2011
Hisitōlia ʻo e Fineʻofá: Ko e Palani ʻa e ʻEikí maʻa Hono Ngaahi ʻOfefiné
Sepitema 2011


Hisitōlia ʻo e Fineʻofá: Ko ha Vakai ki he VĪSONE ʻa e ʻEikí maʻa Hono Ngaahi ʻOfefiné

ʻE lava ke tau laka atu ki muʻa ko ha ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá,ʻi he loto falala ʻoku tupu mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻanautolu naʻe ʻi muʻa ʻiate kitautolú, ʻi heʻetau fekumi ko ia ki he moʻui taʻengatá.

ʻĪmisi
Julie B. Beck

ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai kimautolu ko e kau palesitenisī lahi foʻou ʻo e Fineʻofá, naʻe ʻomai kiate kimautolu ha fakamatala ki he hisitōlia ʻo e Fineʻofá ke mau ako. Naʻa mau fai ʻeni ʻi he faʻa lotu, ʻo mau fekumi ke ʻiloʻi e meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke mau akó pea fakahoko ʻa e meʻa ko ia naʻa mau akó. Naʻa mau ʻilo ʻi heʻemau akó ha tukufakaholo naʻe fonu ʻi he mālohi fakalaumālie mo e ngāue ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasí. Ko ha lekooti fakaʻofoʻofa ia ʻo e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻEikí mo Hono ngaahi ʻofefiné mo e meʻa naʻá Ne ʻamanaki mai ke nau fakahokó. ʻI he ako naʻa mau faí mo e ueʻi fakalaumālie naʻe haʻu fakataha mo e ngāue ko iá, naʻa mau ʻiloʻi ai e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá. Naʻa mau ako ʻo ʻiloʻi, ʻi heʻetau teuteu ko ia ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá, ko e meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻe Hono ngaahi ʻofefiné ko hono fakatupulaki ʻo e tuí mo e anga māʻoniʻoni fakatāutahá, fakamālohia e fāmilí mo e ʻapí, pea fekumi ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI hono lau ʻe he houʻeiki fafine ʻo e ʻaho ní ʻa honau hisitōliá ʻi he faʻa lotú, te nau maʻu ai ha ngaahi ʻilo, ngaahi tali, mo e ueʻi fakalaumālie ʻo hangē pē ko ia ne mau maʻú.

Ko ʻemau fakaʻamú ia ʻi heʻetau ako ʻa e hisitōlia mo e ngāue ʻa e Fineʻofá, te tau mamata ai ki hono tokoniʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní hotau ngaahi tokoua ʻi he kuohilí. ʻI heʻetau ako ʻa e founga naʻá Ne tokoniʻi ʻaki kinautolú, te tau maʻu ai ha fakamoʻoni te Ne tokoniʻi foki mo kitautolu he ʻahó ni. Te tau ako ʻo ʻiloʻi, kapau naʻe lava ke tataki ʻe he ʻOtuá ha fefine ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi taʻu ʻe laungeau kuo hilí, ta te Ne lava ʻo fai ʻa e meʻa tatau maʻá e houʻeiki fafine ʻi hotau kuongá ni.

Ko ha taki tui mālohi mo faivelenga ʻa Sisitā ʻIlisa R. Sinou, ko ʻetau palesiteni lahi ia hono ua ʻo e Fineʻofá. Naʻe mahino ki ai ʻoku hanga ʻe he Laumālié “ʻo fakafiemālieʻi mo fakakakato ʻa e ngaahi fakaʻānaua kotoa pē ʻo e lotó, mo fakafonu ʻa e ngaahi ongoʻi tuēnoa kotoa pē.” Naʻá ne fefaʻuhi mo e mahamahakí pea mo e taʻelatá ʻi he ngaahi taimi kehekehe ʻo ʻene moʻuí. Ka naʻe fakamālohia ia, pea naʻe lava ke ne maʻu ʻa e fakahā fakatāutaha pea ngāue ʻo fakatatau ki ai. Naʻe hangē ʻa e fakahā fakatāutahá ia mo e takaua maʻu pē ʻo e Laumālié ko ha matavai mapunopuna. Naʻá ne pehē, “ʻIkai ko hotau faingamālie ia ke tau moʻui pea lava ke tafe mai maʻu pē ʻeni ki hotau laumālié?”1

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi sīpinga peheni ʻi he kotoa hotau hisitōliá ke tau manatuʻi ko e malava ko ia ke maʻu fakahā fakatāutaha pea ngāue ʻo fakatatau ki aí, ko e poto mahuʻinga taha ia ʻe lava ke tau maʻu ʻi he moʻui ní. Ka tau maʻu ia, he ʻikai ke tau taʻelava ha meʻa; ka ʻikai ia he ʻikai ke tau lava ha meʻa.

