2018
ʻIloʻi Ko Hai Koe—mo e Tuʻunga Kuó Ke ʻI Ai Maʻu Peé
Siulai 2018


ʻI he Tuʻunga Malangá

ʻIloʻi Ko Hai Koe—mo e Tuʻunga Kuó Ke ʻI Ai Maʻu Peé

ʻĪmisi
family with two daughters

Kimuí ni mai, naʻe haʻu hoku fakafotu taʻu 16 ko Mīkení mo hono ongo kaungāmeʻá ke nau mohe heni. ʻI heʻemau talanoa he efiafi ko iá, naʻe fehuʻi mai ʻe hanau taha pe naʻe fēfē ʻete tupu hake ʻi ha faama ʻi he kuonga ki muʻá. … Naʻá ku talaange kia Mīkeni mo hono ongo kaungāmeʻá “ʻi he kuonga muʻá,” naʻá ku mātuʻaki mā mo ʻikai ʻaupito ke u loto lahi ʻe taha.

“Naʻe founga fēfē hoʻo ikunaʻi e ongo ko iá?” Ko e fehuʻi ia ʻa Mīkení. Naʻá ku meimei fai ha tali nounou ka naʻá ku kiʻi tuʻu ai, ʻi heʻeku ongoʻi naʻe fie fanongo e kau finemui fakaʻofoʻofa ko ʻení ki ha meʻa lahi ange. Ko ia ai naʻá ku fakahā kiate kinautolu ko e ʻuhingá naʻe fakalaumālie: Talunga ʻene kamata ke mahino kiate au ʻa e ongoʻi ʻe he ʻEikí aú, naʻe kamata māmālie leva ke liliu ʻa ʻeku ongo fekauʻaki mo aú pea mo ʻeku moʻuí. Naʻe homo fakavavevave mai leva ʻenau ngaahi fehuʻí: Naʻe founga fēfē ʻeku ʻilo ki he ongoʻi ʻa e ʻEikí? Pea ʻe lava fēfē ke nau ʻiloʻi ʻEne ongo kiate kinautolú?

Ne mau pōtalanoa ʻi ha ngaahi houa, fakataha mo e folofolá ʻi homau nimá, fekauʻaki mo e founga ke ongoʻi ai e leʻo ʻo e Laumālié, fekauʻaki mo e vēkeveke ʻa e ʻEikí ke fakaʻatā ʻa e ʻilo ne tauhi malu ʻi loto ʻi hotau laumālié pe ko hai kitautolu mo hotau misioná, mo e faikehekehe liliu-moʻuí ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo aí.

… ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe mahuʻinga ange ki heʻetau lavameʻá mo ʻetau fiefia ʻi hení ka ko e ako ke ongoʻi e leʻo ʻo e Laumālié. Ko e Laumālié ʻokú ne fakahā mai hotau tuʻungá—ʻa ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ko hai kitautolú ka ko e tuʻunga kuo tau ʻi ai maʻu peé. Pea ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo aí, ʻoku maʻu leva ʻe heʻetau moʻuí ha taumuʻa mātuʻaki fakaʻofoʻofa moʻoni ʻo ʻikai ai ke tau toe tatau.

… ʻOku fakaʻānaua hotau laumālié ke tau manatuʻi ʻa e foʻi moʻoni ko hai kitautolú, he ʻoku kaunga ʻa e founga ʻo ʻetau vakai kiate kitautolú, ʻetau ongo, ki hotau tuʻungá, ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. … ʻOku kaunga ki he anga ʻo ʻetau moʻuí. Ko ia, ʻi he ʻaho ní, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fakalaulauloto ki ai ʻi ha founga foʻou ʻo ʻikai ngata pē ki he ko hai koé ka ko e tuʻunga kuó ke ʻi ai maʻu peé.

… ʻOkú ke lava nai ke mafakakaukaua naʻe fakatatali ʻe he ʻOtuá ʻokú Ne ʻafioʻi kanokato kitautolú ke tau toki haʻu he taimí ni, ʻi he taimi ʻe lahi ange ai ʻa e ngaahi faingataʻá mo taulōfuʻu ange e fakafepakí ʻo laka ange ʻi ha toe taimí? ʻI ha taimi te Ne fie maʻu ai ʻa e kakai fafine te nau tokoni ke ohi hake mo tataki ha toʻu tangata kuo fili ʻi he ʻātakai fakalaumālie fakatuʻutāmaki tahá? ʻOku lava ʻapē ke mafakakaukaua naʻá Ne fili kitautolú koeʻuhí he naʻá Ne ʻafioʻi te tau taʻe-ilifia ʻi hono langa hake ʻo Saioné?

… Fakaʻeiʻeiki mo maʻongoʻonga. Loto-toʻa mo lotoʻaki. Faivelenga mo taʻe-ilifia. Ko koe ia, pea ko e tuʻunga ia kuó ke ʻi ai maʻu peé. ʻO mahino ʻe lava ʻe he moʻoní ke liliu hoʻo moʻuí, koeʻuhí he ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení ha loto lahi he ʻikai lava ia ke fakatataua ʻi ha toe founga.

… Ko e taimi ʻe mahino ai naʻe fili koe mo fakatatali ki he taimí ni, pea ʻi he taimi te ke moʻui ʻo fenāpasi ai mo e misiona ko iá, te ke fiefia ange ʻi ha toe taimi ki muʻa.

… Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí, pea ko Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú ʻa Kalaisi. ʻOfa ke tau fiefia ke toe tuʻu ʻaliʻaliaki maʻá e Fakamoʻuí pea ngāue loto toʻa mo ʻosikiavelenga ʻi Heʻene ngoue vainé. Pea ʻofa ke tau taʻe-ilifia ʻi hono langa hake ʻa e Saione ʻa hotau ʻOtuá—koeʻuhí he ʻoku tau ʻiloʻi ko hai kitautolu mo e tuʻunga kuo tau ʻi ai maʻu peé.