2017
Seminelí: Feituʻu ʻOku Tau Fakafehokotaki Aí
August 2017


Seminelí: Feituʻu ʻOku Tau Fakafehokotaki

ʻI ha ngaahi founga lahi, ko e seminelí ʻa e feituʻu ʻoku fehokotaki ai e ngaahi meʻá.

ʻĪmisi
marking scriptures

Tā fakatātaaʻi ʻo e toʻu tupu ʻi he loki akó, fakaʻilongaʻi ʻo e folofolá mo e tamasiʻi ʻoku lotú ʻe Mason Coberly

ʻOkú ke faʻa ongoʻi tuenoa ʻi hoʻo feinga ke mahino hoʻo moʻuí, ngaahi ʻahiʻahí, mo e folofolá? Kapau ko ia, ta ko e founga ʻe taha ʻe lava ke toʻo atu ai e ongo ko ʻení ko e fakafehokotaki.

Ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu lelei taha ke fakahoko ai ʻení ko e seminelí. Ko ha ngaahi fakafehokotaki ʻeni te ke lava ʻo fakahoko ai.

Fakafehokotaki mo e Niʻihi Kehé

Ko e seminelí ko ha fakamanatu maʻongoʻonga ia ʻoku ʻikai ke mou tuenoa. Pea ko ha feituʻu lelei ia ke fakafehokotaki ai mo e niʻihi kehé ʻi ha ʻātakai ʻoku malu mo fie tokoni.

Tatau ai pē pe ʻokú ke fakataha he ʻaho kotoa pē ʻi ha loki ako pe fai ʻi ʻapi pe ʻi he ako ʻi he ʻinitanetí, ʻe fakafehokotaki kimoutolu ʻe he seminelí mo ha toʻu tupu kehe mo ʻoatu ha faiako ʻofa. Ko e kakai ʻeni te mou lava ai ʻo aʻusia fakataha homou tuʻunga lelei tahá. Te ke lava ʻo vakaiʻi ʻa e ngaahi folofolá, fai ha ngaahi fehuʻi, kumi e ngaahi talí, vahevahe e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó mo e ngaahi aʻusiá. ʻE lava ke mou kakata, tangi, pea hiva fakataha—pea mahalo te mou lava ʻo kai fakataha (ʻeke ki hoʻo faiakó; kapau ʻoku ʻikai ʻa e talí, pea ʻoua ʻe fai ia).

Fakafehokotaki mo e Folofolá

Neongo naʻe tohi e ngaahi folofolá ʻo fuoloa taʻu ʻi ha ngaahi feituʻu mamaʻo ʻaupito, ʻe tokoniʻi koe ʻe he seminelí ke ke kapa atu ʻi he vavaá mo e taimí ke ke lava ʻo fehokotaki moʻoni mo kinautolu. ʻE tokoni ia ke mahino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faitataú mo e ngaahi faikehekehé ʻi he māmani ʻo e kuonga muʻá mo e kuongá ni. Pea ʻoku tokoni ia ke ke ʻilo ʻa e taʻefeliliuʻaki ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki Hono kakaí pea mo e māmaní. ʻI he foungá ni, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he seminelí ke ke vakai ki he founga ʻoku lava ai ʻa e ʻOtuá ʻo folofola atu kia koe ʻo fakafou ʻi he folofolá mo e fakahinohino fakafoʻituitui ʻa e Laumālié. ʻOku tokoni foki ia ke liliu ʻa e folofolá ke ne hoko ko ha kaungāmeʻa ʻi he moʻuí kotoa—ko ha maʻuʻanga fakafiemālie, faleʻi, mo e tokoni.

