2011
ʻE Lava Nai ke Maʻu Haʻaku Ngāue?
Sepitema 2011


ʻE Lava Nai ke Maʻu Haʻaku Ngāue?

Keleki Peioni, ʻAfilika Tonga

Ne u sio fakamamaʻu ki he paʻanga pepa ʻi hoku nimá peá u ʻiloʻi naʻe kei fie maʻu ke totongi ʻeku vahehongofulú mei he paʻanga ko ia ne u maʻu heʻeku ngāue lolotonga e uike fakaʻosí he tutuku ʻa e akó. Ko ʻeku vahehongofulú ko e leni (rands) ʻe 90, pea naʻe ʻiate au ʻa e laʻi paʻanga pepa leni ʻe 100 (R100).

Ko e toki kamata ia hoku taʻu fakaʻosi ʻi he akoʻanga fakafaitoʻó pea lahi e ngaahi meʻa fakaako ke totongí. Ne u tangutu pē ʻo pukepuke ʻa e laʻi paʻanga R100 mo fakakaukau ke totongi ʻeku vahehongofulú. Ko ʻene ʻosi ia ʻeku ngāue he tutuku ʻa e akó, pea heiʻilo pe te u toe maʻu ha ngāue ʻe feʻunga mo e femoʻuekina ʻeku taimi-tēpilé. Neongo ia, ne ʻosi akoʻi au ʻe heʻeku mātuʻá ke totongi kakato ʻeku vahehongofulú. Ko e paʻanga ʻeni ia ʻa e ʻEikí, pea ne u ʻosi ʻiloʻi pē. ʻI heʻeku fakakaukau peheé, ne u faʻo e paʻangá ʻi he silá pea totongi ʻeku vahehongofulú.

ʻI heʻeku kumi ngāue he ngaahi ʻaho hoko aí, ne u lotu pē ke ava hake ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí kiate au. Ne u fie maʻu ha ngāue ko ia ʻe feʻunga mo ʻeku taimi-tēpilé, totongi lelei ʻi ha ngaahi houa siʻi, pea kei ʻi ai pē haku taimi ke u ako ai. Ko hono fakanounoú, ne u fie maʻu ʻe au ke hoko ha mana.

Hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻe fokotuʻu mai ʻe haku kaungāmeʻa ke u tohi kole ki he ngāue ʻi he falemahaki naʻe toki fakaava ai e lokiako foʻou ʻa homau ʻapiako fakafaitoʻó. Ne u lue atu ki he ʻōfisí ʻo tukituki ʻi he matapaá. Naʻe manatuʻi au ʻe he fefine ʻi lotó, ko ia naʻe faiako ʻi heʻemau kalasí he taʻu ʻe ua ki muʻá.

Naʻá ku pehē ange, “Ko ʻeku vakai pē pe ʻoku mou kumi ha kau faiako ki hoʻomou polokalama foʻoú. Kapau ʻoku pehē, te u fie ngāue.”

Naʻá ne tali mai, “ʻIo. ʻOku mau kumi ha taha ke faiako houa ʻe taha he taimi hoʻataá ki ha kau ako fakafaitoʻo taʻu ua. ʻE lava pē ke fulifulihi e taimi kamatá pea ʻe fie maʻu ke ke ako kau ki ha kau mahaki kehekehe ʻi he ʻaho takitaha peá ke toki akoʻi leva e kau akó. Te ke lava ʻo fai ia?”

Kuo tokoni mai e ʻEikí ke kumi ʻa e ngāue tofu pē ko ia ne u fie maʻú! Ko e tali ia ki heʻeku lotú.

Hili haʻaku ngāue ʻi ha māhina ʻe taha, ne u ʻiloʻi ʻa e tāpuaki lahi ne u maʻú. Ne hā heʻeku sieke vahé ʻoku ou vahe fakamāhina pea liunga tolu hono lahí he meʻa ne u fakakaukau atu ki aí. ʻIkai ko ia pē, ka naʻá ku kei vahe pē he ngaahi ʻaho mālōloó.

Kuo fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí. Naʻe tupu mei ai hono fakamālohia ʻo ʻeku tuí fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e vahehongofulú.