. Tōmasi S. Monisoni, “ʻOku Mau Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí,” Liahona, Nōvema 2009, 6.

Tā fakatātaaʻi ʻe Dilleen Marsh