2015
O Le Folafolaga i le Aiga: Fesoasoaniga i le Fenumiai Faaleaganuu
Aokuso 2015


O Le Folafolaga i le Aiga: E FESOASOANI i le Fenumiai Faaleaganuu

O le tusiga muamua lenei o tusiga e lua na saunia e Elder Hafen e fesoasoani i le faamanatuina o le 20 tausaga o “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.” O le tusiga lona lua o le a lolomiina i le lomiga o Setema 2015 o le Liahona.

Fetuunai mai se lauga o le, “Faaipoipoga, Tulafono o le Aiga, ma le Malumalu,” na tuuina atu i le J. Reuben Clark Law Society Annual Fireside i le Aai o Sate Leki i le aso 31 o Ianuari, 2014.

O tautinoga e tumau i le faaipoipoga ma le tulaga faamatua e pei o ni taula filo ua suiina i le mamanu o lo tatou ielino faaleagafesootai.

Ata
A family (parents and two children) sitting together on a bench. They are talking and laughing. Shot in Australia.

“O a ou popolega sili?” na fesili atu ai se tusitala o se nusipepa ia Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) ia Iuni 1995, a o le‘i atoa lona 85. Sa ia tali mai: “Ou te popole e uiga i le olaga faaleaiga i le Ekalesia. Ua i ai tagata lelei tele, ae ua tele naua aiga ua malepelepe. … Ou te manatu o lo’u popolega sili ona matuia [lenei].”1

I le tolu masina mulimuli ane na faitau ai faalauaitele e Peresitene Hinckley le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.”2

E le faapea o se mea na tupu fua le tuuina atu o lenei tautinoga i le taimi tonu lava na lagonaina ai e le perofeta a le Alii e faapea, mai mataupu uma i lona mafaufau, o le olaga faaleaiga faaletumau i le Ekalesia o lona popolega sili lea. Mulimuli ane, sa ia faaopoopo mai o le luitau aupito sili o loo feagai uma ma Amerika ma isi vaega o le lalolagi “o le faafitauli o le aiga, ua oo mai ona o matua ua taitaiseseina ma iu ai i tamaiti ua taitaiseseina.”3

O le folafolaga e le na o se tuufaatasiga o faamatalaga lelei mo aiga. O se lapataiga faaperofeta matuia e uiga i se faafitauli ogaoga faavaomalo. Ma o lenei, i le 20 tausaga mulimuli ane, o le faafitauli ua faateteleina, lea e faaalia ai le agaga faaperofeta o le lapataiga i le 1995.

Ae tatou te lei sailiili i le uiga o lena mea mo i tatou taitoatasi, sei o tatou mafaufau pe na faapefea ona oo mai aganuu o aso nei i le tulaga ua i ai nei.

Tala o le Alofa o le Lalolagi Atoa

O se tala masani anamua o tagata i le lalolagi, e tele lava ina faamoemoeina e faapea: e feiloai le tama ma le teine, ona alofa lea o le tasi i le isi, faaipoipo, ma maua se fanau, ma—la te faamoemoe—o le a ola fiafia faavavau. O lena tala o le alofa masani e matua totonugalemu i le fuafuaga sili o le fiafia lea na amata ia Atamu ma Eva, ma mo le toatele o tagata o le Ekalesia, o loo taialaina pea o tatou olaga e pei o le Fetu i Matu.

E aumaia e le olioli o le alofa o le tagata ma le avea o se aiga ia i tatou le faamoemoe, uiga, ma se naunautaiga e ola i se olaga sili atu. Latou te faia i tatou e tulimatai atu i le aso o le a tatou uu ai lima o e na uuina o tatou lima ma tatou ulufale atu faatasi i le afioaga o le Alii. O iina o le a tatou opoina ai e pele ia i tatou ma nonofo tumau ai ma i latou, e “le toe ulufafo lava ia” (Faaaliga 3:12).

