2017
Ko Hono Tāpuakiʻi Kinautolu ʻOku Māmālohí
August 2017


Ko hono Tāpuakiʻi Kinautolu ʻOku Māmālohí

ʻI heʻetau moʻui taau mo e Laumālié mo fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí, te Ne tāpuakiʻi ʻetau ngaahi ngāue ke ʻomi ʻa ʻEne fanga sipi heé ki he loto ʻaá.

ʻĪmisi
Christ healing

Fakamoʻui Mahakí, fai ʻe J. Kirk Richards

ʻOku tau ʻiloʻi e ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa taha ʻo e moʻuí ʻi hotau ngaahi ongoʻanga fakalaumālié kae ʻikai ʻi he ngaahi ongo hotau sinó. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi—kau ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá—ʻe lava ke ke ongoʻi kae ʻikai mamata ki ai.

Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he Kāingalotu Kolinitoó ʻo pehē: “Kae ʻikai ʻi heʻemau siofia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hā maí, ka ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hā mai: he ko e ngaahi meʻa ʻoku hā maí, ʻoku ʻosingofua; ka ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hā maí, ʻoku taʻengata ia (2 Kolinitō 4:18).

Ko e ʻofá ʻoku akoʻi mo ongoʻi ia ʻi he ngaahi ongoʻanga fakalaumālié. ʻOku pehē pē mo e hoko ʻa e ʻofá, anga fakakaumeʻá, kātaki fuoloá, mo e tuí ko e ngaahi fua ʻo e Laumālié (vakai Kalētia 5:22). ʻOku ngāue ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi ongo ko ʻeni ʻo e Laumālié ke faitāpuekina ʻEne fānaú, kau ai ʻa kinautolu kuo nau hē atú.

Kuó u nofo he konga lahi ʻo ʻeku moʻuí ʻi he ʻĒlia Pasifikí. ʻOku tokolahi ha kakai ʻi he Pasifikí ʻoku nau maʻu ha mahino lahi ki hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ʻikai hā mai naʻe fakamatalaʻi ʻe Paulá, pea hā mahino mai hono fakamuʻomuʻa ʻe he tokolahi ‘a e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi he ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó.

ʻOku kehekehe ʻaupito ʻa e ʻēlia ko ʻeni ʻo e Siasí, ʻo kau ai ha ngaahi puleʻanga fakaonopooni mo fakalakalaka, hangē ko ʻAositelēlia mo Nuʻu Silá, pea pehē foki ki ha ngaahi puleʻanga ngoue mo toutai, hangē ko Tonga mo Haʻamoá, ʻa ia ʻoku māʻolunga fau e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hono fakahoa ki he tokolahi fakalūkufuá. ʻOku ʻi ai leva mo ha ngaahi puleʻanga kei langalanga hake, hangē ko Pāpua Niu Kini mo e ʻotu motu Solomoné, ʻa ia ‘oku fehangahangai honau kakaí mo ha ngaahi faingataʻa lalahi.

ʻOku ʻomi ʻe he kehekehe ko ʻení ha ngaahi faingamālie ke ako.

Fie Maʻu Vivili ke ʻAʻahi ki he Kau Māmālohí

ʻOku ou manatuʻi lelei ha aʻusia ako pehē ʻe taha. ʻI hono uiuiʻi au ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá, naʻe vahe mai ʻi ha fakaʻosinga ʻo ha uike ʻe taha ke u tokangaʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Nuʻu Sila. Ko ha ngaahi māhina siʻi pē ia kimuʻa pea fakahoko ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha lea fakaʻofoʻofa moʻoni ki he Kau Fitungofulu ʻo e māmaní. Naʻe fakatefito ʻene leá ʻi hono fakahaofi e niʻihi kuo mavahe atu mei he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

Tupu mei he lea ʻa Palesiteni Monisoní mo e tukupā naʻá ne tuku maí, ne u ongoʻi ai ha fie maʻu vivili ke ʻaʻahi mo fakaafeʻi kinautolu ʻoku ʻikai ke nau kau kakato ʻi he ongoongoleleí ke nau toe foki ki he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí. Ne u fakaafeʻi e kau palesiteni fakasiteikí ke mau ō lolotonga e fakaʻosinga ʻo e uike konifelenisí ʻo ʻaʻahi ki he kāingalotu māmālohí. Naʻe fakaʻofoʻofa maʻu pē ʻa e ngaahi ʻaʻahi ko iá.

