2017
Ko Hono Toe Maʻu ʻEku Ngaahi Fuakavá
June 2017


Ko Hono Toe Maʻu ʻEku Ngaahi Fuakavá

Na‘á ku ako ke u mahuʻingaʻia ʻi heʻeku ngaahi fuakavá hili haʻane mole meiate au ʻi hono tu‘usi au mei he Siasí.

ʻĪmisi
distraught woman

Ngaahi tā fakatātā ʻa Dilleen Marsh

Naʻá ku tupu hake pē ʻi he Siasí peá u papitaiso mo hilifakinima ʻi hoku taʻu valú. Ne hoko ʻa e ongoongoleleí ko ha tōʻonga moʻui ia kiate au mo e niʻihi ne mau feohí. Naʻe nofoʻia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻeku moʻuí.

ʻI he taimi naʻe tuʻusi ai au mei he Siasí, naʻá ku ongo‘i ha mavahe meiate au ha mālohi ongoʻingofua. Ne u ongo‘i hangē kuo motuhiá mo tuai ʻeku tōʻonga fakakaukaú, pea naʻe puputuʻu mo faingataʻa ke u fakahoko ha fili pe tuʻutuʻuni. Na‘á ku loto-hohaʻa pea na‘e faingataʻa ke u maʻu ha ongoʻi nonga.

Na‘e ʻikai haʻaku fakakaukau ʻe hoko e mole hoku memipasipí ke ne liliu kakato ai ʻeku mo‘uí. Ne ʻikai ke u toe lava ʻo tui e kāmeni temipalé pe ‘alu ki he temipalé. Ne ʻikai ke u lava ʻo totongi vahehongofulu, ngāue ʻi ha uiuiʻi, maʻu e sākalamēnití, pe fai ʻeku fakamoʻoní pe fakahoko ha lotu ʻi he lotú. Ne ʻikai ke u toe ma‘u e me‘afoaki ʻo e Laumālie Mā‘oniʻoní. Ka ko e meʻa mahu‘inga tahá na’e ‘ikai ke u fefuakavaʻaki mo hoku Fakamoʻuí ‘i he ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e temipalé.

Na‘á ku fuʻu loto-mamahi mo manavahē. Naʻe taʻu 16, 14, mo 12 ʻeku fānau ʻe toko tolú he taimi ko iá. Ko hoku tofiʻa kinautolu, pea naʻá ku fie ma‘u lahi ke u tuku kiate kinautolu e tukufakaholo ‘o e ʻamanaki leleí. Naʻá ku fakatangutu kinautolu peá u talaange kapau te u mate ʻoku te‘eki ke u lava ʻo papitaiso ke u toe foki mai ki he Siasí, ʻoku fie ma‘u ke nau fakahoko ʻa e ouaú maʻaku hili pē hano fakangofua. Na‘á ku ilifia ʻi he ʻikai ke u toe maʻu e ngaahi tāpuaki ke tauhi ʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó, pea naʻá ku hohaʻa naʻa ʻikai lava ke toe fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá.

Ko ʻEku Fononga Fokí

Ne ʻikai ʻaupito ke u fakafehu‘ia hono moʻoni ʻo e Siasí pea naʻá ku loto ke u moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ko ia naʻá ku kei ʻalu pē ki he lotú. Na‘á ku loto ke ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻoku ou ‘ofa ʻiate Ia pea ne u fakatomala ‘i heʻeku ngaahi fehālākí. Na‘á ku maʻulotu ʻi he uike kotoa pē, neongo na‘e mātuʻaki faingata‘a. Na‘e taʻe-fiemalie ʻa e kāingalotú ʻi heʻeku ʻi aí, pea meimei naʻe ‘ikai ha taha ia ʻe fie fakalea mai kiate au. Ka neongo iá, na‘e fuʻu anga‘ofa makehe ha finemui ‘e taha ko hono hingoá ko Holi, naʻá ne faingataʻaʻia fakaʻatamai mo fakaesino. ʻI heʻeku hū atu ki he falelotú ʻi he Sāpate kotoa pē, na‘á ne lele fiefia mai, ʻo kuku atu au, pea fāʻofua mo pehē mai, “ʻOku fakafiefia ke sio kiate koe! ʻOku ou ʻofa atu!” Ne u ongo‘i hangē pē haʻane fakahoko ʻeni maʻá e Fakamoʻuí, ke u ʻiloʻi ʻokú Ne fiefia ʻi heʻeku maʻulotú.

