2012
Fakamatala Mai ʻo kau Ki Homou Siasí
ʻOkatopa 2012


Fakamatala Mai ʻo kau Ki Homou Siasí

Souna Moa, Vesinia, USA

ʻI haʻaku folau ke ʻaʻahi ki hoku tokouá, naʻá ku nofo ʻi mui he vakapuná ʻi he feituʻu ʻoku nofo ai e kau ngāue ʻo e vakapuná. Naʻe fehangaaki e ongo ʻotu sea ʻi he feituʻu ko iá.

Ne u fakafeʻiloaki au ki he kakai ne mau nofo peá u talaange te u hū ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Naʻe tala mai ʻe ha tangata naʻe tangutu ʻo hanga mai kiate au naʻe ʻi ai ha kaungāmeʻa lelei hono ʻofefiné ne toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻe ʻi ai ha kiʻi ʻilo hono ʻofefiné ki he Siasí, ka ko iá, naʻe ʻikai haʻane momoʻi ʻilo ki ai. Naʻe talaange mahino leva ʻe he tokotaha ngāue he vakapuná he ʻikai ke fie kau ia ki he “siasi ko iá” koeʻuhí he ʻokú ne fakafepakiʻi e houʻeiki fafiné. Naʻe pehē ʻe he tangatá kuó ne fanongo he meʻa tatau—tokua ʻoku lau e houʻeiki fafine ʻo e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau maʻulalo ange ʻi he kakai tangatá, ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pe puleʻi e ngaahi fakatahá, pea ʻoku puleʻi pē ʻe he kakai tangatá ʻa e Siasí.

Peá ne tafoki mai leva kiate au, ʻo ne fehuʻi mai, “ʻOku fēfē hoʻo ongo ki aí?” Ne tafoki kotoa mai e kakaí ʻe toko fitu kiate au mo tatali.

Naʻe kamata ke tā vave hoku mafú. Ne u ʻosi ako maʻuloto e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻi heʻeku kei tamasiʻí ki ha meʻa ʻoku hoko fakafokifā pehē, pea ʻi heʻeku ʻi he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú, ne u toutou fai ʻeku fakamoʻoni ki he mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá mo e Tohi ʻa Molomoná. Ka naʻe teʻeki ai ke u maʻu ha kiʻi fakakaukau ki he founga ke tali ʻaki e fehuʻi ʻa e tangatá. Ne u lotu fakalongolongo leva ki he Tamai Hēvaní ke Ne fakahinohinoʻi au.

Pea naʻá ku toki lea ʻaki leva ʻa e ngaahi ʻuluaki foʻi lea ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú: “ʻOku ʻikai ke mou ʻilo fekauʻaki mo e Fineʻofá.” Naʻe hā mei honau fofongá naʻe ʻikai.

Naʻá ku fakamatalaʻi ange leva, “ʻOku ngāue fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e houʻeiki fafiné, ʻa ia ko e kau mēmipa kotoa kinautolu ʻo e Fineʻofá. Ko ʻemau palesiteni Fineʻofá ko ha fefine ʻokú ne tataki ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻa e houʻeiki fafine ʻi he Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa. Ko e fatongia ʻo e houʻeiki fafiné ko hono ʻomi e manavaʻofá mo e ʻofa faka-Kalaisí ki he moʻui ʻa e kau mēmipá pea tautautefito ki he moʻui honau fāmilí.”

Naʻe fanongo tokanga ʻa e kakai ne nau ʻiate aú.

“ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga faikehe ʻi ha taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe ha kakai fefine ʻe niʻihi ha kakai fefine ke nau ngāue mo fakakaukau ʻo hangē ko e kakai tangatá. Ka ʻoku mau tui ʻoku vahevahe ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ngafá. ʻOku mau fie maʻu ke hoko e kau fafiné ko e kau taki ki he houʻeiki fafiné pea mo kaungā taki ʻi honau ʻapí. ʻOku fakafalala lahi ʻa e kau tangatá kiate kitautolu ke tau fai ange ha faleʻi ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení. Ko ha ngāue potupotutatau mo angatonu. ʻOkú ne ʻai e ngaahi houalotu ʻa e Siasí mo hotau ʻapí ke lelei. Pea ʻoku tau tui moʻoni ʻoku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné, kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEiki (vakai, 1 Kolinitō11:11). ʻOku mau tui ʻoku ʻikai ke tau kakato taʻe kau ai ʻa e tokotaha ko eé. ʻOku ʻikai ke mau tui naʻe faʻu kitautolú ke tau feʻauʻauhi ka ke fetokoniʻaki.”

Ne u ongoʻi ne faitāpuekina au ʻi he ʻosi ʻeku fakamatalá. Ne u ʻiloʻi ʻa e ngaahi lea ne u lea ʻakí naʻe mei he Laumālié ia. Naʻe hangē ne fiemālie ʻa e taha kotoa ki heʻeku fakamatalá. Pea toki pehē mai leva ʻa e tangatá, “Fakamatala mai ke lahi ange kau ki ho siasí.”

Pea ʻi he houa ʻe ua hono hokó, ne u maʻu ha faingamālie fakafiefia ke fakamatala kau ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, tali ha ngaahi fehuʻi, mo fai ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻoku ou ʻofa aí.