Mo le tele o tausaga na lagolago lautele ai e le lalolagi lenei faananau masani o le fia auai. O le mea moni, o aiga sa i ai faafitauli, ae o le toatele lava o tagata e talitonu pea o le “nonoaina o le faapona” o le faaipoipoga na foafoaina ai se iunite faaleaiga e tumau lava. Ma o na faapona na fusia faatasi le ie o le lalolagi, ma “fili faatasi o latou loto i le lotogatasi ma le alofa o le tasi i le isi” (Mosaea 18:21).

I tupulaga talu ai nei, ae ui i lea, o le ie ua faateleina ona matala filo a o tatou aafia i le mea ua ta‘ua e nisi tusitala “o le toilalo popo o faaipoipoga.”4 E toatele tagata i fafo atu o le Ekalesia e le o toe vaai i le faaipoipoga o se puna o tautinoga mo se taimi umi. Nai lo lena, ua latou vaai nei i le faaipoipoga e oo lava i le tausia o fanau o se filifiliga faaletagata le tumau. Ae o ni tautinoga tumau i le faaipoipoga ma le tulaga faamatua e pei o ni taula o filo ua suiina i le mamanu o ielino faaleagafesootai. Afai e matala na filo, e mafai ona matala ai le ielino ma e mafai ona tatou le mauaina le tala atoa o le tala masani lautele o le alofa.

Ua ou vaai i lenei matalatala mai la‘u lava vaaiga i le avea ai ma se tama, o se tagata o le Ekalesia, ma se faiaoga o tulafono faaleaiga. Na amata i le vaitau o le 1960, o le tauiviga mo aia tatau a tagata lautele na aliae ai ni manatu fou aloaia e uiga i le tulaga tutusa, aia tatau o le tagata lava ia, ma le faasaolotoina. O nei manatu na fesoasoani i le Iunaite Setete e amata ona faatoilaloina lona talafaasolopito maasiasi o le faailoga lanu. Sa latou fesoasoani foi i le atunuu e faaitiitia ai le faailoga tagata i tamaitai. O nei puipuiga mai le faailoga tagata o se vaega o tagatanuu taitoatasi mea e fiafia ai tagata taitoatasi.

O nisi o ituaiga o faavasegaina faaletulafono e ui i lea, e aoga moni lava. Mo se faataitaiga, o le tulafono “e faailoga tagata” e lelei mo tamaiti e tusa ai ma o latou tausaga—e le mafai ona latou palota, ave se taavale, pe sainia se maliega mausali. Ma latou te mauaina le lima tausaga e aooga fua ai. O nei tulafono e puipuia ai tamaiti ma le sosaiete mai taunuuga o tamaiti i le lava o le gafatia a o sauniuni i latou e avea ma tagata matutua faatuatuaina.

O tulafono ua tuuina mai foi le tulaga o le faamanuiaina i le sootaga e faavae i le faaipoipoga ma aiga—aua le faailoga tagata e faasaga i tagata nofofua ma tagata ese ae ia uunaia matua moni e faaipoipo le tasi i le isi, ma tausia a latou lava fanau malolosi, o le ki lea i se sosaiete malosi ma tumau. O ia tulafono ua faapea ona faailoa mai ai manaoga faaleagafesootai o le sosaiete i ana fanau ma i lona lava lumanai malosi ma le tumau.

I le talafaasolopito, o tulafono e tausia ai se paleni sa‘o i le va o fegalegaleaiga fiafia ma mea e fiafia ai tagata taitoatasi ona o elemene taitasi o loo faia se matafaioi taua i se sosaiete manuia. Ae peitai, i le 1960 ma le vaitau o le 1970, o fale faamasino o le I.S. na amata ona faaliliuina tulafono faaleaiga i ni auala e tuuina atu ai le faamuamua maualuga i mea e fiafia i ai tagata taitoatasi nai lo manaoga faaleagafesootai, lea na taia ai le tulafono ma tulaga faaleagafesootai ua le paleni. O lenei suiga na o se tasi o vaega o le liua Faaamerika o le tulafono faaleaiga—o le fesuiaiga tele faaleaganuu i uiga faaalia i le olaga faaipoipo ma faaleaiga i le 500 tausaga. O le a ou faapupulaina atu lenei faaliliuga i nisi o faataitaiga mai le tulafono a le I.S., e ui lava o tulafono a atunuu e aupito sili ona atiae ua mulimuli i faiga faapena.