ʻI ha Tokonaki ʻe taha ʻi he lolotonga ʻo ha fakaʻosinga ʻo ha uike konifelenisi fakasiteiki, naʻá ku ʻaʻahi ai mo e palesiteni fakasiteikí ki ha ngaahi fāmili tokolahi. Naʻe ʻi ai ha husepāniti mo ha uaifi ʻi he taha ʻo e ngaahi fāmili ko ʻení, naʻá na ʻosi mali ʻi ha taʻu nai ʻe 10 pea ʻosi sila he temipalé, ka naʻá na māmālohi pē he taimi ko ʻení. Naʻá na talitali lelei kimautolu, pea naʻa mau fai ha ʻaʻahi fakalaumālie. ʻI he fakaʻosi ʻo e ʻaʻahí, ne u ongoʻi naʻe ueʻi au ke kole ki he husepānití pe te ne fie maʻu ha tāpuaki pea kole ange ke ne foaki ha tāpuaki ki hono uaifí.

Ko ha ueʻi ngalikehe ʻeni. Naʻe akoʻi au kapau ʻoku fakaafeʻi au ki ha ʻapi ʻo ha taha kehe, ʻoku ʻikai totonu ke u taki pea koe ʻulu ʻo e fāmilí ʻa e tokotaha ʻokú ne talamai ʻa e meʻa ke faí. Ka neongo ia, naʻe houngaʻia ʻa e tokotahá ni ke fakahoko ia pea naʻe hā mahino mai ʻa ʻene ongoʻi moʻoni ʻa e tāpuakí hili ʻema fakaʻosi mo e palesiteni fakasiteikí.

Ka ʻi heʻene tuʻu haké, naʻá ne fehuʻi mai pe ko hai ʻiate kimaua te ne tāpuakiʻi hono uaifí. Naʻá ne talamai neongo kuo na mali ʻi ha taʻu ʻe 10, naʻe teʻeki ai ke ne ʻoange ha tāpuaki kiate ia pea naʻá ne ongoʻi taʻefiemālie ke fai ia.

Naʻá ma fakalotolahiʻi ia ʻo pehē, “Te ma tokoni atu.”

ʻĪmisi
woman receiving priesthood blessing

Ngaahi tā fakatātā ʻa Brian Call

Hili haʻama fakamatalaʻi e founga ke foaki ai ha tāpuakí mo tokoniʻi ke ne akoako e meʻa ke ne lea ʻaki ʻi he kamataʻangá pea mo e fakaʻosingá, naʻá ne tuku ha tāpuaki fakaʻofoʻofa maʻa hono uaifí. ʻI he taimi naʻe ʻosi aí, ne mau loʻimataʻia kotoa, pea naʻá ne tali mo hono uaifí ʻema fakaafe ke foki ki he ongoongoleleí.

Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa e palesiteni fakasiteikí ʻe he aʻusia ko ʻení, lolotonga ʻene lea ki he kāingalotu ʻo e siteikí he ʻaho hokó ʻo fakatukupaaʻi e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ke nau foki ki ʻapi hili e konifelenisi fakasiteikí pea foaki ha ngaahi tāpuaki ki he kau mēmipa ʻo honau fāmilí.

Ueʻi ke Tāpuakí

Hili e fakatahaʻanga ko ia ʻo e konifelenisi fakasiteikí, naʻá ku ongoʻi ha toe ueʻi—ʻi he taimi ko ʻení ke u ʻalu ki ha kiʻi fefine kei talavou naʻe tangutu ʻi he ʻotu 10 nai mei he tafaʻaki ki muʻa ʻo e falelotú pea fehuʻi ange pe naʻá ne fie maʻu ha tāpuaki. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ia, ka naʻe fuʻu mālohi ʻaupito ʻa e ueʻí.

