2012
Fakamālohia ʻe he Folofolá
ʻOkatopa 2012


Fakamālohia ʻe he Folofolá

ʻĪmisi
young man with a backpack

Faitaaʻi ʻe Josué A. Pena Mo gloria hiatt

ʻOku fakamoʻoni e toʻu tupú ki ha ngaahi taimi naʻe akoʻi, fakafiemālieʻi mo fakahinohinoʻi ai kinautolu ʻe he folofolá.

Ne mau kole ki he toʻu tupú ke nau fakahā mai ha taimi ne tokoniʻi ai kinautolu ʻe ha potufolofola ne nau ako maʻuloto, ʻo hangē ko e lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻApsoetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 2011 (vakai, fakamatala he tafaʻakí). Ko e niʻihi ʻeni ʻo ʻenau ngaahi talí.

Ke ʻi Hoku Laumālié ʻa e Melinó

“‘E hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí” (T&F 121:7).

Ko e potufolofola kuó ne ʻomi ʻa e fakafiemālie taha kiate au ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7, he taimi naʻe ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo tautapa ki he Tamai Hēvaní ki ha tokoni. Naʻá ku ako maʻuloto ʻa e vēsí ni ʻi he seminelí pea ʻoku ou fakamanatu ia ʻi he taimi ʻoku ou fie maʻu ai ha fakafiemālié. ʻOkú ne fakamanatu mai kiate au ʻoku ʻofa ʻeku Tamai ʻi Hēvaní ʻiate au pea ʻokú Ne ʻafioʻi hoku ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku ou fakaʻaongaʻi e vēsí ni ke ne ʻomi ha nonga kiate au ʻi he ngaahi taimi ʻo e mei ʻosi e kātakí mo e ongoʻi vaivaí.

Naʻe tokoniʻi au ʻe he vēsí ni he taimi ne u ʻi ha paati ai ne mafuli ki ha ʻātakai ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai totonu ke u ʻi ai. Ne u ʻikai ange ʻi he loto fakaʻapaʻapa ki hoku ngaahi kaungāmeʻá he taimi ne nau kole mai ai ke u inu [kava mālohi] pe ifi tapaká. Naʻe ʻomi ʻe he vēsí ni ʻa e mālohi ne u fie maʻú ke u tuʻu maʻu he ngaahi meʻa naʻá ku tui ki aí.

Naʻe toe tokoni foki e vēsí ni kiate au ke u fai ha fili faingataʻa. Ne ʻikai lava ke ma māvahevahe mo hoku kaungāmeʻá he taʻu ʻe nima. Ne ma sipoti fakataha, fononga fakataha, peá ma ʻeva he fakaʻosinga kotoa pē ʻo e uiké. Ka naʻe kamata ke ne ʻeva mo ha ngaahi kaungāmeʻa matuʻotuʻa ange ne ʻikai ke u fie feohi mo kinautolu. ʻI he fakaʻosí naʻá ne ʻai ke u fili ʻiate ia ko hoku kaungāmeʻá pe ko ʻeku pikitai ki he ngaahi meʻa ne u tui ki aí hangē ko e Lea ʻo e Potó mo e fono ʻo e angamaʻá. Ne u ongoʻi mafasia. Naʻe ʻikai ke u teitei lavelave ʻiloa ko e tuʻu maʻu ʻi he meʻa ne u tui ki aí ʻe faingataʻa. Ka naʻá ku fili ke kumi haku ngaahi kaungāmeʻa foʻou, mo manatuʻi maʻu pē ʻa e talaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kia Siosefa Sāmitá ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ke liliu ai e ngaahi meʻa ne u tui ki aí, pea ʻoku ou aʻusia ʻa e fiefia ʻoku moʻoni mo tuʻuloá he taimi ʻoku ou fili ai ki he totonú. Kuo fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ʻe he potufolofolá ni mo ne ʻomi ha tokoni he taimi ne u fie maʻu aí.