Se Suiga FaaleAganuu

Ata
A black family in Ghana.

I se faapuupuuga, na amata e tagata ona faaaogaina manatu malolosi o le faasaolotoina o tagata e luiina ia tulafono ia na umi ona lagolagoina le manuia o fanau ma le sosaiete i le fausaga o ni aiga malolosi. O faamasinoga ma le malo na taliaina le tele o nei manatu taitoatasi, e ui lava o na manatu na faaleagaina ai manaoga e tele atu o le sosaiete faaleagafesootai. Mo se faataitaiga, e tetea e aunoa ma se mafuaaga na muamua faaaogaina i Kalefonia i le 1968 ma oo atu ai lava i le salafa o le Iunaite Setete. O le leai o se mafuaaga na matuai suia ai le ala na manatu ai tagata e uiga i le faaipoipoga. I lalo o le tulafono tuai o le tatalaina o faaipoipoga, sa le mafai e le ulugalii faaipoipo ona filifili e faauma le la faaipoipoga; nai lo lena, sa tatau ona la faamaonia mai solitulafono a le toalua, e pei o le mulilua po o le faatautala. I na aso na o se faamasino e fai ma sui mo le manuia o le sosaiete e mafai ona filifili pe ua lava le tauamiotonuina o se faaipoipoga e tatala e faaleaogaina ai le manuia o le sosaiete i le faaauauina o le sootaga faale-faaipoipoga.

E pei ona muai amataina, o le tatalaina o le faaipoipoga e aunoa ma se mafuaaga na leai ai ni sini aoga. Na faaopoopoina ai faaipoipoga malepelepe ua le mafai ona toe faaleleia, e tusa lava po o le pona o le tagata lava ia, o se faavae mo le tatalaina o faaipoipoga—lea e faafaigofie ai le faagasologa o le tatalaina o faaipoipoga. I le teori, na o se faamasino, o loo sui i tagata o le sosaiete, e mafai ona filifili pe o se faaipoipoga ua le toe mafai ona faaleleia. Ae i le lautele, o faamasino i le maota mo aiga ua tolopoina manaoga faaletagata lava ia o ulugalii ma mulimuli ane faasaolotoina po o le fea o soa e manao i le faamutaina o le faaipoipoga.

O nei suiga faaletulafono televave ua tele atu faaleaganuu itu taua lea e le o toe vaai atu i le faaipoipoga o se faalapotopotoga faalevafealoai ae e le tumau, sootaga patino, e faamutaina i le manao—e aunoa ma le mafaufau loloto pe faapefea e le tatalaina o faaipoipoga ona faaleagaina ai fanau, ma le isi pe faapefea ona faaleagaina le sosaiete. E lei umi, o faamasinoga ’ua masalosalo e uiga i aia tatau o le sosaiete i le faamalosia o tautoga o le faaipoipoga na tuuina atu ai i ulugalii faaipoipo se uunaiga sese e faapea, o o latou lava folafolaga patino ua leai se taua tele faaleagafesootai po o le amio mama. O lea la, pe a solia e ia tautinoga o le faaipoipoga se manao faaletagata lava ia, e sili atu tagata e savavali ese. Latou te tagai i le faaipoipoga o se “tautinoga e le tuufaatasia,” po o le a lava le faauigaina o lena feteenaiga.