Na‘e mātuʻaki faingata‘a ke tuku e sākalamēnití ke fakalaka ʻo ʻikai ke u maʻu ia koeʻuhí he naʻá ku ʻiloʻi ne ʻikai ke u maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí. Ko ha tāpuaki moʻoni ia hono maʻu ʻo e sākalamēnití. ‘Oku fakaofo ke maʻu e tāpuaki ‘o e fakamolemolé ‘o fakafou ʻi he mālohi ‘o e Fakamoʻui mo ‘Ene feilaulau fakaleleí, ke fakamolemoleʻi ‘etau ngaahi angahalá mo e tōnounoú ʻi he uike ki he uike, pea toe fakatukupaaʻi e fuakava kuo tau faí ‘i he ʻofa mo e faivelenga ke tau manatu maʻu ai pē ki hotau Fakamoʻuí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Koe‘uhí naʻe fu‘u mahuʻinga kiate au ke totongi ʻeku vahehongofulú, ne u fakaava ha ʻakauni pangikē ‘o tānaki ki ai ʻeku vahehongofulú ‘i he māhina takitaha. Naʻá ku fie maʻu ke ʻafioʻi ʻe he ʻEikí neongo ʻoku ʻikai ke Ne lava ʻo maʻu ʻeku vahehongofulú he taimí ni, ka naʻá ku kei fie totongi pē ia. Na‘á ku kei tāutaha he taimi ko iá pea ne u tauhi hoku ngaahi ‘ofefine ʻe toko tolú, ka naʻá ku ongoʻi naʻá ku fuʻu fie maʻu e ngaahi tāpuaki ko ia ʻo hono fakahā ki he ʻOtuá ʻa ʻeku vilitaki ke totongi ʻeku vahehongofulú, neongo ne ʻikai ke u lava. ʻOku ou tui taʻe toe veiveiua naʻe mohu tāpuekina kimautolu koeʻuhí ko ia.

Toe Fakafoki Mai ʻa e Ngaahi Tāpuakí

ʻĪmisi
smiling woman

Naʻe toe papitaiso au ʻi he hili siʻi pē ha taʻu ʻe taha hono tuʻusi au mei he Siasí. He toki meʻa fakanonga moʻoni ʻete tuʻu hake mei he vaí mo e ʻiloʻilo pau ko Sīsū hoku taukapó, pea ko hoku hoa ngāué ia. Kuó Ne huhuʻi ʻeku ngaahi angahalá, pea na‘á ku toe ʻi ha vā fakafuakava mo Ia. Ne u houngaʻia lahi moʻoni!

Na‘á ku toe maʻu e me‘afoaki ʻo e Laumālie Mā‘oniʻoní. Ne u toe ongo‘i ha mālohi ongo‘ingofua: kuo foki ʻaupito mai hoku kaumeʻa mamaé! Naʻá ku fie feinga mālohi ke ʻoua naʻá ku toe fakaʻitaʻi Ia ke ʻoua naʻá Ne toe liʻaki au.

Naʻá ku tāpuni e ʻakauni ne ʻi ai ʻeku vahehongofulú, tohiʻi ha foʻi sieke, pea foaki fiefia ia ki heʻeku pīsopé.

Hili ha ta‘u ʻe nima mei ai na‘e lava ke u toe fakafoki mai hoku ngaahi tāpuaki fakatemipalé. Ne u ongoʻi mātuʻaki fiefia mo houngaʻia. Naʻe toe lōmekina au ʻi he ʻofa mo e malu ʻi he mālohi ʻo e ngaahi fuakava naʻá ku fakahoko ʻi he temipalé.

Kuo silaʻi au he taimí ni ki ha tangata ‘okú ne ʻofa ʻiate au, pea ʻoku ou ʻofa ʻiate ia, pea ʻokú ma ngāue fakataha ke hoko ʻema silá ko ha fuakava ʻa ia ʻe tolonga ki ʻitāniti.

