2013
Ua Felafolafoai Taitai o le Ekalesia i le ‘Faateleaiina o le Galuega’
Iuni 2013


Ua Felafolafoai Taitai o le Ekalesia i le “Faateleaiina o le Galuega”

I le totonugalemu o suiga lea e manaomia ai le tupulaga a le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ia tauaveina se tiute tele atu i sauniuniga faafaifeautalai, talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu sa, ma aoaoga i Aso Sa, fai mai taitai o le autalavou a le Ekalesia ua “valaauina e galulue” ma talosagaina e “tutulai ia ma susulu atu” (MF&F 115:5).

O suiga ua faamanino ai le mea e tasi: “O loo i ai i le Alii se mea ua Ia finagalo e fai,” o le saunoaga lea a Elder Paul B. Pieper o le Fitugafulu.

O Elder Pieper, o le Faatonu Sili o le Matagaluega a le Au Perisitua, sa auai talu ai nei i se felafolafoaiga a le Church News e uiga i suiga o le a aafia ai le autalavou i le tele o eria. Sa auai foi i le felafolafoaiga ia Elder Allan F. Packer o le Fitugafulu ma o le Faatonu Sili o le Matagaluega o Talafaasolopito o Aiga, Elder William R. Walker o le Fitugafulu ma o le Faatonu Sili o le Matagaluega o Malumalu, Elder W. Craig Zwick o le Fitugafulu ma o le Faatonu Lagolago o le Matagaluega o Faifeautalai, Elder Paul V. Johnson o le Fitugafulu ma o le Komesina o Aoga a le Ekalesia; Elder Dennis C. Brimhall, o se Fitugafulu Eria ma o le pule o le Matagaluega o Talafaasolopito o Aiga, ma Linda K. Burton, o le peresitene aoao o le Aualofa.

I se saunoaga e faatatau i le tuutuuina i lalo o le matutua o alii ma tamaitai e mafai ai ona amata galulue faafaifeautalai, i le mataupu aoaoina fou a le autalavou, ma i se tusi a le Au Peresitene Sili lea o loo talosagaina ai ia faaaofia le autalavou i le sailiga o talafaasolopito o aiga ma ave atu igoa o aiga i le malumalu, na saunoa ai Elder Pieper e faapea, na te le’i iloa a’o le’i amataina le konafesi o le a “o mai faatasi nei suiga e tolu”. “Ou te manatua lo’u alu atu i le konafesi … ma fesili ifo ia te a’u lava, ‘Na faapefea ona fesootai ia nei mea uma?’ Sa manino lava o le aao o le Alii.”

Fai mai Elder Zwick o loo manino lava fetalaiga a le Alii: “O le a ou faanatinatiina la’u galuega i lona taimi” (MF&F 88:73). “O le Alii lava Ia o loo tu i le foe,” o lana faaopoopo mai lea. “Ailoga na i ai se augatupulaga o talavou ua saunia mo le mataupu aoaoina e pei [o le autalavou] i aso nei. Ailoga na i ai se vaega o talavou na faia le tele o papatisoga po o le tele o sauniga mo e ua maliliu … [pe] na tutusa le latalata atu i galuega faalemalumalu sa ma vaega uma e faatatau i ai e pei o lenei vaega. Ma e mautinoa lava o na mea uma … e tapena ai i latou mo le auaunaga faamisiona ma fausia ai se faavae mautinoa mo tiutetauave faaopoopo i tausaga e sosoo ai ma a latou misiona.”

O se savali ua sili ona mamana lea ua tuuina mai e le Atua i Ana [fanau] talavou, o le faamatalaga lea a Elder Brimhall.

“A fai e le Alii se mea, e fetaui lelei lava mea uma i le taimi sa’o, ma o le mea tonu lenei ua tupu i le mea lenei,” o le saunoaga lea a Elder Johnson, ma ta’ua ai, sa le’i iloa e i latou o loo galulue i mataupu aoaoina fou a le autalavou o le a i ai se suiga i le matutua e mafai ona amata galulue ai faafaifeautalai.

