2017
Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
June 2017


Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2004.

Na‘e fokotuʻu ʻe he Fakamo‘uí Hono Siasí makatuʻunga ʻi he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ʻa ia ‘oku nau maʻu ‘a e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataula‘eikí ʻi he māmaní he taimi ní.

ʻĪmisi
ruins

Tā ‘o ʻEfesō mo e ‘ata mei muí mei he Getty images

‘I he ngaahi taʻu kuohilí, ne u lea ai ‘i ha fale faiva fakakuonga mu‘a ʻi ‘Efesoó. Ne hulungia ʻe he huelo ʻo e laʻaá ʻa e feituʻu ne tu‘u ai ʻa e ‘Aposetolo ko Paulá ke fai ʻene malangá. Naʻá ku lea fekauʻaki mo Paula, ko e ‘Aposetolo naʻe ui ʻe he ‘Otuá.

Na‘e laungeau e kāingalotu ‘o e Siasí ‘i he haʻofangá. Na‘a nau tangutu fakahokohoko ʻi he ngaahi ‘otu sea maka naʻe tangutu ai ‘a e kakai ʻEfesoó ʻi ha taʻu ʻe laui afe kimuʻá. Na‘e ʻiate kinautolu ha ongo ʻAposetolo moʻui ʻe toko ua, ko ‘Eletā Maʻake E. Pitasoni mo ʻEletā Sēmisi E. Fausi.

Hangē pē ko ia ʻokú ke fakakaukau ki aí, naʻá ku mateuteu lelei ki ai. Na‘á ku lau e ngaahi Ngāue ʻa e kau ‘Aposetoló mo e ngaahi ʻipiselí, ʻa ē ko ia ʻoku ʻo Paulá moia koē ʻoku ʻo e kau ʻAposetoló. Ne u lau mo fakalaulauloto ki he Tohi ‘a Paula ki he kakai ʻEfesoó.

Naʻá ku feinga hoku lelei tahá ke faka‘apaʻapa‘i ʻa Paula mo hono lakangá. Hili ʻeku leá ne haʻu ha niʻihi ‘o fai mai ha ngaahi lea anga‘ofa. Na‘e fakatou angaʻofa ʻa e ongo ‘Aposetolo moʻuí ʻi heʻena ngaahi fakamatalá. Ka naʻe taki au ʻe ʻEletā Fausi ki he tafaʻakí, peá ne malimali mo leʻo vaivai ʻi heʻene pehē mai, “Ko ha lea mālie ia. Ka naʻe ʻikai te ke fakakau ʻa e meʻa mahuʻinga taha naʻá ke mei lea ʻakí.”

Na‘á ku ʻeke ange pe ko e hā ʻa e meʻa ko iá. Hili ha ngaahi uike mei ai, naʻá ne loto leva ke fakahā mai kiate au. Ne hoko ʻene talí ko ha ako ia kiate au talu mei ai.

Na‘á ne pehē naʻá ku mei talaange ki he kakaí kapau naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu naʻa nau fanongoa ʻa Paulá ha fakamoʻoni ki he mahuʻinga mo e mālohi ʻo e ngaahi kī naʻá ne maʻú, mahalo ne ʻikai fie maʻu ke ʻave ʻa e kau ʻAposetoló mei he māmaní.

Ne fakafoki au ʻe he meʻá ni ki he Tohi ‘a Paula ki he kakai ʻEfesoó. Ne lava ke u fakatokangaʻi na’e fie ma‘u ʻe Paula ‘a e kakaí ke nau ongoʻi ‘a e mahuʻinga ‘o e sēini ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke aʻu mai mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene Kau ʻAposetoló kiate kinautolu, ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. Na‘e feinga ʻa Paula ke fakatupulaki ha fakamo‘oni ki he ngaahi kī ko iá.

Na‘e fakamoʻoni ‘a Paula ki he kakai ʻEfesoó ko Kalaisi ʻa e ‘ulu ʻo Hono Siasí. Pea na‘á ne akoʻi na‘e fokotuʻu ʻe he Fakamo‘uí Hono Siasí makatuʻunga ʻi he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ʻa ia ‘oku nau maʻu ‘a e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataula‘eikí ʻi he māmaní ʻi he taimi ko ‘ení (vakai, ʻEfesō 2:19–20).

Kuo Toe Fakafoki Mai ‘a e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
the Apostle Paul

Tā fakatātā ʻa Brian Call

Neongo ‘a e mahino mo e mālohi ʻo ‘ene ngaahi akonakí mo ʻene tā sīpingá, na‘e ʻilo‘i ʻe Paula ‘e hoko mai ha hē mei he moʻoní (vakai, Ngāue 20:29–30; 2 Tesalonika 2:2–3). Na‘á ne ʻilo‘i ʻe ʻave ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá mei māmani. Pea na‘á ne ʻilo‘i ʻe toe fakafoki mai kinautolu ʻi ha ʻaho māʻongoʻonga ʻi he kahaʻú. Na‘á ne tohi ai ʻi he taimi ko iá ki he kakai ‘Efesoó, ʻo ne lea ki he ngaahi meʻa ne mei fakahoko ʻe he ‘Eikí: “Koeʻuhí ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá naʻá ne tuʻutuʻuni, ke ne fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻa e meʻa ʻoku ʻi he langí, mo ia ʻoku ʻi māmaní; ʻio ʻiate ia” (‘Efesō 1:10).

Naʻe hanganaki atu ʻa Paula ki he ngāue ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he taimi ʻe toe fakaava ai ʻa e ngaahi langí. Na‘e hoko ia. Naʻe ʻaʻahi mai ‘a Sione Papitaiso ʻo foaki ki he kakai fakamatelié ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné pea mo e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló pea mo e papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá (vakai, T&F 13).

