2017
Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá mo hono Ako ‘o e Ongoongoleleí
June 2017


Mo‘ui Fakafalala pē Kiate Kitá mo hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

ʻI he taimi ʻoku tau hoko ai ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻoku tau ʻilo e founga ke fafanga fakalaumālie ai kitautolú mo fakamālohia hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
image from Bible video

Ne ʻi ai ha faiako kinitakāteni naʻá ne tokangaʻi ʻene kalasí lolotonga haʻanau tā fakatātā. ʻI heʻene lue takai ke sio ʻi he tā fakatātā ʻa e fānaú, naʻá ne ʻeke ange ki ha kiʻi taʻahine ʻe taha, “Ko e hā e meʻa ʻokú ke taá?” Na‘e tali ange ʻe he kiʻi taʻahiné, “ʻOku ou tā ʻa e ʻOtuá.” Naʻe kiʻi ʻohovale ʻa e faiakó peá ne ʻeke ange, “Ka ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha taha e fōtunga ʻo e ʻOtuá.” Naʻe tali taʻe toe veiveiua ange ‘e he kiʻi ta‘ahiné, “Te mou toki ʻiloʻi ia ʻi ha miniti siʻi pē mei heni.”

ʻE lelei nai ke tau maʻu ha loto-falala pehē? Ko hono moʻoní, ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau loto-falala ʻi heʻetau ʻilo kiate Iá. Na‘e fakahā ʻe he ʻEikí kia Selemaia ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau polepole ʻi hotau potó pe ʻi hotau mālohí pe ʻi heʻetau ngaahi koloá. Ka, na‘á Ne pehē, “ko ia ʻoku polepolé ke polepole ʻi he meʻá ni, koeʻuhí ʻokú ne poto mo ʻiloʻi au” (vakai, Selemaia 9:23–24).

Naʻe akonaki mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44), “Naʻe teʻeki ai fakahā ʻe he ʻOtuá ha meʻa kia Siosefa, ka ko ia pē te Ne fakahā ki he Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻa mo e Tokotaha Māʻoniʻoni siʻisiʻi tahá te ne ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau mo e meʻa te ne mafuesiá, he kuo pau ke hoko mai ʻa e ʻaho he ʻikai fie maʻu ai ke toe pehē ʻe ha taha ki hono kaungāʻapí, [ke] ke ʻilo ʻa [e ʻEikí]; he te nau ʻilo kotoa pē [Ia] … mei he īkí ʻo aʻu ki he lalahí.”1

Ko ʻetau hoko ko ia ʻo maʻu ha loto-falala ʻi heʻetau ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai hokonoa pē ia taʻe ha ngāue fakafoʻituitui. ‘E lava ke tokoni ʻa e mātuʻá mo e kau faiakó, ka kuo pau ke tau fakafalala pē kiate kitautolu ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. ʻI he founga tatau pē ʻoku tau ako ai ke fafanga kitautolu ke moʻui lelei hotau sinó, kuo pau ke tau ako ke fafangaʻi fakalaumālie kitautolu ke moʻui lelei hotau laumālié.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne fiekaia ai ʻa e fanga tala (seagulls) ʻi St. ʻAkositine, Folōlita, USA. Ne laui toʻutangata ʻa e feinga ʻa e fanga talá ke moʻui ʻi he fanga kiʻi ika ne toetoenga ʻi he kupenga ʻo e ngaahi vaka toutai uloulaʻāvaí. Na‘e faifai pē pea hiki ʻa e kau toutai uloulaʻāvaí mei he feituʻu ko iá. Ne teʻeki ke poto e fangatalá ia ʻi he toutai maʻanautolu peé; pea naʻe teʻeki ke nau akoʻi honau ʻuhikí ki he founga ʻo e toutaí. Ko hono olá, naʻe mate ʻa e fanga manupuna lalahi mo fakaʻofoʻofa ko ʻení neongo naʻe fele pē ika ʻi he tahí ke nau maʻu moʻui mei aí.2

He ‘ikai lava ke tau hoko ʻo hangē ko e fanga talá; pea he ʻikai lava ke tau tuku ʻetau fānaú ke nau foua ʻa e moʻuí mo kei fakafalala pē kiate kitautolu, pe ki he niʻihi kehé, ke nau maʻu ha ʻilo ki he ʻEikí. Na‘e pehē ʻe Palesiteni Melioni G. Lominī (1897–1988), Tokoni ʻUluaki ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Kuo pau ke fakataumuʻa maʻu pē ʻetau ngaahi ngāué ke moʻui fakafalala ʻa e kakai sino mālohi mo moʻui leleí kiate kinautolu pē.”3 ʻI he taimi ʻoku tau hoko ai ʻo fakafalala pē kiate kitautolu ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau ʻilo ai e founga ke fafangaʻi fakalaumālieʻi ʻaki kitautolú mo fakamālohia hotau vā mo e ʻOtuá.