I le faatinoina o nei uiga fou, ua faateleina e faamasinoga le aia tatau faalematua o tama e lei faaipoipoina ma amata ona tuuina atu le tausiga o le tamaitiiti ma aia tatau o le vaetamaina i tagata e lei faaipoipo. O lenei suiga atoa na tuuina atu e le faavae tatau o tulafono faaleaiga, i soo se taimi lava e mafai ai, i tagata faaipoipo, ma i aiga e lua o matua moni. O mea o loo tutupu ma sailiiliga faaleagafesootai na manino le faaali mai—ma o loo faaali mai pea—e toetoe lava o aiga o loo faauluulu e ni matua faaipoipo, o matua moni e tuuina atu i taimi uma le faafaileleina sili atu o le tamaitiiti i le siosiomaga. Ae i le aluga o taimi, o tulaga o matua faaipoipo na saofaga i le, ma na uunaia e ala i le, tulaga saoasaoa faatupulaia o le nonofo faapouliuli ma le fanauina o fanau i fafo atu o le faaipoipoga.

Ma le isi, i le 1973, na tuuina atu e le faamasinoga Maualuga a le IS i tamaitai taitoatasi le aia e filifili ai le faapau pepe, faapea ai ona teenaina le leva o talitonuga faaleaganuu e uiga i le manuia faalevafealoai ua tuuina mai e fanau e lei fananau mai ma e ala i le aufaitulafono filifilia e oo i lena taimi na filifili faatasi le masalomia o le taimi e amata ai le ola.

O le talanoaina e uiga i teteaga e aunoa ma se mafuaaga e taitai atu moni i se faamatalaga puupuu e uiga i le faaipoipoga i le itupa e tasi. O lenei tusiga ua avea ma se autu faigata ma ootia, ae ia matau e na o le 17 tausaga talu ai, e leai se atunuu i le lalolagi sa faalauiloaina faaletulafono le faaipoipoga i le itupa e tasi. E faapefea la ona faafuasei le aliae o lenei manatu tonu e uiga i le faaipoipoga i le itupa e tasi i vaaiga faavaomalo pe afai ua leiloa e le talaaga o talafaasolopito o le faaipoipoga le tele o tulaga faatauaina faalauaitele i le fa sefulu tausaga talu ai?

O se tasi o tali e foliga mai o le manatu o le “saolotoga faaletagata lava ia,” o lenei uluai faaipoipoga i le I.S. mo le itupa e tasi i le 2001 na tuuina atu lea lava manatu e tasi faaletulafono o tagata taitoatasi lea na foafoaina le tatalaina o faaipoipoga e aunoa ma se mafuaaga. Pe a lagolago e se faamasinoga le aia tatau a se tagata e faamuta se faaipoipoga, e tusa lava po o ni taunuuga faaleagafesootai (lea e mafai ona tupu i le faaipoipoga e tatala e aunoa ma se mafuaaga), o lena mataupu faavae atonu foi e mafai ona lagolagoina le aia tatau a se tagata e amataina se faaipoipoga, e tusa lava po o a ni taunuuga faaleagafesootai (e pei ona tupu i le faaipoipoga i le itupa e tasi).

I nisi upu, pe a vaai tagata i le faaipoipoga alii-tamaitai ua na o se manao patino nai lo le avea ai ma se faalapotopotoga autu lautele, e ofo ai foi o le toatele ua fai mai o le faaipoipoga i le itupa lea e tatau ona saoloto ai tagata taitoatasi e faaipoipo e pei ona latou filifili ai. O le mea lena e mafai ona tupu pe a tatou le maua le fiafia o le sosaiete i le faaipoipoga ma fanau. E manino lava e alofa le Atua i Ana fanau uma ua faamoemoe mai ia i tatou e tausia ai le tasi ma le isi i le agaalofa ma le faapalepale—e tusa lava po o a amioga patino e mafai pe le mafai ona tatou malamalama ai. Ae o se tulaga ese lena vaega e faamaonia po o le faalauiloa lena amio e ala i le suia o se mataupu faaletulafono—faaipoipoga—o le talafaasolopito o le faamoemoega ina ia faalauiloa atu le taua i le sosaiete i le i ai o ni matua moni e tausia a latou lava fanau i ni aiga malolosi.

