2017
Founga Ke Ke Tokoni Ai ʻi he Ngāue Fakatemipalé
August 2017


Founga Ke Ke Tokoni Ai ʻi he Ngāue Fakatemipalé

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku ʻomi ʻe he ngāue fakatemipalé ʻa e fiefia kiate koe mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí.

ʻĪmisi
taking pictures of old photographs

Kuó ke fiefia lahi nai koeʻuhi ko ha meʻa pea ʻikai ke ke faʻa tatali ke kamata? Mahalo pē naʻá ke fiefia ke ʻalu mo ho tuongaʻané pe tokouá ke mamataʻi e timi sipoti ʻokú ke manako taha aí, pe ko hano fakaafeʻi koe ‘e hao kaungāmeʻa mamae ki ha koniseti fakalata.

ʻI he 1840, naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ha moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia naʻe fuʻu fiefia lahi ai ʻa Siosefa Sāmita. Naʻá ne ʻilo ʻi he mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻe lava ke papitaiso e kakaí ko ha fakafofonga maʻá e niʻihi ʻoku nau ʻofa aí, ʻa ia naʻe ʻikai ke nau papitaiso ʻi he moʻuí ni.

Naʻe matuʻaki fakafiefia kia Siosefa ‘a e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá koeʻuhi naʻe mālōlō hono taʻokete ko ʻAlaviní ʻi hono taʻu 25 ne teʻeki ke ne papitaiso. Naʻe loto hohaʻa ʻa Siosefa naʻa tautea mamahi taʻengata ʻa ʻAlavini koeʻuhi he naʻe ʻikai ke papitaiso ʻi he moʻuí ni.

Ka ʻi he ngaahi fakahā fekauʻaki mo e fakamoʻui maʻá e kakai kuo pekiá, naʻe ʻilo ai ʻe Siosefa ʻe lava ke papitaiso ʻa ʻAlavini ʻi hano fakafofongaʻi ia pea fakamoʻui ia ʻi he nāunau fakasilesitialé (vakai T&F 137).

Ko hono Vahevahe mo e Niʻihi Kehé ʻa e Moʻoni ʻo e Papitaiso maʻá e Kau Pekiá

Ne ʻikai ngata pē heʻene hoko eni ko ha ongoongo fakafiefia ki he fāmili Sāmitá, ka naʻe fakafiefia foki ki he kāingalotu kehe ʻi Nāvū, ʻIlinoisí. ʻI he ʻaho 15 ʻo ʻAokosi 1840, naʻe akonaki ai ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e ouau ʻo e papitaiso maʻa ʻenau ngaahi kuí, ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Simoa Palanisoní. Naʻe pehē ʻe Siosefa kuo taimi ke fakakakato mo toe fakafoki mai e ngāue ko iá, ʻa ia ne fakahoko ʻe he kāingalotu ʻi he kuonga muʻá (vakai 1 Kolinitō 15:29).1

ʻI he taimi ne fanongo ai e kāingalotu ʻi Nāvuú ʻe lava ke nau papitaiso ʻa e kau mēmipa honau fāmilí kuo pekiá, naʻa nau fiefia lahi. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98), “ʻI he momeniti naʻá ku fanongoa ai iá, naʻe fonu hoku laumālié ʻi he fiefia.”2

ʻI he taimi pē ne ʻiloʻi ai ʻe he kāingalotú ʻe lava ke nau fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá, naʻa nau fie fai leva e ngāue maʻa honau ngaahi fāmilí he vave taha naʻa nau lavá. Ne tokolahi ha niʻihi ne nau faitohi ki honau ngaahi fāmilí ke tānaki e ngaahi hingoa ʻo e kāinga kuo pekiá. Koeʻuhí naʻe ʻikai ha temipale ʻi he taimi ko iá, naʻe laungeau ha kakai naʻa nau ʻalu hifo ki he Vaitafe Misisipí ke fakahoko e ngaahi ouaú.

Ko e Papitaiso maʻá e Kau Pekiá mo Koe

ʻOku kei hokohoko atu e fiefia ʻi he ngāue fakatemipalé mo e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he ʻahó ni. ʻOku ʻi ai ha ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní, pea ʻoku fakaava ʻe he ngāue fakatemipalé ʻa e matapaá ki he taha kotoa ke maʻu ʻa e fakamoʻuí. Ko ha meʻaʻofa ia!

Hangē pē ko e kāingalotu ʻi Nāvuú, te ke lava fakataha mo ho ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ʻo fakahoko e papitaiso fakafofonga maʻanautolu kuo pekiá. Te ke lava ʻo ʻave ho fāmilí ki he temipalé. ʻOku ʻikai ngata pē ʻene ʻuhinga eni ki ho fāmili ʻoku moʻuí ka ʻoku kau foki ai ʻa e niʻihi ʻokú ke ʻofa ai ka kuo nau pekiá. Kapau he ʻikai lava ho fāmilí ʻo ʻalu ki he temipalé, te ke lava ʻo kole ki ho ngaahi kaungāmeʻá, kau takí pe kau mēmipa ʻo e kōlomú mo e kalasí ke mou ʻalu.

ʻOku ʻomi e fiefiá ʻi he ʻalu ki he temipalé mo e niʻihi ʻokú te ʻofa aí. ʻOkú ne fakafehokotaki e ngaahi fāmilí, ʻomi e nongá, mo fakamanatu mai kiate kitautolu ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu kotoa pea ʻokú Ne ʻomi e fakamoʻuí ki he kotoa ʻEne fānaú.

Pea ko ha meʻa ia te tau lava ʻo fiefia kotoa ai.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Matthew McBride, “Letters on Baptism for the Dead,” May 29, 2013, history.lds.org.

  2. Wilford Woodruff, ʻi he Deseret News, May 27, 1857, 91.