Ne toe foki mai ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita fakakuongamuʻa ʻo foaki kia Siosefa ‘a e ngaahi kī naʻa nau maʻu ‘i heʻenau moʻui ʻi he māmaní (vakai, T&F 110). Na‘e fakanofo ʻa e lakanga fakaeʻaposetolo mā‘oniʻoní ki ha kau tangata fakamatelie ‘i Fepueli ʻo e 1835. Na‘e foaki ʻa e ngaahi kī ‘o e lakanga fakataulaʻeikí ki he kau ‘Aposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘i he konga kimui ʻo Mā‘asi 1844.

Ko e palōfita kotoa pē ne muimui ʻia Siosefa, meia Pilikihami ʻIongi kia Palesiteni Monisoni, kuo nau ma‘u mo fakaʻaonga‘i ʻa e ngaahi kī ko iá pea mo ngāue ʻi he lakanga faka‘aposetolo toputapú.

Tuí mo e Ngaahi Kī ‘o e Lakanga Fakataulaʻeikí

Kae hangē pē ko ia ʻi he taimi ʻo Paulá, ʻoku fie maʻu ʻa e tuí ke tau maʻu maʻatautolu ʻa e mālohi ʻo e ngaahi kī ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo pau ke tau ‘ilo ʻi he ue‘i fakalaumālie ʻoku maʻu ‘a e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataula‘eikí ʻe kinautolu ‘oku nau tataki mo tokoniʻi kitautolú. ‘Oku fie maʻu ai e fakamo‘oni ʻa e Laumālié.

Pea ‘oku makatuʻunga ia ‘i heʻetau fakamo‘oni ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ‘okú Ne moʻui pea ‘okú Ne tataki Hono Siasí. Kuo pau foki ke tau ‘ilo ʻiate kitautolu pē naʻe toe fakafoki mai ʻe he ‘Eikí Hono Siasí mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataula‘eikí ʻo fakafou mai ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Pea kuo pau ke tau ma‘u ha fakapapau ʻo fakafou ʻi he Laumālie Mā‘oniʻoní, ʻo toutou fakafoʻou, ko e ngaahi kī ko iá kuo ʻosi ʻomi taʻe toe mele ki he palōfita moʻuí pea ʻoku tāpuakiʻi mo tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ʻo fakafou ʻi he laine ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku aʻutaki atu ia ki he kau palesitenisī ʻo e ngaahi siteikí mo e ngaahi vahefonuá pea ki he kau pīsopé mo e palesiteni fakakoló ʻo toki aʻu mai kiate kitautolu, ʻi he feituʻu pē ʻoku tau ʻi aí tatau ai pē pe ko e hā hono mamaʻo mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.

Falala ki he Kau Tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí Kuo Filí

ʻĪmisi
restoration of the Melchizedek Priesthood

Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, tā ʻe Walter Rane

Ke tau tu‘u maʻu ‘i he Siasi ʻo e ‘Eikí, ʻoku tau lava pea kuo pau ke tau fakaangaanga ke tau ʻiloʻi e mālohi ‘o e ʻEikí ‘i he ngāue ʻa kinautolu kuó Ne uiui‘í. Kuo pau ke tau moʻui ke maʻu e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ‘oku fie maʻu ke tau lotua ‘a e Laumālie Māʻoni‘oní ke tokoniʻi kitautolu ke tau ‘ilo ʻoku maʻu ʻe he kau tangata ‘oku nau tataki kitautolú ʻa e mālohi ko ‘ení. Kiate au mo ʻeku fakakaukaú, ʻoku faʻa tali ʻa e ngaahi lotu peheé ʻi he taimi ʻoku ou femouʻekina ai ʻi hono fakahoko ʻa e ngāue e ‘Eikí.

‘E lava ke tau ngāue ke maʻu ʻa e fakahā ʻa ia ‘okú ne fakangofua kitautolu ke tau ‘iloʻi kuo foaki mai ʻe he ‘Otuá ʻa e ngaahi kií mei ha tokotaha ʻe taha ki ha tokotaha kehe. Te tau lava ʻo fekumi ke toutou maʻu ʻa e a‘usia ko iá. Pea kuo pau ke tau fai ia, kae lava ke ma‘u e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá maʻatautolú mo Ne finangalo ke tau foaki ki he niʻihi kehé.

Mahalo ʻe ʻikai fuʻu fakaofo ʻa e tali ki hoʻo lotú ʻo hangē ko e mamata ʻe ha niʻihi kia Pilikihami ʻIongi, ʻi heʻene leá, naʻá ne maʻu e fōtunga ʻo e Palōfita ko Siosefa ʻa ia ne tāmateʻí.1 Ka ʻe lava pē ke hoko. Pea ‘i he fakapapau fakalaumālie ko iá ‘e hoko mai ʻa e nongá mo e mālohí. Te ke toe ‘iloʻi ko e Siasi moʻoni mo moʻui ʻeni ʻo e ʻEikí, ʻokú Ne tataki ia ‘o fakafou ’i He‘ene kau tamaioʻeiki kuo paní, pea ‘okú Ne tauhi kitautolu.

Kapau ‘oku feʻunga ke tau ngāue ʻaki ʻa e tuí pea maʻu ʻa e ngaahi fakapapau ko iá, ʻe hiki hake ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku nau tataki kitautolú mo tāpuekina ʻetau moʻuí mo hotau ngaahi fāmilí. Te tau hoko ʻo maʻu ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe Paula maʻanautolu naʻá ne tokoniʻí: “kuo fokotuʻu ki he tuʻungá ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē” (‘Efesō 2:20).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Tohi Fakahinohino Ako maʻá e Fānau Akó ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Hisitōlia ʻo e Siasí (2001), 158.