ʻOku mahuʻinga ʻa e hisitōlia ʻo e Fineʻofá ki he houʻeiki fafine kātoa ʻi māmani he ʻaho ní.

ʻOku hā mei hotau hisitōliá ʻa e fakahokohoko mai ʻa ha kau fefine mālohi, angamāʻoniʻoní, faivelenga, mo moʻui mateaki. Naʻe kamata ʻa e tukufakaholo ko ʻení ʻia ʻIvi, pea ʻoku ʻatautolu ʻa e ngaahi talanoa ki he kau fafine ko ʻení ʻo ne ʻomai kiate kitautolu ha vīsone ki hotau kahaʻú. Kapau te tau kei hokohoko atu ʻa e tukufakaholo ko ʻeni ʻo e kau fafine angamāʻoniʻoni mo moʻui mateakí, ʻe hoko iá, he ʻoku tau langa ʻi he meʻa kuo nau faí. ʻOku tau ʻilo ʻi heʻetau ako ʻa e hisitōliá ʻoku ʻi ai ha ivi pea ʻoku malava ʻa e meʻa lahi ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí, ko e tupu mei heʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Kuo ʻoange ʻe he tui ko ʻení ha mālohi ki he houʻeiki fafiné ke nau fai ha ngaahi fili ʻoku totonú pea ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá. Kuo lava ai ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ivi vēkeveke ʻo ʻenau tuí mo e mālohi ʻo ʻenau ngaahi fuakavá ke hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he ngaahi meʻa ʻoku nau aʻusia ʻi he moʻui matelié. ʻOku maʻu ha tukufakaholo ʻo e tuí ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau fafine kuo nau tokoni ke fokotuʻu ʻa e Siasí mo fakamālohia e ngaahi ʻapi ʻo e Kāingalotú.

Naʻe fai ʻe Silivia H. ʻAlaleti, ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ha talanoa kau ki heʻene faʻeé, ʻa Hilitā ʻAlavalenga, ʻa ia naʻe ui ko e palesiteni Fineʻofa ʻi ha kolo ʻi ʻEle Salavatoa ʻi heʻene papi ului mai ʻi hono taʻu 30 tupú. Naʻá ne talaange ki he palesiteni fakakoló naʻe ʻikai ke taukei, ʻikai ke ne mateuteu, pea ʻikai ke ne feʻunga mo ia. Ka naʻe kei ui pē ia ʻe he palesiteni fakakoló. Lolotonga ʻene ngāué, naʻá ne ako ha ngaahi poto fakatakimuʻa mo fakatupulaki ha ngaahi meʻafoaki foʻou, hangē ko e faiakó, lea ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha kakai, mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi fakataha, ngaahi ʻekitivitī, mo ha ngaahi ngāue tokoni. Naʻá ne tokoni ki he niʻihi kehe ʻi he koló ʻi hono langa hake ʻo e puleʻangá.2 Ko e ʻamanaki mai ia ʻa e Tamai Hēvaní he kuonga ní, ʻo hangē pē ko e kuohilí, ke maʻu ʻe Hono ngaahi ʻofefiné ha fatongia fakatakimuʻa ʻi he uooti pe kolo kotoa pē. ʻOku hoko ʻa e kau fefine hangē ko Hilitā ʻAlavalengá ko ha kau paionia mo ha faʻifaʻitakiʻanga maʻá e ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú.

ʻE lava ʻe he hisitōliá ʻo tokoniʻi e houʻeiki fafine ʻo e ʻaho ní, ʻa ia ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa ki ai ʻi he moʻuí.

ʻI he ʻaʻahi holo ʻa ʻemau kau palesitenisií ʻi māmaní, kuo mau aʻu ai ki he ngaahi ʻapi ʻo e houʻeiki fafiné. Kuo mau mamata ʻi heʻenau ngaahi faingataʻaʻiá pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakatupu lotomamahi kiate kinautolú. ʻOku ongoʻi lōmekina ʻa e kakai fefine tokolahi. ʻOku faingataʻa ki hanau niʻihi ke tuku ha taimi ke fai ai ʻa e lotu fakaʻahó mo e ako folofolá pea mo fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia te ne tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fakautuuutu ai ʻa e faingataʻá pea takatakaiʻi kitautolu ʻe he ngaahi tui mo e ʻulungāanga te nau lava ʻo toʻo ʻetau tokangá mei heʻetau taumuʻa taʻengatá. Koeʻuhí ko e ivi tākiekina lahi ʻoku tau maʻu kiate kinautolu ʻoku tau feohí, kuo pau ai ke tau fai ʻa e meʻa hono kotoa te tau lavá ke tau kei mālohi fakalaumālie pē.