Lōleini J. taʻu 16, ʻĀkanisasi, USA

Hoko ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ʻo Mālohi.

ʻI ha ngaahi māhina kimuʻa he sivi hū ki he akoʻanga māʻolungá, naʻe ʻikai ke u ongoʻi mateuteu. Naʻá ku fakapapauʻi ʻe taʻe malava ke u fai lelei ia. Ko ia ne u hanga hake ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Lolotonga ʻeku lotú, naʻe haʻu ʻa e ngaahi leá ni ki hoku ʻatamaí: “Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhí ke nau loto-fakatōkilalo, pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofa ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó; he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu” (ʻEta 12:27).

Naʻá ku fakatokangaʻi ko e taimi ʻoku ou lotu ai ki he Tamai Hēvaní ʻo kole ha mālohi ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí, ʻokú Ne faitāpuekina mo tokoniʻi au ke u ikunaʻi hoku ngaahi vaivaí. Ko hono fakahoko e meʻa ʻoku ou hohaʻa ki aí ki he ʻEikí ko e fili lelei taha ia ne u fai. Ko e faiako lelei tahá Ia, pea ʻoku ou ʻilo naʻá Ne tokoniʻi au.

ʻAivini O. taʻu 16, ʻEli Salavatoa

Lotu Mau ai Pē

“Lotu maʻu ai pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo ikuna; ʻio, ke ke lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane, peá ke lava ʻo hao mei he nima ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa Sētané ʻa ia ʻoku nau poupouʻi hake ʻa ʻene ngāué” (T&F 10:5).

ʻOku tokoniʻi au ʻe he vēsí ni ke u lava ʻo fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí. ʻI he taimi ʻoku ʻamanaki ai ke u fai ha meʻa ʻoku ou ʻilo ʻoku halá, ʻoku hā mai ki heʻeku fakakaukaú ʻa e vēsí ni mo hono pōpoakí. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou lotu ai ʻi he hili ʻeku maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie ko iá, ʻoku ou maʻu ʻa e tokoni ko ia ʻoku ou fie maʻu ke ikunaʻi ʻaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku ou fehangahangai mo iá.

Sese F. taʻu 17, ʻIutā, USA

ʻOku ou ʻIate Koe

“Ke ke faʻa kātaki ʻi he ngaahi faingataʻá, he ʻe lahi ho ngaahi faingataʻaʻiá; ka ke ke kātakiʻi ia, he vakai, ʻoku ou ʻiate koe, ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ho ngaahi ʻahó” (T&F 24:8).

Kuo hoko ko ha tāpuaki hono ako maʻuloto e potufolofolá ni, tautautefito ki he taimi kuó u ongoʻi tailiili ai pe tuēnoá. Ko e taimi pē ʻoku ou manatuʻi ai iá, ʻoku ou loto-toʻa leva mo ongoʻi lelei ange. ʻI heʻetau hoko ko e kau talavou mo e kau finemuí, ʻoku tau fie maʻu ha fakahinohino mo ha poupou, tautautefito ki he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá mo e faingataʻá. Neongo ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ngali taʻe pau pe fakalotosiʻi ʻa e kahaʻú, ka ʻoku ou ʻilo te u lava ʻo falala ki he ʻEikí mo maʻu e māfana ʻo ʻEne ʻofá.

ʻI heʻeku kei siʻí, ne akoʻi au ʻi ʻapi pea ʻi he Palaimelí ʻe ʻi hoku tafaʻakí maʻu pē ʻa e ʻEikí kapau ne fai ʻeku tafaʻakí. Koeʻuhí ko e ngaahi akonaki ko iá mo e potufolofola foki ko ʻení, ʻoku ou ʻilo ai ʻoku lava ke u falala maʻu pē kiate Ia.

Sofia I. taʻu 15, ʻUlukuai

Faitaaʻi ʻe Welden C. Andersen pea Christian Ibanez