2016
Ko e Mālohi Fakaului ʻo e Tohi ʻa Molomoná
Sānuali 2016


Ko e Mālohi Fakaului ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku napangapangamālie ʻa e ngaahi moʻoni kotoa ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau ʻilo ʻoku moʻoni—e makatuʻuloto ʻo ʻetau fakamoʻoní—ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
Worn open copy of the Book of Mormon in French lying next to a pencil and a depiction of Jesus Christ.

ʻI heʻeku kei tamasiʻí, naʻá ku saiʻia ʻaupito ke fokotuʻutuʻu fakaholoholo ʻa e fanga kiʻi paté (dominoes) ʻi ha ngaahi laine lōloa mo ha ngaahi fuo kehekehe peá u tekeʻi leva ʻa e foʻi pate ʻuluakí. Naʻe tō fakateholo hifo ʻa e fanga kiʻi pate kotoa naʻe kei tuʻú, ʻo feholoholoi ai pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e lainé. Naʻá ku fakamoleki ha ngaahi houa ki hono fokotuʻutuʻu fakalelei e ngaahi paté kae lava ke u maʻu ʻa e fiefia ʻi he mamata atu ki heʻenau tō kotoá.

Ko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻa e taha ʻo e ngaahi fuofua sitepu ki hono maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē tofu pē ko hono fakatupunga ʻe he ʻuluaki paté ʻa e holofa ʻo e ngaahi pate kehé, kapau te tau tomuʻa feinga ke ʻilo ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te tau ʻilo leva ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ko Siosefa Sāmita ʻa ʻEne palōfita ne hoko ai ʻa hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí mo e mālohí pea mo e mafaí ki he māmaní he ʻaho ní.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e Uho ia ki Heʻetau Pōpoakí

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, “Naʻá ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”1

Naʻe toe akoʻi ʻe Siosefa ko e uho ia ʻo ʻetau tuí, tui fakalotú, mo e fakamoʻoní. Naʻá ne fehuʻi ange, “Toʻo ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e fakahaá, pea ʻe ʻi fē ʻa ʻetau tui fakalotú?”. “ʻE halaʻatā ha meʻa ke tau maʻu.”2

Ko hono fakaʻofoʻofa ʻo e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ko ʻetau lava takitaha ʻo ʻilo maʻatautolu ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI heʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Falanisē, Pelisiume, mo Netaleni ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u maʻu ʻa e faingamālie mo e tāpuaki ke ʻinitaviu ha niʻihi fakafoʻituitui kau ki heʻenau tuʻunga moʻui taau ke papitaisó. He ʻikai ke toe ngalo ʻiate au ʻa e ʻinitaviu ne u fai mo ha fefine ʻe taha.

Lolotonga ʻema ʻinitaviú ne u ʻeke ange kiate ia pe naʻe founga fēfē ʻene ʻilo naʻe moʻoni ʻa e Siasí. Naʻá ne fā hifo ki heʻene kato-toʻotoʻó peá ne toʻo hake ha tatau takafi molū ʻo e Tohi ʻa Molomoná kuo motuʻa fau. Naʻá ne fakaava hake ʻa e tohí ki he 3 Nīfai 27 peá ne fakamatala mai ko e fuofua vahe ʻeni ne fakaafeʻi ia ʻe he ongo faifekaú ke ne laú. Naʻá ne pehē ʻi he kamata ke ne laú, naʻe ueʻi mālohi ia ʻe he meʻa naʻá ne laú pea mo e Laumālie naʻá ne ongoʻí. Naʻe ongo ʻaupito kiate ia ʻa e laumālie ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo ne toʻo ai ha penivahevahe lanu kulokula pea kamata leva ke ne laineʻi ʻa e ngaahi lea naʻe ongo lahi taha kiate iá.

Peá ne fakaʻaliʻali mai leva kiate au ʻene tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakaava hake ki he 3 Nīfai 27. Naʻe meimei laineʻi ʻa e foʻi lea kotoa pē ʻi he vahe ko iá.

Naʻá ne pehē mai, “Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou tui aí”. “ʻOku lea mai ʻa e tohi ko ʻení kiate au ʻi ha founga he ʻikai lava ke u fakaʻikaiʻi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻá ne papitaiso peá ne hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí.