ʻOku tokoni ʻa e hisitōlia ʻo e Fineʻofá ke tau tokanga taha ki he meʻa ʻoku mahuʻingá pea fakamuʻomuʻa hono fai ʻo e meʻa ko iá. ʻOku tuku mai ha faingamālie ʻi he ʻaho kotoa pē ke tau fai ha ngaahi fili te ne fakatupulaki ʻetau tuí mo fakamālohia hotau ngaahi fāmilí. ʻI he taʻu ʻe 60 tupu kuo hilí, naʻe kole ʻa Pele S. Sipāfooti, ko ʻetau palesiteni lahi hono hiva ʻo e Fineʻofá, ki he kau fafiné ke nau fakapapauʻi angé ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau manako aí, vakavakaiʻi e ngaahi ʻekitivitī ʻoku nau faí, pea ʻai ke faingofua ʻenau moʻuí ʻaki hono fai ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻe tolonga tahá, pea ʻikai fakahoko ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga angé.3 ʻOku kei mahuʻinga pē ʻene faleʻí he ʻahó ni. ʻI heʻetau ako hotau hisitōliá, ʻoku tokoni ia ke tau maʻu ʻa e ʻilo ʻoku tau fie maʻú ke tuku taha pē ʻetau tokangá ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ko ia ʻe faitāpuekina ai ʻetau moʻuí ʻo taʻengatá.

ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa e fakatupulaki ʻo e tuí, fakamālohia ʻo e fāmilí, mo e tokoni ki he niʻihi kehé he ʻahó ni ʻo hangē ko e taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá.

ʻOku akoʻi mai ʻe hotau hisitōliá ko e tui mālohí ko ha ivi fakaʻaiʻai mo fakatuʻumaʻu ia ʻi he moʻui ʻa e kakai fefine angamāʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakamoʻui kitautolu ʻe he tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ka ʻoku tau lava ai foki ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá pea moʻui ʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻOku akoʻi kiate kitautolu ʻe hotau hisitōliá kuo hanga ʻe he ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻo tokoniʻi ʻa e kakai fefiné ke nau kātakiʻi lelei ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá. ʻOku tau fakatupulaki ʻetau tuí mo ʻetau angamāʻoniʻoni fakatāutahá ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi fili ʻoku hoa mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau ongoʻi ʻa e melinó ʻi heʻetau fai iá. ʻOku tau ongoʻi halaia ʻi he ʻikai ke tau fai iá. Ko hono fakahā mai ia ʻe he Laumālié ʻoku fie maʻu ke tau fakatomala pea fakatonutonu ʻetau moʻuí ke hoa mo e finangalo ʻo e ʻEikí. Ko e fakatomalá ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻoku tau fakaʻaongaʻi fakaʻaho ke tau kei mālohi fakalaumālie ai pē.

ʻOku tau ako mei hotau hisitōliá ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke hoko fakafokifā pē e mālohi ʻa e ngaahi fāmilí. Ko ha fili ia ʻoku fai ʻaki ʻa e tuí ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní ke tau moʻui ʻaki e palani ʻa e ʻEikí, ʻo fai pau ki ai, fakataumuʻa ki ai, pea fakapapauʻi ʻoku tau muimui ki ai. Ko ha ngāue tokoni ia ʻoku fai ʻaki ʻa e tuí ke fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku tau feohí mo tokangaʻi ʻa e ngaahi fāmili kotoa pē.

ʻOku fonu hotau hisitōliá ʻi he ngaahi tā sīpinga ʻa ha kau fafine kuo nau tali ʻa e fekau ke “fakafiemālieʻi ʻa e masivá” pea ke “fakahaofi ʻa e ngaahi laumālié.”4 Naʻe hoko ʻa ʻEimi Palauni Laimani ko e palesiteni lahi hono valu ʻo e Fineʻofá lolotonga e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Naʻá ne faleʻi e kau fafiné ke fakamālohia ʻenau tuí pea tuʻu maʻu. Naʻá ne taki ʻenau tokangá ki hono ngaohi honau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha feituʻu malu pea ke fakamuʻomuʻa ia ʻi heʻenau moʻuí.5

ʻI he kau atu ʻa e fefine kotoa pē ki he Fineʻofá, ʻokú ne hoko ko ha konga ʻo ha feohi fakatokoua maʻongoʻonga ʻi he māmaní kātoa, ʻo nau taha ʻi he tuʻunga fakaeākongá. Ko e taimi ʻeni ʻoku kamata ai ke ne kau fakataha mo e niʻihi kehe ʻoku nau lotoʻaki ke tauhi ʻenau ngaahi fuakavá pea foaki ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau maʻú ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻEikí.

