2016.
Prepoznavanje Sotoninih krivotvorina
April 2016


Prepoznavanje Sotoninih krivotvorina

Autor živi u Uti, SAD.

Kad smo suočeni s duhovnim krivotvorinama, Mormonova knjiga može nam pomoći odrediti što je istinito, a što nije.

Slika
woman with money

Bio sam u trgovini i stavljao sam nekoliko novčanica u novčanik kad mi je jedna novčanica zapela za oko. Pomislio sam da je zelena boja na njoj malo svjetlija od drugih pa sam je pobliže proučio. Zatim sam primijetio da ni slika predsjednika Georgea Washingtona nije dovoljno oštra. Čak je i papir bio čudan. Bio je to krivotvoreni novac! Prodavač je zamijenio lažnu novčanicu stvarnom, a onda je vratio voditelju trgovine.

Puno sam razmišljao o toj krivotvorenoj novčanici otada. Pitao sam se koliko je dugo bila u optjecaju i koliko mnogo ljudi je prevarila tijekom godina. Zapravo, da nisam obratio pozornost, i ja sam mogao biti prevaren. Ali uspoređujući je sa stvarnom novčanicom i koncentrirajući se na razlike, umjesto na sličnosti, bilo mi je jasno da je lažna.

Mormonova knjiga je puna primjera duhovnih krivotvoritelja koji su koristili Sotoninu metodu laganja drugima i obmanjivanja drugih za vlastitu korist. Proučavajući njihove trikove i taktike, počeli smo zapažati njihove pogreške isto onako kao što iskusno oko počne zapažati razlike između pravog i lažnog novca. Što više istreniramo naše oko da prepozna razlike, to ćemo više biti pripremljeni da razotkrijemo krivotvoritelje današnjice i odupremo se njihovim lažima.

Prikupljanje informacija o Sotoninim krivotvorinama

Sotona nas želi odvući preko svog vlastitog branda duhovnog krivotvorenja i, ne budemo li oprezni, nasamarit će nas. Predsjednik Joseph F. Smith (1838.–1918.) je upozorio: »Sotona je vješt imitator i kao što se prava istina evanđelja daje svijetu u sve većem obilju, tako i on širi krivotvoreni novčić lažnog nauka. Čuvajte se njegovog patvorenog novca, njime nećete kupiti ništa osim razočaranja, očaja i duhovne smrti.«1

Najbolja obrana koju imamo protiv toga da nas Sotona nasamari svojim krivotvorinama jest da što bolje upoznamo istine evanđelja. Što dublje znamo istinu, to će nam biti lakše prepoznati razlike kad nam Sotona pokaže krivotvorine. Stoga, kada to učini, moramo tražiti razlike, a ne sličnosti, baš kao što sam učinio sa svojim novčanicama, jer na taj će se način laži uvijek razotkriti.

Predsjednik Ezra Taft Benson (1899.–1994.) je podučavao: »Mormonova knjiga razotkriva Kristove neprijatelje… U svojem beskrajnom predznanju Bog je oblikovao Mormonovu knjigu kako bismo mogli vidjeti grešku i znati kako se boriti protiv lažnih obrazovnih, političkih, vjerskih i filozofskih koncepata našeg doba.«2

Danas smo u ratu sa Sotonom. Kao i vojska, moramo znati što naš neprijatelj smjera. Saznanje o tome kada i gdje će neprijatelj napasti, na primjerice, može biti neprocjenjivi podatak. Zbog toga se stjecanje takvih saznanja zove »prikupljanje informacija«. Poznavati našeg neprijatelja znači postati pametniji od njega. Mormonova knjiga može nam pomoći »prikupiti informacije« o Sotoninim metodama krivotvorenja.

Laskav govor je krivotvorina

Više od polovine krivotvoritelja u Mormonovoj knjizi koriste laskav govor i karizmatsku osobnost kako bi ostvarili svoje ciljeve. Na primjer, Šerem »savršeno poznava[še] jezik naroda ovoga. Stoga se on mogaše služiti velikim laskanjem i velikom snagom govora, kakva i jest snaga đavolska« (Jakov 7:4). Pakosni svećenici kralja Noe pričali su o »ispraznim i laskavim riječima« (Mosija 11:7) tako tjerajući ljude da se prepuste idolopoklonstvu i drugim opačinama. Korihor je postigao slične rezultate u svoje vrijeme, »zavodeći srca mnogih« (Alma 30:18). I Amalikija i Gadianton koristili su svoju sklonost laskanju kako bi pokrenuli vojske pakosnih sljedbenika (vidi Alma 46:10; Helaman 2:4).

To nije bila slučajnost. Laskanje je površno, neiskreno, isprazno i pretjerano. Nefi je upozoravao na one koji »će naučavati tako, krive, i isprazne, i bezumne nauke, i bit će naduti u srcima svojim, i nastojat će duboko sakriti namisli svoje od Gospoda, a djela će im u tami biti« (2. Nefi 28:9).

Laskanje se često koristi za obmanu; obično iza laskanja postoji skriveni cilj ili tajni plan. U laskanju je važniji stil od sadržaja i ono hrani našu taštinu i ponos naravnog čovjeka iznutra. Gospodinovi nam proroci, pak, govore o jednostavnim, ali važnim istinama koje trebamo čuti.