Ata
A family in Brazil are reading a church manual together

Ua faalagolago le Faamasinoga Maualuga a le I.S i mataupu tau le tagata lava ia, i isi mataupu faaletulafono, ina ua puleaina i le aso 26 Iuni, 2015, o na tulafono atonu e le “taofia ulugalii o le itupa e tasi mai le faaipoipoina.” Peitai, o le faaipoipoga a le itupa e tasi ua faaaloaia nei i setete uma o le I.S.

E mataina, e ui i lea, o le tele foi o manatu a le faamasinoga “e faamamafaina o mataupu faalelotu, ma i latou o e usitai i aoaoga faavae faalelotu, e mafai ona faaauau pea ona fautuaina ma le talitonuga maumaututu faamaoni e faapea, e ala i mataupu paia, o le faaipoipoga a le itupa e tasi e le tatau ona faatagaina. O le Suiga Muamua ia mautinoa ua tuuina atu i faalapotopotoga faalelotu ma tagata puipuiga tatau a o latou saili e aoao atu mataupu faavae ua matuai faamalieina ma e matua totonugalemu i o latou olaga ma faatuatuaga, ma i o latou lava manaoga loloto e faaauau pea le faatulagaga o le aiga ua loa ona latou faamamaluina. E moni lenei mea e tasi ia i latou o e tetee i le faaipoipoga o itupa e tasi mo isi mafuaaga.”5

Aafiaga i le Faaipoipoga ma Fanau

O lenei ia mafaufau i le aafiaga o nei suiga i le faaipoipoga ma fanau. Talu mai pe tusa o le 1965 ua sili atu i le faaluaina le tatalaina o faaipoipoga, e ui lava ua alu i lalo teisi i tausaga talu ai nei—i se isi itu ona ua faateleina le aofai o ulugalii e lei faaipoipo pe tusa ma le faa 15, ma e le aofia ai a latou teteaga fai soo i le saoasaoa o faaipoipoga tatala. I aso nei e tusa ma le afa o faaipoipoga muamua uma e faaiu i le tatalaina; pe tusa ma le 60 pasene o faaipoipoga lona lua e tatalaina. O le atunuu sili ona tele faaipoipoga tatala i le lalolagi o le Iunaite Setete.6

I le aso e 40 pasene o tamaiti fananau i le I.S. e mai i matua e le‘i faaipoipoina. I le 1960 o le numera lena sa 5 pasene.7 E tusa ma le 50 pasene o talavou o aso nei ua mafaufau i le fanauina o fanau i fafo atu o le faaipoipoga o se “ituaiga olaga aoga.”8 O le pasene o tamaiti i aiga o matua taitoatasi talu mai le 1960 ua faafaina le faateleina, mai le 8 pasene i le 31 pasene.9 Ua silia ma le afa o faaipoipoga i le I.S. ua faamuamua ai le nonofo faapouliuli.10 O le mea na maualuga le le sao i le 1960 ua avea nei ma mea sao fou.

I Europa, o le 80 pasene o le faitau aofai o tagata ua ioeina nei le nonofo faapouliuli. I vaega o Scandinavia, o le 82 pasene o tamaiti ulumatua e fananau mai i fafo atu o le faaipoipoga.11 A o matou nonofo ai i Siamani talu ai nei, na matou lagonaina i totonu o Europa, i le tele o itu, o le faaipoipoga ua leai se aoga. E pei ona tuuina mai e se tusitala Farani, o le faaipoipoga ua “aveesea lona maneta mo tagata talavou,” o e ua matua faateleina le lagona faapea “o le alofa e faapitoa lava o se mataupu patino lea e leai se avanoa” mo le sosaiete e faia se tala e uiga i la laua faaipoipoga po o le la fanau.12

Ae ui i lea, o fanau a matua e tetea po o le le faaipoipo e tusa pe faatoluina le tele o faafitauli faaleamioga, faalelagona, ma le tuputupu ae ogaoga nai lo fanau i se aiga e lua-matua. I tulaga uma o le manuia o le tamaitiiti, o nei fanau e sili mamao atu le leaga. Ma a le aoga fanau, o le a le aoga foi le nuu. O nisi nei o faataitaiga o lena le aoga, ina ia faailoaina nisi o elemene i na faiga aoao atonu e tele ni mafuaaga. I le limasefulu tausaga ua mavae:

  • Ua faaonoina le tele o solitulafono i talavou.