ʻOku tokoni hotau hisitōliá ke mahino kiate kitautolu ʻa ʻetau fehokotaki mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo ʻikai malava ke toe fakamavahevaheʻí.

ʻOku ʻi ai ha ngāue mahuʻinga ʻa e ʻEikí maʻa Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné. ʻOku fakahoko ʻe he ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Te u fokotuʻutuʻu ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pea ʻi he founga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”6

ʻOku ngāue ʻa e palesiteni ʻo e Fineʻofá he taimí ni ʻo hangē pē ko ia ʻi he kuohilí ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e pīsope pe palesiteni fakakoló, ʻa ia ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tataki ʻa e uōtí pe koló.

Naʻe pehē ʻe Papulā W. Uinitā, ko hotau palesiteni Fineʻofa hono 11, “Ko ʻeku fie maʻú ia, mo ʻeku fakaʻamú, ke tau faaitaha ʻotaha pē mo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo tau ngāue mo langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heni he ʻahó ni.”7

ʻIkai ko ia pē ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa siʻi ke ʻiloʻi ʻoku lava ke fakahoko ʻe he fefine takitaha ʻa e ngaahi ouau kotoa ki he fakamoʻuí pea lava ke ne fai ha ngaahi fuakava ʻe fakahoko ai ʻa hono misiona fakaemāmani mo taʻengatá. ʻE lava ke maʻu maʻu pē ʻe he fefine takitaha ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki ia, fakafiemālieʻi, mo fakapapauʻi ange kiate ia ʻa ʻene ngaahi ngāue ʻoku māʻoniʻoní. ʻOkú ne maʻu kakato foki mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻe lahi ange ai ʻene malava ke moʻui loto falala mo malu. ʻOku akoʻi mai ʻe hotau hisitōliá ʻa e founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tāpuakí ni ʻe he kau fafine ʻo e kuohilí.

ʻOku tokoni hono ʻiloʻi hotau hisitōliá ke tau teuteu atu ai ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻOku tau ʻiloʻi naʻe fehangahangai e kau Fineʻofá mo ha ngaahi taimi faingataʻa ʻi he kuohilí, ka ʻoku tau toe fefaʻuhi foki he ʻahó ni mo ha feingatau mo e filí ʻa ia ko hono lotó ke fakaʻauha ʻetau tuí mo hotau ngaahi fāmilí, pea tuku ke tau nofo toko taha pē mo moʻui mamahi. ʻOku ʻomi ʻe he hisitōlia ʻo ʻetau Fineʻofá ha fakamatala ki he meʻa kotoa pē ʻoku tau fai. Naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fekau ki he kau fafine ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení ke nau tokoni ʻi hono fakahoko ʻo ʻEne ngāué.

ʻOku tau ʻiloʻi mei hotau hisitōliá pe ko hai kitautolu pea mo hotau fatongia mahuʻinga ʻi he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. He ʻikai lava ke tau vahe atu hotau ngaahi fatongiá ki ha taha kehe. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau feinga ke fakatatau hotau lotó mo Hono finangaló he ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate kitautolu. “Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Eliza R. Snow, naʻe hā ʻi he Daughters in My Kingdom: The History and Work of Relief Society (2011), vahe 4.

  2. Vakai, Daughters in My Kingdom, vahe 6.

  3. Vakai, Daughters in My Kingdom, talateú.

  4. Vakai, Daughters in My Kingdom, vahe 2.

  5. Vakai, Daughters in My Kingdom, vahe 5.

  6. Joseph Smith, naʻe hā ʻi he Daughters in My Kingdom, vahe 2.

  7. Barbara W. Winder, naʻe hā ʻi he Daughters in My Kingdom, vahe 8.

Ko Mele mo e ʻeiki Toetuʻú, tā ʻe Harry Anderson; faitā ʻa e Busath Photography

Tā fakatātaaʻi ʻo e ngaahi ʻatá ʻe Matthew Reier mo Howard Collett