Ko e Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná

ʻOku foaki mai ʻe he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná ha sīpinga te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻiate kitautolu pē ʻoku moʻoni ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. “Naʻe fuofua pulusi [ʻa e talateú] ʻi he pulusinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he 1981. ʻOkú ne fakafeʻiloaki mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he tokotaha laukonga ʻo onopōní ʻaki hono ʻomi ha fakamatala puipuituʻa mo ha fakamatala ʻo e tohí.”3

ʻOku kamata ʻaki e talateú hono tala mahino mai kiate kitautolu ko e hā e Tohi ʻa Molomoná: “Ko ha tohi ia ʻo e ngaahi folofola māʻoniʻoni ʻoku tatau mo e Tohi Tapú. Ko ha lekooti ia ʻo e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá mo e kakai naʻa nau nofoʻi ʻa e ongo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá, pea ʻoku ʻi ai hono kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá.” ʻOku tau ʻilo ai “naʻe hiki [ia] ʻe ha kau palōfita tokolahi ʻo e kuonga muʻá, ʻi he laumālie ʻo e kikite mo e fakahā” ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá pea tohi mo fakanounouʻi “ʻe ha palōfita mo e tangata faʻu hisitōlia ko Molomona hono hingoá.”

ʻĪmisi
Painting of Jesus Christ in America, greeting Nephites.

Tā valivali ʻo Siosefa Sāmitá ʻe Richard Burde, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí; toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻe Ben Sowards

ʻOku tau ako foki “ko e meʻa mahuʻinga taha naʻe tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e hāʻele tonu mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí ʻi he hili pē ʻEne toetuʻú. ʻOku fakamatalaʻi mai ai ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, pea fakahā mai mo e palani ʻo e fakamoʻuí, mo fakamatalaʻi ki he tangatá ʻa e meʻa kuo pau ke nau fai, ke nau maʻu ai ʻa e melinó ʻi he moʻui ko ʻení mo e fakamoʻui taʻengatá ʻi he maama kahaʻú.”

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te tau lava ʻo ako mei he Tohi ʻa Molomoná ʻoku moʻoni ʻa e Siasi kuo fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmitá.

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he talateú “ke lau e Tohi ʻa Molomoná, pea [tau] fakalaulauloto … ki he pōpoaki ʻoku tuʻu aí, pea fehuʻi ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí.” ʻOku talaʻofa mai kiate kitautolu, “ko kinautolu te nau fai ʻeni ʻo kole ʻi he tuí, te nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai ki he Molonai 10:3–5.)”

ʻOku muimui mai ai ʻa e talaʻofa ko ʻení: “Ko kinautolu te nau maʻu ʻa e fakamoʻoni faka-ʻOtua ko ʻení mei he Laumālie Māʻoniʻoní te nau ʻiloʻi foki ʻi he mālohi tatau ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea ko Siosefa Sāmita ʻa ʻEne tangata maʻu fakahā mo e palōfita ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻa ia kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní, ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Mīsaiá.”

Fakakaukau ki ai! ʻE lava ke tau ʻilo ʻiate kitautolu pē:

  • Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

  • Ko ha palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmita. Naʻá ne fakahā ʻa e moʻoní. Naʻá ne mamata ki he ngaahi meʻa naʻá ne pehē naʻá ne mamata ki aí mo fanongo ki he ngaahi lea naʻá ne pehē naʻá ne fanongo ki aí.

  • Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e “siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa” (T&F 1:30). Ko e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻi ai ʻa e moʻoní, mālohí, mafaí, mo e ngaahi ouaú. ʻOku tataki ia ʻe he ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita moʻuí.

Te tau lava ʻo ʻilo kotoa ʻeni ʻi heʻetau ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi ai ha mālohi fakaului mo fakalotoa.