Na‘e akonaki mai ‘e Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), Palesiteni ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e falala fakalaumālie pē kiate kitá ʻa e mālohi ʻokú ne pouaki ʻa e Siasí. Kapau te mau kaihaʻasi ia meiate kimoutolu, ʻe anga fēfē hoʻomou maʻu ha fakahā ʻoku ʻi ai ha palōfita ʻa e ʻOtuá? Te ke lava fēfē ke maʻu ‘a e ngaahi tali ki he lotú? Te ke ʻiloʻi fēfē? Kapau te mau fakavave ke tali hoʻomou ngaahi fehuʻí mo ʻoatu ha ngaahi founga kehekehe ki hono solova hoʻomou ngaahi palōpalemá, te mau iku ʻo fakavaivaiʻi kimoutolu, kae ʻikai fakamālohia kimoutolu.”4

Neongo ʻetau fiefia ʻi hono ako mo maʻu ha ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻi he lotú, ka he ʻikai lava ke tau fakafalala ʻataʻatā pē ki ai ki hono fafangaʻi fakalaumālie kitautolú. Na‘e fakamatala ‘e Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita (1870–1951), “‘Oku ou manavasiʻi ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí telia naʻa fuʻu tōtuʻa ʻetau fakafalala ki he ngaahi houalotú, pea ki he ngaahi faleʻi mo e akonaki ʻa e niʻihi ʻi tuʻa ʻi hotau ngaahi fāmilí. Kuo tau ʻosi fanongo ʻi he ngaahi tāpuaki lahi kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi he ngaahi lēkooti toputapu kuo tauhi mai ʻo toki fakahā ʻi hotau kuongá ni, pea ʻoku ʻi ai ʻa e faleʻi mo e akonaki ʻa ha Tamai poto aoniu. Hangē ʻoku faikehé ʻa e ʻikai ke maheni ha fuʻu tokolahi ʻo hotau kakaí mo e ngaahi lēkooti toputapú ni … ”5

ʻOku ou fiefia ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi he lotú, ka ʻoku ou toe vēkeveke ange ʻi heʻeku maʻu ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie fekauʻaki mo e ongoongoleleí lolotonga ʻeku ako fakafoʻituituí. ‘Oku ʻikai ha meʻa ʻe toe fakafiefia ange kiate au ka ko hono kumi ha fanga kiʻi moʻoni mahuʻinga ʻi he folofolá ʻa ia ʻokú ne fakamaama ʻeku fakakaukaú mo fakafonu au ʻaki ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.

Ako ʻa e Founga ʻo e Akó

ʻĪmisi
young adult man studing scriptures

‘I heʻeku foki mei he‘eku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ʻilo ʻa e fie maʻu ke ʻalu ki he ngaahi faeasaití mo e ngaahi fakataha lotú ʻi he meimei uike kotoa ke tauhi maʻu hoku tuʻunga fakalaumālié. Na‘e fafanga au ʻe he kau leá ʻaki ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ongoongoleleí, pea naʻá ku houngaʻia ʻi he ongo naʻá ku maʻu mei he ngaahi fakakaukau ko iá. Kuó u ako pea ako‘i e ongoongoleleí ʻi ha taʻu ʻe ua, pea naʻe hangē ne ʻikai ke u maʻu e ngaahi taukei ne fie maʻu ke u fafangaʻi fakalaumālie maʻu pē ʻaki aú. Naʻá ku lau pē ʻe au e folofolá kae ʻikai fuʻu fekumi faivelenga ki hono ʻuhingá.

ʻOku hangē ʻa e ako ʻo e ongoongoleleí ko e ako ko ia ke tā valivalí. ‘Oku ʻikai ke tupukoso hake pē pe fakanatula ki he tokotaha kotoa pē. ‘E ʻikai ke tau fakakaukau ko hono ʻoange pē ha papa tā valivali ki ha taha pea tau ʻamanaki atu ʻe hoko e tokotaha ko iá ko ha taukei tā valivali ʻi he taimi pē ko iá. ʻOku tatau pē ia mo ʻete hoko ko ha tokotaha fakafalala pē kiate kita ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. He ‘ikai lava ke tau ʻamanaki atu ke ʻiloʻi maʻu pē ha ngaahi fakakaukau māʻongoʻonga kapau ʻoku teʻeki ke tau ako e ngaahi founga faingofua ki hono ako ʻo e ongoongoleleí. Na‘e fakamatala ‘e Palesiteni Peeka ʻo pehē ko e folofolá ʻoku “‘i ai ʻa e kakato ‘o e ongoongolelei ta’engatá, mo ha ngaahi ʻilo taʻengata. Ka kuo pau ke ako ‘e ha taha ke ne fakaʻaonga‘i kinautolu ka ʻikai ʻe iku fakalotosi‘i e fekumí.”6

