2018
Ongo‘i Liʻekina? ʻAhiʻahi ke Māmālie Hifo
Siulai 2018


Ongo‘i Liʻekina? ʻAhiʻahi ke Māmālie Hifo

ʻOku ʻikai ha taha te ne teitei pehē, “ʻOku ou saiʻia he tatalí.” Kae mahalo ʻoku totonu ke ʻi ai.

ʻĪmisi
young woman laying on the ground

Ngaahi tā fakatātā ʻa Pascal Campion

Kapau te ke ʻai e tuʻu ʻi he laine lōloá fakataha mo e fanga hiná mo e ngatá ʻi hoʻo lisi ʻo e misi fakailifia fakatāutahá, ʻoku ʻikai ko koe pē.

Tatau ai pē pe ʻoku tau tuʻu ʻi ha laine, tatali ʻi he halá, pe fakasio e pasí, ʻoku tau fehiʻa he tatalí.

Meʻa mālié, he ʻoku hoko moʻoni ʻa e taimi tatalí ko e ngaahi meʻa pē ʻo e meʻa ʻoku tau fehiʻa aí: ko ha faingamālie fakataʻeoli ka ʻoku hoko fakaʻaho. ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ʻoku ʻikai toe fai ai ha tatalí. ʻOku fakavaveʻi ʻe he tekinolosiá ʻa e meʻa kotoa pē ʻo tuʻunga ai e nounou ange ʻetau tokangá ʻi he fanga ika koulá (ʻio, ʻoku moʻoni).1 ʻI he taimi ʻoku fie maʻu ai ke tau tatalí, ʻoku tau feinga leva ke fakafonu hotau taimí—ʻaki haʻatau tafoki ki ha meʻangāue fakaʻilekitulōnika toʻotoʻo.

ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe fuʻu fehalaaki ʻi he tekinolosiá pe ko ʻene ngāué, ka ko e vavé pe ngaahi fakafeʻātungiá te ne ala taʻofi kitautolu mei ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange.

Mahulu Ange ʻi ha Potu Folofola Moʻoni ʻAtaʻatā Pē

Naʻe ʻikai fuʻu fuoloa ʻa ʻeku ongoʻi hē fakalaumālié. Naʻe ʻikai mahino kiate au. Naʻá ku ʻalu ki he lotú, fai ha ngaahi lotu, pea mo faʻa vakai taimi nounou ki heʻeku ngaahi folofolá. Ne u faʻa ongoʻi ha ngaahi ueʻi fakalaumālie, ka ʻi hono fakakātoá, naʻá ku ongoʻi liʻekina.

ʻI heʻeku fakahā mālohi ʻeni ki he Tamai Hēvaní ʻi ha lotu tailiilí, ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú e ngaahi lea ko ʻení, “Mou longo pē, pea ʻilo ko aú ko e ʻOtua” (Sāme 46:10).

Ne hangē ia naʻe fakaʻilongaʻi, laineʻi, mo fakamamafaʻi ʻa e foʻi lea ko e longó.

Mahalo pē naʻá ku fai e meʻa kotoa pē ke totonu, ka naʻá ku fai ia ʻo fuʻu vave pea siʻi ʻeku tokangá. Naʻá ku fakaʻaongaʻi ha founga taʻetokanga ki hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

ʻE ʻikai lava ʻe ha ngāue fakalotu ʻo ʻomi kiate au ha fehokotaki fakalaumālie mālohi ʻo kapau ʻoku ou fāinoa pē mo taʻetokanga. Naʻe mahulu hake ia ʻi ha potu folofola moʻoni ʻataʻatā pē. Naʻe fie maʻu ke u māmālie hifo mo fakalongo pē ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá mo fetuʻutaki mo langí, mo maʻu e ʻilo naʻá ku mātuʻaki holi ki aí.

Naʻe ʻikai faingofua e talangofua ki he ueʻi ko iá. Ka naʻe ʻaonga ʻaupito ia.

