2012
Fakafehokotaki ʻe he Toʻu Tupu Palāsilá e Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé
ʻOkatopa 2012


Fakafehokotaki ʻe he Toʻu Tupu Palāsilá e Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Hōsea A. Mosikā ha meʻa: naʻe lahi e “taimi tatali” ʻo e toʻu tupu ʻoku nau omi ki he Temipale Kamipinasi Palāsilá.

Ko Misa Mosikaá foki ko e talēkita ʻo e senitā hisitōlia fakafāmilí, ‘a ia ‘oku ofi atu pē ki he temipalé, pea naʻá ne ʻiloʻi koeʻuhí ko e fononga lōloa mai ha niʻihi ʻo e toʻu tupú ki he temipalé, naʻe omi ai ha tokolahi ʻi ha ʻū kalavani ʻo nau nofo ai ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi. Naʻe ʻikai lava ke ne tukunoaʻi e taimi ne nau tatali ai he ʻosi ʻenau papitaisó ki heʻenau maʻu meʻatokoní pea mo ʻenau tali ki heʻenau mātuʻá mo e kau taki kehe ne nau kau atu ki he ngaahi ouau kehe ʻo e temipalé.

Ka naʻá ne fakakaukau, mahalo pē te ne lava ʻo ʻoange ki he toʻu tupú ha meʻa ʻe taha ke nau fai makehe mei he lue takai holo pē ʻi tuʻa he temipalé ʻi honau taimi ʻataá.

Pea naʻá ne fai ia.

Ko ha Fakaafe

Naʻá ne kamata fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ki he senitaá mo ne talaange te ne lava ʻo akoʻi kinautolu ki hono fai ʻo e fekumi fakamotuʻalea ʻi he FamilySearch.

ʻI he kamataʻangá ne mā pe momou hanau niʻihi. Ka naʻe pehē ʻe Misa Mosikā ko e taimi naʻá ne lea ai ʻo fekauʻaki mo hono fakahaofi ʻo e kakaí mei he fakapoʻulí kae ʻomi honau hingoá ki he māmá ʻi he talangofua ki he lea ʻa e palōfita moʻuí, ne ongo ia ki he toʻu tupú (vakai, David A. Bednar, “ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Liahona mo e Ensign, Nov. 2011, 24–27).

Naʻe mahuʻinga foki e tuʻu fakataha pē ʻa e temipalé mo e senitā hisitōlia fakafāmilí ʻi he feituʻu tatau; ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻi ha founga fakatuʻasino ko e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ko ha konga ia ʻe ua ʻo ha ngāue maʻongoʻonga ʻe taha. Pea hangē ko e lau ʻa Siaosi A. ʻOakesi ko e palesiteni ʻo e Temipale Kemipinasi Palāsilá, ko ha meʻa ia ʻoku omi e toʻu tupu ʻi he vāhenga fakatemipalé ʻo ako.

Naʻá ne pehē, “Kimuʻa pea fai ha fakamamafa ʻi hono fakakau mai kinautolu ki he hisitōlia fakafāmilí mo e fekumi fakamotuʻaleá, naʻe meimei ko e tefitoʻi taumuʻa pē ʻenau omi ki he temipalé ke fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá. Kuo kau ʻeni ʻa e fakahokohoko fakamotuʻaleá ia ʻi heʻenau ngāué.”

Ko ha Talateu

ʻI he taimi naʻe omi ai e toʻu tupú ki he senitaá, naʻe fai ai ha kiʻi fakataukei nounou pea lea ai ʻa Misa Mosikā mo e kau faifekau ngāue tokoni he senitaá ʻo kau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

  • ʻOku nau hoko ko e kau faifakamoʻui ʻi he moʻunga ko Saioné (vakai, ʻOpataia 1:21).

  • ʻOku nau muimui ki he ui ʻa e palōfitá (vakai, “ʻE Liliu e Loto ʻo e Fānaú”).

  • ʻOku nau fakahaofi ʻa e kakaí mei he fakapoʻulí—ʻa e fakapoʻuli ʻo e ngaahi filimi kuo moʻungaloá mo e ngaahi tohi efua ʻo e ʻōfisi lesisitá mo e ngaahi siasí. ʻOku hanga ʻe he fakahokohoko fakamotuʻaleá ʻo ʻomi ʻa e ngaahi hingoa ko iá ke ʻiloʻi pea ʻai ke faingofua hono kumi kinautolú ke lava ʻo ʻilo kinautolu ʻe honau ngaahi fāmilí.

  • ʻI heʻenau kau ko ia ki he ngāué ni, te nau kau ai ki ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e “tefito fakaʻofoʻofa tahá ni ʻo e ngaahi tefito kotoa pē ʻa ia ʻoku kau ki he ongoongolelei taʻengatá, ʻa ia ko e papitaiso maʻá e kakai kuo pekiá” (T&F 128:17).

  • Te nau fakaʻaongaʻi ai honau taimí ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻo e huhuʻi ʻo e kau pekiá, ʻa ia ʻokú ne faitāpuekina e ngaahi fāmilí.