Sa saunoa Elder Walker e uiga i le tusi a le Au Peresitene Sili ua uunaia ai le autalavou e fai o latou talafaasolopito o aiga ma ave atu na igoa i le malumalu. “O le mafai ona i ai o pepa faataga o le autalavou e faatapulaa le faaaogaina … o se mea matagofie tele lea,” na ia saunoa ai. “[O loo] auai ma le naunautai tagata talavou i le faiga o galuega i le malumalu ma malamalama i le aoaoga faavae. … O lena mea e matuai fesoasoani lava e saunia ai i latou faaleagaga mo nei mea matagofie uma ua faapolopolo mo i latou.”

Sa saunoa Elder Packer, lata mai nei sa ia faalogo ai i se tamaitai talavou sa tulai ma faasoa atu lana molimau e uiga i le galuega o talafaasolopito o aiga. Fai mai o ia, “O lenei mea e sili atu le manaia nai lo le mea sa faamatala mai e tagata matutua o le a i ai.

“O le Agaga lena o Elia,” o le tala lea a Elder Walker. “O le liliu lena o loto o le fanau i tamā, ma tamā i fanau.”

Sa faaopoopo mai Elder Packer e faapea, o le galuega o talafaasolopito o aiga, o le a suia ai le ala e fai ai e le autalavou filifiliga ma o latou lagona e uiga i luitau. Fai mai o ia latou te ono mafaufau, “Afai sa fai e Tamamatua lenei mea, e mafai foi ona ou faia.”

Fai mai a ia, sa lipoti mai e se peresitene o le malumalu e faapea, a tutu le autalavou e fai ma sui i le papatisoga mo soo se igoa, latou te o mai i fafo ma foliga ataata, ae “a latou faia mo se tuaa, e maligi o latou loimata. Latou te lagona se mea e loloto atu; latou te lagonaina se mea e sili atu.”

O le fesoasoani i le autalavou ia maua se vaaiga manino o se sini lea a le mataupu aoaoina fou a le autalavou—lea ua suia ai tusi lesona, o le faamatalaga lea a Elder Pieper. O le mataupu aoaoina o le a mafai ai e faiaoga o le autalavou ona iloilo po o le a le mea e manaomia ona latou oo i ai i aafiaga o Aso Sa taitasi e tapena ai le autalavou mo le galuega faalemalumalu ma talafaasolopito o aiga ma le galuega faafaifeautalai.

Fai mai Elder Packer, “O le MTC fou o le aiga lea. O le nofoaga autu fou o talafaasolopito o aiga o le aiga. O le mataupu aoaoina fou o le a fesoasoani uma i le autalavou ma matua i lena matafaioi.”

O le savali i matua o le “ua faatuatuaina outou e taitai o le Ekalesia i le avea ai ma matua, ma faatuatuaina nei alii ma tamaitai talavou o e o loo tausia i o outou aiga,” na saunoa ai Elder Zwick.

O suiga uma lava e faasee atu ai le “Ekalesia i le mea e manaomia ona i ai, i le mea ua valoia e tatau ona i ai,” o le saunoaga lea a Elder Johnson. “Ua silafia e le Alii le lumanai, ma … ua na o se tasi lenei o mea e tele ua Ia faia e faaalualu ai i luma lena malo, e fesoasoani e faataavale ai agai i luma.”

Na saunoa Elder Pieper, pe a mafaufau atu i mea uma na tutupu i le faagasologa o le konafesi aoao ia Oketopa, ua ia vaaia ai “se perofeta ma ni ki, ua tatalaina faitotoa ma faapea mai, ‘O mai la’ia.’ Ua matou valaaulia outou e o mai e galulue i lenei galuega. O le taimi lenei a le Alii. Ua tatou iloaina uma lena mea. Sa tatou lagonaina uma lena mea. Ua lagona e le Ekalesia. Ioe o le a manuia.”

Ua ioe taitai o le Ekalesia ua faanatinati e le Alii Lana galuega ma ua valaauina le autalavou a le Ekalesia e galulue.

Ata mai le faaaloaloga a le Church News