Naʻe hoko pehē kiate au—fakalotosiʻi—‘i he taimi ne u fuofua feinga ai ke ʻuhingamālie mo maʻu ha fakahinohino ʻi heʻeku ako e folofolá. Ko ia na‘e kamata ke u siviʻi pe naʻe maʻu fēfē ʻe he kau leá ʻenau ngaahi fakakaukaú. Na‘e ki’i fuoloa, ka na‘á ku fakatokangaʻi e founga ʻo ʻenau toʻo mai ha ngaahi fakamatala pau ʻo e tokāteliné mei he folofolá, ʻa ʻenau fekumi ki ha ngaahi akonaki fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he ngaahi vēsí; ʻa e founga naʻa nau fokotuʻutuʻu ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mei ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he folofolá ke tākiekina e moʻuí; ʻa e founga ʻo ʻenau fakaʻuhingaʻi e ngaahi fakaʻilongá; pea mo e founga ʻo ʻenau fakafehokotaki e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ki ha ngaahi veesi pau ʻi he folofolá.

‘I he hokohoko atu ʻeku ako ʻa e folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, naʻá ku fehuʻia ha ngaahi meʻa:

  • Ko e hā e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, pea ko e hā ʻoku ou ako mei he tokāteline ko iá?

  • Ko e fē nai e feituʻu mo e taimi ne u fakatokangaʻi ai hono fakaʻaongaʻi lelei ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo ʻEne palani ki heʻeku fiefiá?

  • Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí?

  • Ko e hā ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u ako mei hení?

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo fakalaumālie ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku lau ʻení?

  • ʻOku ʻi ai nai ha meʻa heni ʻokú ne tokoniʻi au ke u ikunaʻi ha faingataʻa ʻoku ou lolotonga fehangahangai mo ia ʻi heʻeku moʻuí?

  • Ko e hā nai e meʻa ‘oku ou ako ʻe ala tokoniʻi ai au ʻi heʻeku moʻui fakaʻahó?

Kau Faiako Mālohi mo Fakalotoa

‘I he liliu ʻeku ako folofolá, ne liliu mo ʻeku faiakó. Naʻá ku tokanga ange ki hono tokoniʻi e kakaí ke nau ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia te ne tataki kinautolú ʻi heʻeku tokanga ke vahevahe ange ʻa e ʻuhinga ʻa e folofolá kiate aú.7 Ne fakafiefia lahi kiate au ke vakai ki he fiefia naʻe ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻi heʻenau ʻiloʻi ha meʻa foʻoú. Na‘e hoko ia, pea ʻoku kei hoko pē ia, ko e taha ʻo e ngaahi a‘usia fakafiefia taha ʻo ʻeku ngaahi aʻusia fakafaiakó.

Naʻá ku toe ʻilo foki ko e taimi naʻá ku tokoni ai ki he niʻihi naʻá ku akoʻí ke nau toutou ngāueʻaki e ngaahi taukei mo e ngaahi fehuʻi ʻi ʻolungá, ne nau toe mālohi ange ʻi heʻenau hoko ko ia ʻo moʻui fakafalala pē kiate kinautolú ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai ke fie maʻu ke nau toe fou ʻi he founga lōloa naʻá ku fouá.

ʻOku tomuʻa haʻu ʻa e akó ʻi he faiakó, pea ko e kau ako leleí ʻoku nau toe hoko ko ha kau faiako fakalaumālie lelei ange. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOua ʻe feinga ke malanga ʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá, pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke tuí.” (T&F 11:21). Ko hai ia te ne taʻe fie maʻu ʻa e tāpuaki māʻongoʻonga ko ʻení!