  • ʻOku tau kau kotoa pē ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá, pea ko e taimi ʻoku nau fakahokohoko fakamotuʻalea ai ʻa e hingoa ʻo ha kakai ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻí, ko ʻenau tokoniʻi ai pē ia honau fāmilí.

  • Ko ʻene mahino pē kiate kinautolu e founga ʻoku nau kau atu ai ki he fakahokohoko fakamotuʻaleá, ʻoku nau maʻu ai ha faingamālie ke nau akoʻi honau fāmilí mo e toʻu tupu ʻi honau uōtí mo e koló ke nau kau mai foki mo kinautolu ki ai.

Naʻe fakaʻaongaʻi leva ʻe Misa Mosikā mo e kau faifekaú e ngaahi komipiuta ʻa e senitaá ke fakaʻaliʻali ʻaki ki he toʻu tupú e founga kamata hono fai ʻo e ngāué pea mo e founga ke fokotuʻu pea ngāue ʻaki e polokalama fakakomipiutá ʻi heʻenau foki ki honau ʻapí. Naʻe pehē ʻe Misa Mosikā, ko ʻene mahino pē kiate kinautolú, ne nau kamata “fai leva ʻa e ngāué ʻi ha mālohi taʻe fakatataua.”

Ko ha Loto Vēkeveke ki he Ngāué

Naʻe hā ʻenau loto vēkeveká mei he lahi ʻo e hingoá. ʻI he fuofua māhina ʻe ua ʻo e 2012, naʻe fakahokohoko fakamotuʻalea ai ʻe he kau ʻaʻahí ha ngaahi hingoa ʻe 6,370; ko e hingoa ʻe 3,305 ai naʻe fakahokohoko fakamotuʻalea ia ʻe ha toʻu tupu ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 12 ki he 18. Ko hono moʻoní, ke lava ʻo fakalato e fakautuutu e tokolahi ʻo e kakai ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi hono fai ʻo e ngāué ni, naʻe hanga ai ʻe he senitā hisitōlia fakafāmili ʻi Kemipinasí ʻo fakalōloa honau taimi ngāue angamaheni ko e 8:00 a.m. ki he 6:00 p.m. ke nau ava pē ʻo aʻu ki he taimi 10:00 poʻulí.

Ka ʻoku ʻikai liʻaki ʻe he toʻu tupú ia ʻa e ngāué ʻi heʻenau mavahe pē mei he temipalé. ʻI heʻenau aʻu ki honau ʻapí, ʻoku nau hokohoko atu pē ʻo fai e ngāue ko ia ʻoku ui ʻe Misa Mosikā ko e “kau tau ʻe toko 170,000 tupu ʻo e kau fakahokohoko fakamotuʻalea ʻi he Siasí he ʻahó ni.” ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau fakakakato ʻenau ngaahi taumuʻa ki he Fatongoa ki he ʻOtuá mo e Fakalakalaka Fakatāutahá ʻi heʻenau ngāue fakahokohoko fakamotuʻaleá.

Ko ha Tākiekina ki he Leleí

ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ní, naʻe ʻalu ai ʻa e taʻahine taʻu 16 ko ʻIsapela A. ʻo Vila Vela, ʻEsipilito Sanitō ʻi Palāsilá, fakataha mo ʻene faʻeé mo hono tokouá ki he temipalé; naʻe hoko he ʻaho fakaʻosi ʻenau ʻaʻahí ʻa e taʻu ʻe taha ʻo e mālōlō ʻene kui fefiné. Naʻe papitaiso ʻo fakafofongaʻi ʻe ʻIsapela ʻene kui fefiné kae fakahoko ʻe heʻene faʻeé ʻa e ngaahi ouau fakatemipale kehé maʻana.

Naʻe pehē ʻe ʻIsapela, “Ne u ongoʻi he ʻaʻahi ko ʻení naʻe fie maʻu ke u fai ha meʻa lelei. Ne u loto ke u ako ke poto he fakahokohoko fakamotuʻaleá pea naʻe tokoniʻi au ʻe Misa Hōsea Mosikā.

“Ko ia ʻi he taimi ne u papitaiso ai ʻo fakafofongaʻi ʻeku kui fefiné, naʻe ongo moʻoni e Laumālié kiate au. Ne u ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha kakai tokolahi kuo fuoloa fau ʻenau tatali mai he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí pea ne nau fie maʻu ʻeku tokoní. Ne u ʻiloʻi ʻe lava ke u foaki ha konga ʻo hoku taimí ke u tokoni ai pea ʻoku lahi e meʻa ʻe lava ke u fai maʻá e kakaí ni. Ko e ngāue fakahokohoko fakamotuʻaleá, ko ha ngāue ia ʻo e ʻofa.”

Lolotonga e ngaahi ʻaʻahi ki he temipalé, ʻoku kau atu ai e toʻu tupu ʻi he vāhenga ʻo e Temipale Kamipinasi Palāsilá ki he fakahokohoko fakamotuʻalea FamilySearch ʻi he vahaʻa taimi ʻoku nau tatali ai ki he taimi hoko ke nau papi aí.

Faitā ʻa José A. Moscão