Fakafehokotaki e Ngaahi Folofolá

Ko e hā ha kaunga ʻa ʻAlamā kia Mātiu? ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻoku faitatau ai ʻa ʻĪsaia mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá? ‘Oku tokoni ʻa e seminelí ke ke ʻilo ʻa e ngaahi afo ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e ngaahi akonaki ‘o e ongoongoleleí ʻi hono kotoa ʻo e folofolá. ʻI hoʻo kamata ke fakahoko e ngaahi fakafehokotaki ko ʻení, ʻe hoko ʻa e folofolá ʻo ʻaonga mo fakafiefia, pea fakamānako mo ke maheni mo ia. ʻE fakatupu heni haʻo mahuʻingaʻia ʻi hono fai ʻo lahi ange ʻa e ngaahi fakafehokotaki ko ʻení ʻi he ngaahi potufolofolá. Pea ʻoku ʻi ai tonu ‘a e seminelí ke tokoniʻi koe ke ke fai ia.

Fakafehokotaki e Lolotongá mo Hoʻo Kahaʻú

Mahalo ne mei fanongo ʻa Koe ʻi he Lolotongá ʻia Koe ʻi he Kahaʻú pea naʻe mei lelei kapau naʻá na toe maheni lelei ange. Te ke lava ʻo maʻu ha mahino lahi ange ʻi he seminelí pe ko hai Koe ʻi he Kahaʻú. Hangē ko ʻení, te ke ala sio atu ki he founga ʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Koe ko e Faifekau ʻi he Kahaʻú ʻa e folofolá ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kakaí, tali e ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa ki aí, mo tokoniʻi ke liliu ʻenau moʻuí. Pe ko e kamata ke fakalika atu ʻa Koe ko e Mātuʻa ʻi he Kahaʻú ʻi hoʻo tōkaki ki he loto ʻo e fānaú ʻa e loto tokanga ki he folofolá. Pe ko e kamata ke mahino atu e founga ʻe tokoni ai e ngaahi moʻoni ʻo e folofolá kiate Koe ko e Tokotaha Tokoni ʻi he Siasí ʻi he Kahaʻú ke tokoni, akoʻi, mo langaki hake, ʻa e niʻihi kehé. Pea ko e moʻoni, te ke sio ki hono aʻusia ʻe Koe ʻi he Kahaʻú ʻa e fiefia fakatāutahá, melinó, mo e ngaahi ueʻi fakalaumālié mei hono moʻui ʻaki ʻo e ako folofola fakaʻahó.

Fakafehokotaki mo ho Tuʻunga Totonú

Ko ho tuʻunga totonú, ʻa e meʻa ʻiate koe ʻokú ne ʻiloʻi pe ko e hā koe, ko e fē ʻa e feituʻu naʻá ke haʻu mei aí, pea ko hai hoʻo Ongo Mātuʻa Fakalangí. Ko ho tuʻunga totonú ʻokú ne ʻilo e meʻa te ke malavá, faʻahinga mālohi kuó ke ʻosi maʻú, pea mo e mālohi lahi te ke lava ʻo maʻu kapau te ke fai e ngaahi fili ʻoku totonú.

ʻI hoʻo taukei mo e ngaahi tokāteline ʻi he folofolá he seminelí pea ongoʻi hono fakapapauʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa honau moʻoní ki ho lotó, ʻe toe lahi ange e ʻilo ko ʻení. Te ke ongoʻi foki e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ke ngāué—ke fakatomala, ngāue tokoni, lotu, ako, mo fai e meʻa kotoa ʻi ho mālohí ke ke fakafehokotaki ai mo e moʻoni lelei taha fekauʻaki mo koé ʻa ia ʻoku ʻafioʻi ʻe hoʻo Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻe lava ke ke aʻusiá.

Fakafehokotaki mo e Tamai Hēvaní

Te ke fakamālohia hoʻo fehokotaki mo e Tamai Hēvaní ʻi hoʻo lotu kiate Ia, ako ʻiate Ia pea mo e Fakamoʻuí, pea moʻui hangē ko ia ʻokú Na finangalo ki aí. ʻI he seminelí ʻokú ke ako ai e founga ʻoku folofola atu ai e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he folofolá mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku hoko mai kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke ako fakamātoato ai e folofolá. ʻOku ʻoatu foki ʻe he seminelí ha ngaahi faingamālie lahi ke lotu, fakalaulauloto, fakamoʻoni, mo fai ha ngaahi fakafehokotaki lahi kehe ki he Tamai Hēvaní.