Kuo fakamamafa‘i ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ‘o e Kōlomu ’o e Kau ‘Aposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fuʻu fie maʻu ko ia ke tau hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolu ʻi hono ako ʻa e ongoongoleleí:

“ʻOku ou tui ʻoku tau fakamamafaʻi mo ʻilo lahi ange ki ha faiako ʻoku faiako ʻaki ʻa e Laumālié, ʻi haʻatau ʻilo ha taha ako ʻoku ako ʻaki e tuí. ʻOku mahino mai ʻoku mātuʻaki mahuʻinga fakalaumālie pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e founga ngāue ʻa e akoʻí mo e akó fakatouʻosi. Ka neongo ia, ʻi heʻetau vakai atu ki he kahaʻú, mo ʻamanaki atu ki he māmani puputuʻu mo moveuveu ʻoku tau nofo aí, ʻoku ou tui ʻe fie maʻu ke tau fakalahi hotau ivi akó ʻaki e tuí. …

“Ko hono moʻoní, ko e fatongia ke ako ʻi he tuí mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié ʻoku hilifaki ia kiate kitautolu fakafoʻituituí. ʻOku fakaʻau ke hoko ʻeni ko ha fatongia mamafa mo mahuʻinga ʻi he māmani ʻoku tau nofo ai he taimi ní pea te tau toe nofo aí. Ko e hā te tau akó, mo e founga ke tau ako aí, pea mo e taimi ke tau ako ai iá ʻoku poupouʻi—ka ʻoku ʻikai fakafalala—ʻe ha faiakó, ko ha founga fakamatalaʻi, pe ha tefito pe fokotuʻutuʻu pau ʻo ha lēsoni.”8

Ngaahi Tāpuaki ‘o e Ako ke Mo’ui Fakafalala pē Kiate Kitá

ʻĪmisi
young adult woman studying scriptures

ʻOku tāpuekina moʻoni kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa e mātuʻá mo e kau faiako ʻi he Siasí, kae mahalo ʻoku toe hulu angé ko ʻetau ako ke tau fakalotolahiʻi pē kitautolú. ‘I he taimi ʻoku tau hoko ai ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolu ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau malava lelei ange ai ke fakaafeʻi mai ʻa e fakahā fakatāutahá. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he kau ako fakafalala pē kiate kita ʻi he ongoongoleleí ha ngaahi fakaʻaiʻai ke ako maʻu pē ʻo laka ange ʻi heʻenau ʻilo ko e taimi hoko te nau toe ako aí ʻe fakamaamaʻi kinautolu kae ʻikai ke nau taʻeoliʻia. ʻOku toe mateuteu ange foki ʻa e kau ako fakafalala pē kiate kita ʻi he ongoongoleleí ke matatali e ngaahi fakakaukau loí ʻa ia ʻoku faʻa tali ʻi hotau kuongá.

‘I ha taha ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻoku hangē ne fakataumuʻa maʻá e kau ako fakafalala pē kiate kita ʻi he ongoongoleleí: “Pea ko ia ia te ne fakamahuʻingaʻi ʻeku leá, he ʻikai kākaaʻi ia” (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37).

Kuo talaʻofa mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Kapau te ke ako fakamātoato ʻa e folofolá ʻe toe tupulaki ai ho mālohí ke matuʻuaki e ʻahiʻahí pea mo ke maʻu foki e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí.”9

‘Oku aʻusia ‘e he kau ako fakafalala pē kiate kita ʻo e ongoongoleleí ‘a e talaʻofa ‘a e Fakamoʻuí:

“Kapau ʻoku fieinu ha tangata, ke haʻu ia kiate au ʻo inu.

“Ko ia ia ‘oku tui kiate aú, hangē ko ia kuo fakahā ʻi he tohí, ‘e tafe mei hono lotó ʻa e ngaahi vai moʻui.” (Sione 7:37–38).

‘Oku kei lahi pē e meʻa ʻoku totonu ke u akó, ka ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lelei taha kuo u faí ko ʻeku hoko ʻo fakafalala pē kiate au ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. Kuó ne tāpuekina ʻa e tapa kotoa pē ‘o ʻeku mo‘uí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 308.

  2. Vakai, “Fable of the Gullible Gull,” Reader’s Digest, Oct. 1950, 32.

  3. Marion G. Romney, “Ko e Natula Fakasilesitiale ʻo e Moʻui Fakafalala Kiate Kita Peé,” Liahona, Nōvema 1982, 91.

  4. Boyd K. Packer, “Self-Reliance,” Ensign, ʻAokosi 1975, 87.

  5. Siaosi ‘Alipate Samita, ’i he Conference Report, Apr. 1929, 30; vakai foki, The Teachings of George Albert Smith, eds. Robert and Susan McIntosh (1996), 53.

  6. Boyd K. Packer, “Agency and Control,” Ensign, May 1983, 67.

  7. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalanite (1856–1945), “Ko e taumu’a ‘o e Siasí ke tokoniʻi e kakaí ke nau tokoni‘i kinautolu.” (’i he Conference Report, Oct. 1936, 3).

  8. David A. Bednar, “Fekumi ki he ʻIló ʻi he Tui,” Liahona, Sepitema 2007, 17, 21.

  9. Thomas S. Monson, “Fai Ho Lelei Tahá,” Liahona, Mē 2009, 67.