2011
Ko e Vaʻinga maʻá e Houa Maʻu Meʻatokoni Efiafí
Sepitema 2011


Vaʻinga maʻá e Houa Maʻu Meʻatokoni Efiafí

“Tofitofi mā ʻi he ngaahi falé, pea kai ʻenau meʻakaí ʻi he fiefia mo e loto taʻekākā” (Ngāue 2:46).

ʻI he tangutu hifo ʻa Siosefa mo hono fāmilí ke maʻu meʻatokoni he efiafi Sāpaté, naʻe namu lelei mai e sipāketí. Naʻe lotu e tangataʻeikí, pea paasi holo e meʻakaí he tēpilé.

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Tau fai e foʻi vaʻinga Mate Faivá!”

Ko e Mate Faivá e foʻi vaʻinga naʻá ne saiʻia hono faí ʻi he taimi maʻu meʻatokoní efiafí. Naʻe saiʻia foki ai mo ʻene faʻeé, tamaí, mo hono ongo tuofāfine ko Sila mo Sūliá. ʻE talamai ʻe ha taha ha lea naʻe fai ʻi ha foʻi faiva kuo ʻosi sio ai e fāmilí. Hili iá ʻe feinga leva e tokotaha kotoa ke ne hoko ko e fuofua taha ke ne mateʻi e foʻi faiva naʻe toʻo mei ai e lea ko iá.

Naʻe pehē ange fineʻeikí, “Mahalo ʻoku totonu ke tau fai ha foʻi faiva kehe. Koeʻuhí ko e Sāpate ʻeni, mahalo ʻoku totonu ke tau fai ʻa e Mateʻi e Folofolá.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe Siosefa, “Ko e hā ia?”

Naʻe pehē ange ʻe he fineʻeikí, “Te u fakakaukauʻi ha lea mei he folofolá, pea te mou feinga kotoa ke mateʻi pe ko e lea ia ʻa hai.”

“Taʻeoli ia. Pea ʻoku ʻikai foki te u ʻilo ʻe au ha lea mei he folofolá,” ko Siosefa ange ia.

Naʻe pehē ange ʻe Sila, “Te u kamata au! Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.’”

Naʻe hikinima hake ʻa Sūlia. “Ko e lea ia ʻa Nīfai!”

Naʻe pehē ange ʻe Sila, “ʻOku tonu hoʻo maté, Sūlia. Fakakaukau leva koe ki ha lea ʻe taha.”

“ʻOleva angé. … Sai, mateʻi mai ʻeni pe te mou lava: ‘Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!’”

Naʻe hikinima hake e tangataʻeikí. “Ko e lea ia ʻa e Tamai Hēvaní kia Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú.”

Pehēange ʻe Sūlia, “Tonu ia. Mālie tangataʻeiki!”

Naʻe kamata leva ke tangutu hangatonu hake ʻa Siosefa ʻi hono seá.

Naʻe pehē ange ʻe he tangataʻeikí, “ʻOku ou fie maʻu ha lea ʻoku faingataʻá. Fēfē ʻeni: “Tukuange ʻa hoku kakaí ke ʻalu.’”

Ne mahiki hake e nima ʻo Siosefá: “Ko e lea ʻena ʻa Mōsese. Meʻa faingofua ē.”

“Tonu ia. Fakakaukauʻi ha lea he taimí ni,” ko e tangataʻeikí ange ia.

Ne tekenaki mai ʻe Siosefa hono kumukumú ʻaki hono nimá. Naʻá ne malimali ʻi heʻene manatuʻi ʻene lēsoni Palaimeli naʻe fai ki muʻa he ʻaho ko iá. Naʻe talanoa ʻa Sisitā Mōlisi ki he taimi naʻe feinga ai e kau ākonga ʻa Sīsuú ke taʻofi ʻa e fānaú mei heʻenau haʻu kiate Iá. Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “ʻTuku ke haʻu kiate au ʻa e tamaiki īkí.’”

Ne toe hikinima hake ʻa Sūlia. “Ko e lea ia ʻa Sīsū.”

“Tonu hoʻo maté!”

Naʻa nau fai pē e foʻi vaʻingá ʻo aʻu ki he ʻosi kotoa ʻenau kai efiafí.

ʻI hono fakamohe ʻe he fineʻeikí ʻa Siosefa he pō ko iá, naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Ta naʻe sai pē e kiʻi vaʻingá ia.”

“Naʻe sai ʻaupito e lea naʻá ke ʻomaí,” ko e fineʻeikí ange ia.

“Mālō. Te tau lava ʻo toe fai pē ia he Sāpate kahaʻú?”

Naʻe pehē ange ʻe he fineʻeikí, “ʻOku ou tui ko ha fakakaukau lelei ia.” Naʻá ne fāʻofua mo ʻuma kiate ia pea ʻalu mei hono lokí.

Naʻe malimali pē ʻa Siosefa mo fusi hake hono kafú. Kuo toki kamata ʻeni ha tukufakaholo foʻou ʻo e ʻaho Sāpaté.

Tā fakatātaaʻi ʻe Natalie Malan