Vakai ki he toʻu tupu ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi fakafehokotakí.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou ʻi he seminelí aí, ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻiate au ʻa e Tamai Hēvaní mo tokanga mai kiate au! Kuo tāpuekina au ‘e he kau atu ki he seminelí ʻaki ha mahino lahi ange pe ko hai au pea mo e ʻuhinga ʻoku ou ʻi heni aí. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline kuó u ako ʻi he seminelí, kuo nau tokoniʻi au ke fai ha ngaahi fili māʻoniʻoni. ʻOku toe fakamālohia au ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato mo loto vēkeveke ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Mālou T., taʻu 20, Sosokoni, Filipaini

ʻI heʻeku tupu haké, naʻe ʻikai ke u fuʻu mālohi ʻi he Siasí. Naʻe ʻikai haʻaku fakamoʻoni mālohi. Ka ʻi heʻeku ʻalu ki he seminelí he ʻaho kotoa pē, naʻá ku ako ai ʻe lava ke ke lotu mo maʻu ha fakafiemālie mo ha ngaahi tali. Naʻá ku lava ai ʻo fakafekauʻaki mo e ngaahi talanoa he folofolá. ʻOku ʻikai ke u tui naʻá ku lava ʻo lau ha vahe ʻe taha ʻiate au pē kimuʻa ʻi he seminelí. Ne u ako ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí koeʻuhi ko ʻeku kau ki he seminelí. Naʻá ku lava maʻu pē ʻo maʻu ʻa e nongá ʻi he seminelí. He ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi feʻunga ʻa hono tataki ʻe he ʻEikí ‘a e seminelí.

Pilini W., taʻu 17, ʻAitahō, USA

ʻI he ngaahi taʻu ko ia ʻo ʻeku ʻi he seminelí, ne u ako ai ha ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo e feituʻu naʻá ku haʻu mei aí, ʻuhinga ʻoku ou ʻi heni aí, mo e meʻa ʻoku totonu ke u faí. Naʻe akoʻi au ʻe he seminelí ki he founga ke fai ai ha ngaahi fehuʻi mo kumi e talí. Naʻe faʻa faingataʻa ke u fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá kiate au kimuʻa. Ka ʻi he lēsoni takitaha, naʻa mau fakatatau ia ki heʻemau moʻuí, pea ne ʻikai ngata pē ʻi heʻeku ako e ngaahi talanoa fakafolofolá, ka ne u toe fakatokangaʻi foki ko ʻeku moʻuí ko ha konga ia ʻo e talanoa ko iá pea kuo tuku mai ʻe he kau palōfitá ha ngaahi fakahinohino kiate au. Koeʻuhí ko ia, ʻoku faingofua ange ke u fekumi ki he hala totonú mo fai ha ngaahi fili totonu.

ʻAnesitāsia V., taʻu 18, Mosikou, Lūsia

ʻOku tupulaki ʻaupito ʻeku ʻofa ʻi he ngaahi folofolá ʻi he taʻu kotoa pē ʻo e seminelí. ‘Oku tokoni ʻa e ‘ofa ko ʻení ke u ongoʻi ha holi lahi ange ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau faí. Naʻá Ne tokoniʻi au ke u ongoʻi ha ʻofa moʻoni ki hoku kaungāʻapí. Naʻá ku maʻu e faingamālie ke vahevahe e ongoongoleleí mo e tokotaha kotoa pē ʻoku ou feohi mo iá. Naʻá ku lava ʻo hao mei he ngaahi faingataʻa ne ʻomi kiate au ʻe he māmaní, ʻo fakafou ʻi he seminelí, ʻa ia ko ha polokalama ne ueʻi faka-ʻOtua. Naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u ʻiloʻi pe ko e ʻofefine fēfē ʻokú Ne finangalo ke u aʻusiá, ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke u tokanga taha ki ai, mo e founga ʻoku totonu ke u ngāue aí.