Ko e Pōpula ʻo e Ongoʻi Halaiá

‘I he taʻu ‘e 20 talu mei aí, kuó u ongoʻi he taimi ‘e niʻihi ha ongo‘i halaia moʻoni pea ʻokú ne fakatupu ha loto-mamahi lahi mo e loto-hohaʻa moʻoni ʻiate au. Kuó u fifili pe naʻe feʻunga nai ʻeku fakatomalá pe kuo fakamolemoleʻi moʻoni nai au. ʻI he ngaahi ta‘u siʻi kuohilí, ne tatau ʻeku ongó mo e ngaahi ongo naʻe maʻu ʻe ʻAlamā ko e Siʻí, ʻa ia ʻoku hā ʻi he ‘Alamā 36:12–13:

“Ka naʻá ku mamahiʻia ʻi he fakamamahi taʻengata, he naʻe aʻusia ʻe hoku laumālié ʻa e mamahi taupotu tahá peá u mamahi ʻi heʻeku ngaahi angahala kotoa pē.

“ʻIo, naʻá ku manatuʻi ʻeku ngaahi angahalá mo ʻeku ngaahi hia kotoa pē, ʻa ia naʻe fakamamahiʻi ai au ʻaki ʻa e ngaahi mamahi ʻo helí; ʻio, naʻe mahino kiate au kuó u angatuʻu ki hoku ʻOtuá, pea kuo ʻikai te u tauhi ʻene ngaahi fekau māʻoniʻoní.”

ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u tū‘ulutui ʻo lotu peá u fehuʻi ange, “Tamai, kuo feʻunga nai e meʻa kuó u faí? Te u fai ʻa e me‘a kotoa pē ʻoku fie ma‘u ke u faí, ke toʻo ʻeni meiate au.” Hili iá na‘á ku tatali mo fakaongo ʻaki hoku lotó.

Na‘e ongo mahino mai ʻa e talí: “Kuo fe‘unga e meʻa kuó ke faí.” Naʻá ku ongoʻi fiefia moʻoni. Ne ʻikai ke u kei lava ʻo mapukepuke ʻeku fiefiá, ne u tangi koeʻuhí ko e fiefia hoku lotó. ʻI he ʻaho kotoa ko iá ne u ongoʻi vēkeveke moʻoni ʻi he fiefiá. Naʻe mavahe atu ʻa e ongoʻi maá mo e halaiá.

Ne u toe fakakaukauloto ki he aʻusia ʻa ʻAlamā ko e Siʻí:

“Naʻe ʻikai te u toe manatuʻi ʻa hoku ngaahi mamahí; ʻio, naʻe ʻikai ke toe tauteaʻi hoku lotó ʻi heʻeku manatu ki heʻeku ngaahi angahalá.

“Pea ʻoiauē, ko e fiefia, mo e maama fakaofo kuó u vakai ki aí; ʻio, naʻe fonu hoku laumālié ʻi he fuʻu fiefia naʻe tatau hono lahí mo hoku mamahí!” (ʻAlamā 36:19–20).

Naʻe fakamamahi mo pelepelengesi ‘eku fononga ke toe maʻu hoku memipasipi ‘i he Siasí mo toe fakahoko ʻeku fuakava mo e Fakamo‘uí. Na‘á ku ikunaʻi e faingata‘a ko ʻení ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga taha pē ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Kuo mei lava e taʻu ʻe 20 ʻeku feinga ke u ikunaʻi e ongoʻi maá mo e halaia ʻi hono tuʻusi au mei he Siasí pea mo maʻu ha loto-toʻa ke vahevahe ki he niʻihi kehé ʻeku ngaahi aʻusiá. Fakatauange pē ʻe hoko ʻeku aʻusiá ko ha meʻa ia ke ne fakalotolahiʻi e niʻihi kehé ke nau loto toʻa ke tafoki mo tokoniʻi e niʻihi ʻoku fie liliú. Te u lava ‘o fakamoʻoni taʻe toe veiveiua ʻoku mo‘oni ʻa e Fakalelei ‘a Kalaisí. ‘E lava ʻe Hono mālohí ‘o liliu ho‘o moʻuí ʻo ʻikai ngata pē ʻi he liliu ke lelei angé kae liliu foki ki he lelei tahá.

‘Oku ou ʻofa moʻoni ʻi hoku mēmipasipi ʻi he Siasí. Ko ha me‘afoaki mahuʻinga mo ha tāpuaki māʻongoʻonga ia ki heʻeku mo‘uí. ʻOku ʻikai ʻaupito te u toe fie mavahe mei ai.