  • Ua 500 pasene le faateleina o le tuulafoaia ma isi ituaiga uma o sauaga i fanau.

  • O faaletonu faalemafaufau i fanau ua sili atu le leaga, mai fualaau faasaina e oo atu i le soona aai; o le faanoanoa faalemafaufau i tamaiti ua faateleina i le 1,000 pasene.

  • Ua faateleina le sauaina o tamaitai, ma o le mativa ua faateleina le siitia atu i fanau.13

O le a le matuia o nei faafitauli? E pei ona saunoa mai Peresitene Hinckley i le 1995, o nei faafitauli na avea ma ona “popolega e sili ona matuia.” Ma o faiga na popole ai o ia i na taimi o lenei ua matuai faateteleina le leaga. E pei ona taua e se tusitala o le mekasini o le Time:

“E leai se isi lava malosiaga e tasi e mafua ai le tele o faigata le mafuatia ma faanoanoaga i tagata i lenei atunuu e pei o le malepelepe o faaipoipoga. E tiga ai fanau, e faaitiitia ai le saogalemu tautupe o tina, ma ua pau tonu lava ma se faatafunaga faapitoa i luga o i latou o e e faigata ona tatalia: o tagata matitiva o le malo. …

“O e matitiva [ua tuueseeseina] le tulaga faamatua mai le faaipoipoga, ma le saogalemu tautupe ua [faamutaina] la latou [lava] faaipoipoga pe afai [latou] te leo toe mauaina le fiafia.”14

Liuaina o O Tatou Loto

Ata
Worldwide Church, Costa Rica

Agavale: ata na tusia e Janae Bingham

O se tasi o filo auro motu i le ielino masaesae faaleagafesootai e atagia mai ai le autu o le faafitauli: o tamaiti—o ivi o o tatou ivi, o aano o o tatou aano. O se mea moni, e paia foi lava, e uiga i fanau—i fanau ma le mana o le foafoaga ma noataga e faavavau o le alofa—e tagitagi loloto mai i totonu o uaua lilo o o tatou manatuaga tuufaatasi.

O le noataga o le tamaitiiti-matua e matua taua tele lea na auina mai ai e le Atua Elia i le 1836 “liliu loto” o tama ma fanau agai i le tasi ma le isi. Pe a le matuai liliu atu na loto, sa Ia faapea mai, “[nei] taia le lalolagi atoa i se fetuu” ma “le faafanoga” a o lei toe afio mai Keriso (MF&F 110:15; o Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:39; tagai foi i le Malaki 4:6). I le lalolagi o aso nei, ua foliga mai o na loto ua liliu—ae liliu ese mai, nai lo le agai atu i le, tasi ma le isi.

Pe o loo tatou ola nei i le taimi o le fetuu? Atonu. O fanau i aso nei (ma faapea foi le nuu—le laueleele) e moni lava ua i le “faafanoga” (faaleagaina, ua faaleaogaina, ma faatafunaina) e ala i lomiga faafitauli taitasi ua talanoaina iinei.