Laskanje je jezik koji Sotona govori. Predsjednik James E. Faust (1920.–2007.), drugi savjetnik u Prvom predsjedništvu, objasnio je: »[Sotonin] glas često zvuči tako razborito i njegovu je poruku tako lako opravdati. To je privlačan, izazovan glas milozvučnih tonova. Nije ni grub ni disonantan. Nitko ne bi slušao Sotonin glas da zvuči oštro ili zlobno.«3

Slika
whispering

Kad nam svijet predstavi ideju, filozofiju ili mišljenje koje samo hrani našu taštinu ili ponos ili koje jednostavno zvuči predobro da bi bilo istinito, to nam odmah treba biti upozorenje. Postupajte s tim idejama kao s krivotvorinama. Usporedite ih s istinama koje podučavaju Gospodinovi proroci. Tražite razlike, a ne sličnosti pa će krivotvorene ideje postati očite.

Nehor – popularni krivotvoritelj

Nehor se slobodno koristio Sotoninom metodom laskanja. Analizirat ćemo ga kao ogledni primjer duhovnog krivotvoritelja. Nehor, koji je u svom nauku prihvaćao ideju o otkupitelju, bio je popularan i karizmatičan propovjednik među Nefijcima. Nehor je okupio mnogo sljedbenika podučavajući da »će se u posljednji dan spasiti sav rod ljudski« i »imati život vječni« (Alma 1:4).

Možemo li vidjeti zašto bi Nehorova poruka bila tako privlačna? Podučavao je o ležernom i opuštenom Bogu – Bogu koji će, zato što voli svakoga, spasiti svakoga, bez obzira na sve. Tako da, samo naprijed, radite što god želite jer je to sve u redu. To je zavodljiva filozofija koju su u istoj mjeri prihvatili ljudi iz Nehorova doba (vidi Alma 1:5) kao i mnogi ljudi danas. Besplatna ulaznica u raj je nešto što ljudi očito žele.

Koji je stoga bio problem s Nehorovom porukom? Pogledajmo ponovno glavne točke njegovog slijeda razmišljanja:

  • Bog je stvorio sve ljude – istina.

  • Bog voli sve ljude – istina.

  • Ne bismo se trebali bojati Boga – istina.

  • Trebali bismo se radovati ideji spasenja – istina.

Dosada ima mnogo sličnosti između onog što je Nehor podučavao i istina evanđelja. Ali zapamtite – kao i s krivotvorenim novcem, moramo potražiti razlike, ne sličnosti. Pa pogledajmo Nehorovu posljednju točku:

  • Bog će svima dati život vječni – krivo!

Upravo je ovo važna razlika koja nam govori da je Nehor duhovni krivotvoritelj. Spasenje od tjelesne smrti jest zajamčeno svima, ali spasenje od duhovne smrti uvjetovano je našom spremnošću da se pokajemo. Ako se pokajemo, tada ćemo primiti život vječni (vidi Jakov 6:11). Ali moramo odgovarati za svoje postupke.

Gideon i Alma prepoznali su Krivotvoritelja

Nehorovo zlo bilo je razotkriveno onog dana kad je upoznao Gideona, pravednog učitelja u Božjoj Crkvi. Gideon se godinama prije suprotstavio kralju Noi i zato je imao iskustva s duhovnim krivotvoriteljima (vidi Mosija 19:4-8). Nehor se »stade […] prepirati, ne bi li kako zaveo narod crkve. No, čovjek mu se oprije, prekoravajući ga riječima Božjim« (Alma 1:7). Gideon je prepoznao Nehora kao krivotvoritelja. Kad je bio razotkriven, Nehor je pribjegao još jednoj Sotoninoj metodi – ubojstvu. Ali Gideonova smrt nije bila uzalud. Narod je doveo krivotvoritelja Nehora pred Almu da mu sudi.

Alma je shvatio da ne samo da je Nehor bio kriv za nadrisvećeništvo i ubojstvo, nego ako bi se nadrisvećeništvo nametnulo, »bilo bi to na potpuno njihovo uništenje« (Alma 1:12). Tako da je Nehor bio osuđen na smrt i podnio je »smrt sramotnu« (Alma 1:15).

Gideon i Alma su primjeri za nas. Kad je Duh s nama, čut ćemo i vidjeti »stvari onakvima kakve zaista jesu« (Jakov 4:13). Prepoznat ćemo Sotonine krivotvorene naume i planove »savršenom spoznajom… kao danje svjetlo od mraka noćnoga« (Moroni 7:15).

Naš »krivotvoreni« neprijatelj je pametan, ali kao Gideon i Alma, možemo biti pametniji od njega. Baš kao što sam postupno počeo prepoznavati razlike između mog para novčanica, tako možemo postupno istrenirati naše oko kao i naš um i duh da prepoznaju razlike između istine i laži. Dok to činimo, prepoznat ćemo krivotvoritelje i suprotstaviti se njihovim lažima.

Napomene

  1. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5. izdanje (1939.), 376.

  2. Naučavanja predsjednika Crkve: Ezra Taft Benson (2014.), 132.

  3. James E. Faust, »The Forces That Will Save Us«, Liahona, siječanj 2007., 4.