Ko ʻEku Fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná

ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavou ʻi Falaniseé, naʻá ku fie maʻu ke u ʻilo ʻiate au pē pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ʻilo naʻe moʻoni ia. Naʻá ku fakaʻamu naʻe moʻoni ia. Naʻá ku ʻalu foki ki he ngāue fakafaifekaú mo ha tui naʻe moʻoni ia. Ka neongo iá, ʻi heʻeku ngāue ʻi he ʻaho kotoa mo fakahā ange ki he kakaí ʻoku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ki he tohí, ʻi he lelei taha ʻo e lea faka-Falanisē ne u ala lavá, naʻe teʻeki ai pē ke u ʻiloʻi ia maʻaku.

Naʻe momoko mo hauhau homa kiʻi fale nofoʻangá ʻi he fakatonga ko ia ʻo Falaniseé lolotonga ʻa e fuofua faʻahitaʻu momoko ko iá. ʻI he pongipongi mo e efiafi kotoa pē, kimuʻa mo e hili ʻa e ngāue ʻo e ʻahó, naʻá ku fusi aʻu hoku kafú mo ha kote lōloa ke lau mo ako ʻeku Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e talaʻofa ʻa Molonaí, ʻa ia kapau te u lau, fakalaulauloto, mo lotu, ʻe lava ke u ʻiloʻi ia foki. Naʻá ku lau ia ʻi ha ngaahi ʻaho mo e ngaahi uike, ka naʻe ʻikai pē ha meʻa ʻe hoko. ʻIkai ha maama, ʻikai ha ʻāngelo, ʻikai ha leʻo—ʻikai ha meʻa tuku kehe pē ha ongoʻi nonga ʻi heʻeku lau iá.

Naʻe hokohoko atu ʻeku laú mo hono laineʻi e ngaahi potufolofola mahuʻingá peá u lotu ke ʻilo pe naʻe moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe faifai pea hoko mai ʻa e maná. Hangē ko ia kuo fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe hangē ia ha hopo hake ʻa e laʻaá kae ʻikai ko hano kamosi fakafokifā hake ʻo ha maama.4 Naʻe kamata ke hulungia hoku ʻatamaí mo hoku lotó ʻe ha maama. Naʻe kamata ke u mamata ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga kehe. Naʻe kamata ke u maʻu ha ʻuhinga foʻou mei he ngaahi potufolofola ne u ʻosi lau kimuʻá. Ko e founga lelei taha te u lava ʻo fakamatalaʻi ʻaki ʻeku aʻusiá naʻe kamata ke fakamāmaʻi hoku ʻatamaí.

Hili ha ngaahi uike mo ha ngaahi māhina, ʻe lava ke u pehē naʻá ku ʻilo fakapapau ange ʻi ha toe meʻa kuó u ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku ʻilo naʻe hiki mo fakatolonga ia maʻa hotau kuongá ni mo ʻomi ia ko ha fakamoʻoni mālohi kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí. Ko e ongo naʻe toutou haʻu kiate au ʻo fakafou mai ʻi he leʻo ʻo e Laumālié, “ʻOku moʻoni ia, ʻoku moʻoni ia, ʻoku moʻoni kotoa ia.”

Hili ha taʻu ʻe fāngofulu mei ai, ʻoku ou kei feʻao mo e fakamoʻoni tatau. Kuó u lau tā tuʻo lahi he taimí ni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ko e taimi kotoa pē—ʻi he taimi kotoa pē—ʻoku ou toe fanongo ki he ngaahi leá “ʻOku moʻoni ia.” Kuo fakapapauʻi mai ai heni kiate au ko Sīsū Kalaisi hoku Fakamoʻuí pea ko ʻEne ngāue maʻongoʻonga ʻeni ʻo e fakamoʻuí.

Hangē ko e holofa ʻa e fanga kiʻi pate (dominoes) naʻá ku manako ke vaʻinga ʻaki heʻeku kei tamasiʻí he taimi naʻá ku tekeʻi ai e ʻuluaki paté, ʻoku pehē tofu pē ʻa e napangapangamālie ʻa e ngaahi moʻoni kotoa ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau ʻilo ʻoku moʻoni—e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau fakamoʻoní—ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Siosefa Sāmita, ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná; vakai foki ki he History of the Church, 4:461.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 224.

  3. Book of Mormon Teacher Resource Manual (2004), 19.

  4. David A. Bednar, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Liahona, Mē 2011, 87–90.