Naʻe ʻohovale ʻa e fefiné ni, pea ne tali veiveiua mai, “ʻIkai, mālō.”

Naʻá ku houngaʻia ʻi heʻene talí, ka naʻá ku ongoʻi naʻá ku ʻosi fai e meʻa naʻe fakahinohino ʻe he Laumālié. Ne u foki ki he tafaʻaki ki muʻa ʻo e falelotú ke talitali e kāingalotú mo e fakafokifā ha toe lue mai ʻa e finemui tatau ko ʻení ʻo fehuʻi mai kiate au pe naʻá ku kei loto fiemālie ke foaki ange hano tāpuaki. Naʻá ku talaange “ʻio” mo fokotuʻu ange ke ne ʻalu ki he ʻōfisi ʻo e palesiteni fakasiteikí, pea te ma ʻi ai hili ha kiʻi taimi nounou.

ʻI heʻema lue mo e palesiteni fakasiteikí ki he ʻōfisí, naʻá ku fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo ia. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē ko ʻene toki foki mai pē eni ki he Siasí hili ha taʻu ʻe 10 ʻa e ʻikai ke ne maʻulotu. Naʻá ne nofo toko taha pē, ka ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe 10, naʻe fehangahangai ʻene moʻuí mo e ngaahi tuʻunga moʻui ‘o e ongoongoleleí.

Kimuʻa pea fakahoko e tāpuakí, ne fakahā mai ʻe he finemui kei talavou ko ʻení ʻa ʻene ngaahi ongoʻi taʻefeʻungá. Lolotonga ʻene mamaʻo mei he Siasí, naʻá ne pehē, naʻá ne fakahoko pē ʻa e meʻa naʻá ne fie maʻú pea ʻikai ha fakakaukau ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Talu mei ai mo ʻene toe ongoʻi fakaakeake ki he ongoongoleleí, ka naʻá ne ongoʻi kuó ne fuʻu tōmui ʻi heʻene fakalakalaka fakalaumālié pea naʻe ʻikai haʻane ʻamanaki ʻe toe lava ʻo aʻusia ia.

Naʻá ma akoʻi kiate ia ko e kau ngāue ʻoku hū fakamuimui ki he ngoue vainé—pea mo kinautolu naʻa nau toe foki ki he ngoue vainé hili haʻanau mavahe ʻi ha taimi—te nau kei maʻu pē ʻa e pale tatau mo kinautolu naʻa nau ngāue fuoloa aí (vakai Mātiu 20:1–16). Hili iá naʻá ma foaki ange hano tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki.

ʻĪmisi
vineyard

Ongo Tautehina ʻi he Ngoue Vainé, tā ʻe J. Kirk Richards

ʻI heʻeku lea ʻi he tāpuakí, naʻe lomekina au ʻi he ʻofa naʻá ku ongoʻi naʻe maʻu ʻe he ʻEikí maʻaná. Ko ha ongo mālohi lahi ange ia ʻi ha toe meʻa ne u ongoʻi kimuʻa—ko ha ongo naʻá ne ʻai ke u ʻilo ʻoku ou tuʻu ʻi he ʻao ʻo ha laumālie matuʻaki fakaʻeiʻeiki. Hili ʻa e tāpuakí, naʻe tuʻu hake ʻa e tokotahá ni mei he seá. Naʻe ʻilonga ha laine ʻuliʻuli ʻe ua ʻo e valivali (mascara) naʻe tafe mei hono fofongá. Naʻe ueʻi mo au ke u tangi.

Naʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ke u ʻilo ko e finemui makehé ni, naʻá ne ʻi he kamataʻanga ʻo ha founga ngāue kuopau ke tau foua kotoa kae lava ke tau aʻusia hotau tuʻunga māʻolunga taha ʻi he māmaní. ʻI he taimi ʻoku tau hē ai mei hotau hala fakalaumālié pea mo e taimi ʻoku tau faiangahala aí, kuopau ke tau loto fakatōkilalo pea fakatomala.