E manino lava le aoaoga faavae—ma o loo faamaonia e ala i le tele o tausaga o suesuega. Tatou te le manaomia e toe foi atu i tulafono o le aiga o tausaga ua mavae, ae pe afai tatou te mafai ona popole atili e uiga i a tatou fanau ma lo latou lumanai, i tagata o le a faaipoipo a o lei avea ma matua. O le a sili atu, silisili atu, lo latou ositaulaga e nonofo faaipoipo pea. O fanau o le a faafaileleina, i soo se taimi lava e mafai ai, e ni matua moni. Afai e mafai, o le a leai se faapau pepe po o pepe e fananau a o lei faaipoipo. O le mea moni, e manaomia ni nai faatagaga—e alagatatau ai nisi tatalaga o faaipoipoga, ma e masani lava o le vaetamaina e auina mai i le lagi. Ae i le mataupu faavae, o le folafolaga i le aiga i le 1995 o loo manino le faapea mai: “O Fanau e i ai le aia tatau ia fanauina i totonu o noataga o le faaipoipoga, ma ia tausia e se tama ma se tina o e ua faamamaluina ma le faamaoni atoatoa.”15

Ae o loo tatou mafatia i le faagaloina o lena mea i le lalolagi. Tatou te leo lagonaina le malie o musika o le faavavau, pe oo lava i manatuaga talu ai nei. O le fili o lo tatou fiafia e manao e faatalitonu i tatou o sootaga mamana, ma faaumiumi o le alofa faaleaiga e leo toe manaomia, ae o le mea moni lava e leai se sootaga e sili atu ona maua ai le saolotoga ma le faamanuiaina.

O le fausiaina o se faaipoipoga lelei e le faigofie. E le tatau ona faigofie. Ae afai ua le mautonu i tatou i le uiga o le faaipoipoga, e mafai ona vave tele ona tatou fiu i le tasi ma le isi. Ae o le vaaiga e faavavau o le talalelei, e pei ona aoao mai i tusitusiga paia ma le malumalu, e mafai ona fesoasoani ia i tatou e manumalo ai i vevesi i ona po nei seia oo ina avea a tatou faaipoipoga o se aafiaga e aupito sili ona faamalieina ma le faapaiaina—e tusa lava pe afai e sili foi ona faigata—i o tatou olaga.

Faamatalaga

  1. I le Dell Van Orden,“Pres. Hinckley Notes His 85th Birthday, Reminisces about Life,” Church News, Iuni 24, 1995, 6; faaopoopo le faamamafa.

  2. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  3. Gordon B. Hinckley, i le Sarah Jane Weaver, “President Hinckley Warns against Family Breakups,” Deseret News, Ape. 23, 2003, deseretnews.com.

  4. Tagai i le Caitlin Flanagan, “Why Marriage Matters,” Time, 13 Iulai, 2009, 47.

  5. Justice Anthony M. Kennedy, Obergefell v. Hodges, 576 U.S. (2015).

  6. Tagai i le census.gov/compendia/statab/2011/tables/11s1335.pdf; tagai foi i le Alan J. Hawkins, The Forever Initiative: A Feasible Public Policy Agenda to Help Couples Form and Sustain Healthy Marriages and Relationships (2013), 19.

  7. Tagai i le “‘Disastrous’ Illegitimacy Trends,” Washington Times, Tes. 1, 2006, washingtontimes.com.

  8. Tagai i le The State of Our Unions: Marriage in America 2012 (2012), 101, 102.

  9. Tagai “One-Parent and Two-Parent Families 1960–2012,” Office of Financial Management, ofm.wa.gov/trends/social/fig204.asp.

  10. Tagai i le Bruce C. Hafen, Covenant Hearts: Why Marriage Matters and How to Make It Last, (2013), 227.

  11. Tagai i le Noelle Knox, “Nordic Family Ties Don’t Mean Tying the Knot,” USA Today, Dec. 16, 2004, 15, usatoday.com.usatoday.com.

  12. O le lipoti o le Misiona o le Suesuega e uiga i le Aiga ma Aia Tatau o le Fanau, o se suesuega na tofia mai e le National Assembly of France, Ian. 25, 2006, 32.

  13. Tagai i le Hafen, Covenant Hearts, 226–27.

  14. Flanagan, “Why Marriage Matters,” 47; faaopoopo le faamamafa.

  15. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” (129).

Luga i le itu taumatau: ata na tusia e Jerry Garns