2012
He ʻIkai Lava Nai Ke Papitaiso Mo Au?
ʻOkatopa 2012


He ʻIkai Lava Nai Ke Papitaiso Mo Au?

“ʻE papitaiso ʻa ʻenau fānaú ki he fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá ʻi he taimi ʻoku nau taʻu valu aí” (T&F 68:27).

Ne fehuʻi ange ʻe Sisitā Siliva, “ʻE Nuno mo Meliame, te mo muimui nai he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻo papitaiso he Tokonaki kahaʻú?”

Ne ʻikai tui ʻa Paulo ki he meʻa ne fanongo ki aí. Ne fakaafeʻi ʻe he ongo sisitaá ʻa hono taʻoketé mo hono tuofefine taʻu 10 ke na papitaiso!

Ne tali fiefia ange e ongo māhangá, “ʻIo! ʻIo!”

Ne ʻikai lava ʻo taʻofi e malimali ʻa Meliamé. Ne tā nima ʻa Nuno mo Sisitā Lōpesi. Ne malimali fiefia ʻa e Kuifefiné mei hono sea lanu kulokula he tulikí.

Kuo lau uike ʻeni hono akoʻi ʻe he ongo sisitaá ʻa Paulo mo hono ongo tuofefiné ʻi he ʻapi ʻo e Kuifefiné. ʻOku nofo ʻa Paulo ʻi he motu maʻuiʻui mo havilivili ko Sā Mikaelé, ʻa ia ʻoku maile ʻe 1,000 (1,600 km) mei Potukali. Ne saiʻia ʻa Paulo ke fakaava e konga ki ʻolunga ʻo e matapā ʻo e fale ʻo e Kuifefiné mo ne mokomokoʻia he ʻea havilivili mei tahí ʻi he taimi ʻoku sio atu ai kia Sisitā Lōpesi mo Sisitā Siliva ʻokú na lue mai he halá ke akoʻi ange ʻa e ongoongoleleí.

Ne akoʻi ʻe he ongo faifekau fefiné ʻa Paulo mo hono ngaahi tokouá ʻi ha ngaahi uike ʻi he ʻapi ʻenau Kui Fefiné ʻi he motu maʻuiʻui mo havilivili ko Sā Mikaelé-ʻa ia ʻoku maile ʻe 1,000 (1,600 km) hono mamaʻó mei he fonua lahi ko Potukalí. ʻE papitaiso ʻa Nuno mo Meliame, ʻo hangē pē ko ia ne akoʻi ʻe Sīsuú! Ne fie muimui foki mo Paulo ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻá ne ʻeke loto vēkeveke ange, mo puke ke ofi ʻene tohi fakatātā ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “ʻE ongo sisitā, ʻe lava nai ke papitaiso mo au he Tokonaki kahaʻú?”

Ne malimali ʻa Sisitā Siliva mo kalokalo. “ʻOku ou kole fakamolemole atu, Paulo. Kuo folofola mai e ʻEikí ʻoku fie maʻu ke tau papitaiso kotoa ka ʻe toki fai ia hili e hoko hotau taʻu valú. ʻOkú ke kei taʻu ono, pea ʻoku ʻikai ke ke haʻisia ki hoʻo ngaahi filí.”

Ne pehē ange leva ʻe Paulo, “Ka, ʻe ongo sisitā, kuó u lotu mo lau e Tohi ʻa Molomoná mo hoku fāmilí ʻo hangē ko ia kuó mo akoʻi maí. ʻOku ou ʻalu he uike kotoa ki he Palaimelí mo e Kuifefiné mo e Faʻētangata ko Malioó. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni e Siasí! Meʻa ní he ʻikai lava ke papitaiso fakataha au mo Nuno mo Meliame?”

Ne pehē ange leva ʻa Sisitā Lōpesi, “Kuó ke fai lelei ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi fekaú mo ako ki he ongoongoleleí. Ka ʻoku kei fie maʻu pē ke ke tatali ʻi ha taʻu ʻe ua pea toki lava ke papitaiso koe.”

Ne kamata ke folofāvai ʻa Paulo pea loʻimataʻia. Naʻá ne tuʻu fakavavevave hake leva ʻo lele ki hono lokí ʻi he fungavaka ki ʻolunga ʻo e falé, ʻa ia ne mohe ai mo hono tokouá mo e tuofefiné.

Hili e tangi ʻa Paulo ʻi ha taimi nounou ʻi hono piló, naʻá ne fanongo atu ki ha taupātū mai ha taha he sitepú. Ne tangutu hifo leva ʻa e Faʻētangata ko Malioó he mohenga ʻo Pauló.

Ne ʻeke ange ʻe he Faʻētangata ko Malioó, “Paulo, ko e hā e meʻa ne hokó?”

Ne pehē ange ʻe Paulo, “Ne talamai ʻe Sisitā Siliva mo Sisitā Lōpesi he ʻikai lava ke papitaiso au, ka ʻe lava ke papitaiso ʻa Nuno ia mo Meliame. ʻOku ou fie hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí! ʻOku ou saiʻia ʻi hono hivaʻi e ngaahi himí he houalotu sākalamēnití mo e ako ki he folofolá he Palaimelí. ʻOku ʻikai ke u fie maʻu ke liʻaki au.”

Naʻe lea mokomoko ange leva e Faʻētangata ko Malioó, “Paulo, te ke kei lava pē ʻo hoko ko ha konga ʻo e Siasí, neongo ʻoku teʻeki ke ke taʻu motuʻa feʻunga ke papitaiso.”

Ne mihimihi pē ʻa Paulo ʻi hono piló, “ʻO fēfē?”

Ne fakamatalaʻi ange leva ʻe he Faʻētangata ko Malioó, “Sai, ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku teuteuʻi ʻe he Palaimelí ha polokalama sākalamēniti. Ne talamai kiate au ʻe hoʻo faiako Palaimelí ʻokú ne kumi ha niʻihi ke fai ʻenau fakamoʻoní ʻi he polokalamá. Ko e founga ia ʻe taha ʻe lava ke ke kau ai ʻi he lotú.”

“Moʻoni?” Ne tangutu hake leva ʻa Paulo ʻo sio ki heʻene faʻētangatá. Naʻá ne kiʻi fakakaukau. “Mahalo te u lava foki ʻo fai ʻeku fakamoʻoní ʻi hono papitaiso ʻo Nuno mo Meliamé!”

Naʻe pehē ange leva ʻe he Faʻētangata ko Malioó, “Fakakaukau lelei ia! Neongo ʻokú ke kei siʻi ke papitaiso koe, ka ʻoku lava pē ke ʻi ai haʻo fakamoʻoni.”

Ne hifo leva ʻa Paulo mei hono mohengá ʻo fakavavevave hifo he sitepú.

Ne ui atu e Faʻētangata ko Malioó, “Paulo, ko hoʻo ʻalú ki fē?”

Ne tali fiefia mai ʻe Paulo, “Ko ʻeku ʻalú ke ʻahiʻahi fai ʻeku fakamoʻoní ki he ongo faifekaú!” Te u vahevahe ia lolotonga ʻeku tali ke papitaiso aú!”

Tā fakatātaaʻi ʻe Jared Beckstrand