Hangē ko hono akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e kakai Kalētiá, ko e taimi ʻo e moʻuí ke ikunaʻi ʻe he laumālié ʻa e kakanó. “He ʻoku holi tuʻu ʻa e kakanó ki he Laumālié, mo e Laumālié ki he kakanó: pea ʻoku faikehekehe ʻakinauá ni, ko e taha ki he taha: ko ia ʻoku ʻikai ai te mou faʻa fai ʻa ia ʻoku mou loto ki aí” (Kalētia 5:17).

ʻOku makatuʻunga ʻetau aʻusia e ngaahi meʻa kotoa te tau malavá ʻi hono puleʻi ʻe hotau laumālié hotau sinó, pe ʻoku tau lavaʻi ʻa e “tangata fakakakanó” (Mōsaia 3:19). ʻI he māmaní he ʻahó ni, ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ke nau fie kau ki he tau ko ʻení. ʻOku puleʻi ʻe he ngaahi uʻa fakakakanó ʻenau moʻuí, pea moʻulaloa honau laumālié ki honau sinó.

Naʻe fononga e finemui ko ʻení ʻi ha hala ʻa ia naʻe lava ai hono laumālié ke ne fakamoʻulaloaʻi e kakanó. Naʻá ne kamata ha feinga tau ʻa ia naʻá ne loto moʻoni ke ne ikunaʻi.

“ʻAʻeva ʻi he Laumālié”

ʻI heʻeku mavahe mei he siteikí he ʻaho ko iá, naʻá ku kole ki he palesiteni fakasiteikí ke ne ʻomi kiate au ‘a e fakamatala fetuʻutaki ki he niʻihi ne u fetaulaki mo ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike ko iá, koeʻuhi ke u lava ʻo fakalotolahiʻi kinautolu ke hokohoko atu ʻenau tupulaki ʻi he ongoongoleleí pea mo manatuʻi e ngaahi tukupā kuo nau faí.

Ne hokohoko atu e fefine kei talavoú ke tupulaki pea naʻe vave ʻaupito ia. ʻI heʻene tuí, naʻá ne kamata ke “ʻaʻeva ʻi he Laumālié” pea “moʻui ʻi he Laumālié” (Kalētia 5:16, 25). Naʻá ne kei fetuʻutaki mo fakahā mai kiate au ʻa e ngaahi faingataʻa lahi kuó ne ikunaʻi mo fehangahangai mo iá. Kuó ne hoko ko ha kaumeʻa mamae ʻo homau fāmilí, pea kuo mau mamata ki he mālohi ʻo hono laumālié ʻi heʻene ʻunu ke toe ofi ange ki he Fakamoʻuí.

ʻOkú ne fiefia he taimí ni ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, kuó ne hoko ko ha tokotaha ngāue ouau, mo ne fakahaaʻi e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻo e ʻofa faka-Kalaisí mo e angaleleí. Kuó ne mali mo ha talavou moʻui taau ʻi he temipalé.

Kuo ikunaʻi moʻoni ʻe he fakalaumālié ʻa e fakatuʻasinó ʻi he finemui ko ʻení. Kuo mau mamata ki he hoko hono lotó ʻo maʻá, pea naʻe ʻikai ke ne toe “maʻu ha holi ke faikovi, kā ke failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2).

Mahalo ko e ʻilo ʻa e ʻEikí ki he fakaʻeiʻeiki ʻo hono laumālié naʻe tupu ai e ueʻi ne u maʻu he ʻaho ko iá. Kuo faitāpuekina au ʻe he ueʻi fakalaumālie ko iá, ke u mamata ki he mālohi mo e ʻaloʻofa ʻo e Tamai Hēvaní ʻoku hāsino ʻi heʻene moʻuí.

ʻOku tau maʻu kotoa ha fatongia ke tokoni ki hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku māmālohí, pea ʻe lava ke ueʻi kotoa kitautolu ʻi ha ngaahi founga ke tāpuakiʻi ai kinautolu. ʻI heʻetau moʻui taau mo e Laumālié mo fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí, te Ne tāpuakiʻi ʻetau ngaahi ngāue ke “ʻomi [kinautolu] ki he lotoʻaá” (“ʻOku ʻOfa ʻa e Tauhi,” Ngaahi Himi fika.128; vakai foki, ʻAlamā 26:4).