Meleane C., taʻu 18, Kuatemala, Kuatemala

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne u fekuki mo e loto-mafasiá mo e loto hohaʻá. Ko e taʻu kuo ʻosí naʻe faingataʻa taha kiate aú. Naʻe kamata ke mole atu ʻeku fakamoʻoní, pea ko e seminelí pē ʻa e meʻa ne kei tokoniʻi ai aú. Ne u feʻiloaki mo ha tamaiki fefine ʻe niʻihi naʻa nau hoko ko hoku ngaahi kaungāmeʻa mamae. Naʻe kamata ke ongo moʻoni ʻa e ngaahi folofolá kiate au. Pea naʻe akoʻi ʻe heʻemau faiakó ʻi ha founga naʻe hoko ai e ngaahi talanoa ʻo Sisū Kalaisi ʻo e Fuakava Foʻoú mei he kuonga muʻá, ʻo ʻaonga ki heʻemau moʻui he taʻu hongofulu tupú. Naʻe fakaʻau ke u ʻiloʻi hoku Fakamoʻuí mo ʻeku Tamai Hēvaní. Naʻe haʻu māmālie pē ʻa hono toe fakafoki mai ʻeku fakamoʻoní pea u toe hoko foki ʻo mālohi mo tuʻu taʻeueʻia ange. Kuo teʻeki ai ke ʻosi ʻa ʻeku fāinga mo hoku tūkunga moʻui lelei fakaʻatamaí, ka koeʻuhí ko e seminelí, ʻoku toe mahutafea ʻa e ʻamanaki ne molé. ʻOku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi; ʻoku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ʻe lava ke Ne fua ʻetau ngaahi kavengá ‘o kapau te tau haʻu kiate Ia. Ka ne ʻikai e seminelí he ʻikai ke u maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá.

Soilī D., taʻu 16, Kolōlato, USA

Kimuʻa ʻi hoku ʻuluaki taʻu ʻi he seminelí, naʻe ʻikai ke mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke tau ako e folofolá. Ne u fakakaukau ko ha ngaahi talanoa taʻeoli pē ne ʻi aí. Ka ʻoku ou fakamālō koeʻuhi ko e seminelí, ne u ako ai ʻoku ʻi he talanoa takitaha ha lēsoni mahuʻinga pea te u lava ʻo fakaʻaongaʻi ia heʻeku moʻuí he taimí ni. ʻOku ou maʻu ha holi ke hokohoko atu hono ako ʻo e folofolá.

ʻOsikā B., taʻu 15, Limoni, Kosita Lika

Naʻe papitaiso au ʻi Mē ʻo e 2016. Naʻe kamata hoku fuofua taʻu ʻi he seminelí he konga kimui ʻo e taʻu ko iá. Naʻá ku veiveiua ʻi he kamataʻangá, pea ʻikai ke u mateuteu ke ʻā hengihengia, ka naʻe ueʻi au ke u ʻalu. Naʻe ʻikai ke u fuʻu fakapapauʻi ʻa hono fakatokangaʻi e leʻo ʻo e Laumālié, ka naʻe hoko ʻeku ʻi he seminelí ke tokoniʻi au ke ʻiloʻi ʻa e leʻo ko iá. ʻOku ou lava ʻo ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e folofolá ʻo fakafou ʻi he Laumālié. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ueʻi au ʻe he Laumālié ke u fakaʻilongaʻi e folofola ʻoku mahuʻingá pea ʻoku ʻi ai maʻu pē hono ʻuhinga. ʻOku fakahinohino au ʻe he folofolá ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi hē aí, pea mo akoʻi au. ʻI he taimi ʻoku ʻikai lelei ai ha ʻahó, ʻe lava ke u fakaava hake ia pea lelei ange ai hoku ʻahó.

Sēlipi L., taʻu 16, Monitana, USA