Sai, Kiʻi Māmālie Hifo ʻi Ai …

ʻOku akoʻi ʻe Nīfai ko ia ʻoku “kumi faivelengá te ne ʻiloʻi; pea ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (1 Nīfai 10:19; ko e tānaki atu e fakamamafá).

Tuku ke tau veteki ia: ʻOku fie maʻu e kumi faivelengá ʻi he ako ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá. Ko ha founga ngāue ia ʻoku tuʻu maʻu mo hokohoko, kae ʻikai ke tuʻo taha pē. Ko hono hokó, ʻoku ʻikai ʻasi fakafokifā pē e ngaahi meʻa liló; ʻoku nau mafola māmālie. ʻOku fie maʻu ha taimi ki he founga ko ʻení. Pea ko e taimi ko iá ʻoku matuʻaki mahuʻinga! Ko e taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ke fakalaulauloto mo fekumi aí ʻokú ne ʻomi e taimi ke fehokotaki ai mo e Laumālié, ʻa ia ko hono mālohí ʻoku maʻu mei ai ʻa e ngaahi talí.

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) ko e fakalaulaulotó—“ʻa e fakakaukau fakamātoato, mo e toutou fakakaukau ki ha taumuʻa fakalotú”—ko e “taha ia ʻo e ngaahi matapā … toputapu taha ʻoku tau hū atu ai ki he ʻao ʻo e ʻEikí.”2 ʻI heʻetau māmālie hifó, ʻe lava ai ke tau fakaava ha matapā ki he maʻu fakahaá. Te tau lava ke fakamaama ʻa e ngaahi fakakaukau fakahala ʻa e māmaní pea mo fehokotaki mo e langí. ʻOku fie maʻu ʻa e matapā ko iá. ʻOku fie maʻu ke tau māmālie hifo.

ʻOku Fie Maʻu ʻa e Ngāué

Kiate au, ne ʻuhinga e māmālie hifó ki he tūʻulutui mo lea leʻo lahi ʻi heʻeku lotú. Ne tokoni e fōtunga ʻapasiá mo ʻeku ngaahi lea ne maheʻá ke u tokanga lelei ange ai. Naʻe ʻuhinga ʻa e māmālie hifó ke ako mei he folofolá mo hiki ha fakamatala. ʻOku fie maʻu ha ngāue mo ha taimi lahi ange, pea ko e fakalahi ʻo e ngāué mo e taimí ko ha founga lelei ia ke “ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí,” ʻo fakaʻatā ai ʻa e Laumālié pea mo e holi ki he moʻoní ke “ngāue ʻiate kimoutolu” pea ko e tenga ko ia ʻo e fakamoʻoní “[ʻe] tupu hake hono aká, … ʻo fua ʻaki ha fua” (ʻAlamā 32:27, 37).

Te tau lava ʻo maʻu ha fakamatala ʻaki ha fanga kiʻi lomi ʻi he kīpōtí, ka ko e mahino fakalaumālié mo e uluí ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e taimí mo e ngāue faivelengá. ʻOku ʻikai mahuʻinga e founga hoʻo māmālie hifo mo fakahoko e ngāué ki he ongoongoleleí, ka ko hoʻo fai iá! Ko e taimi ʻoku fafangaʻi sēpuni ai e fakamatalá kiate kitautolú, ʻoku tau taʻofi ai ha konga lahi ʻo ʻetau kau fakatāutahá ʻi heʻetau akó. ʻOku tau taʻofi e ngaahi faingamālie ke fehokotaki mo e Laumālié.

Te tau lava moʻoni ke tali e tekinolosiá mo e fakalakalaka ʻokú ne fakafaingofuaʻi ange e ngaahi ngāue fakaʻahó mo fakafaingofuaʻi ke tau lava ʻo fakaʻaongaʻi lelei ange hotau taimí. Ka he ʻikai lava ke tau ohi mai e moʻui taʻetokanga mo e fakakaukau taʻeʻaonga ʻoku faʻa haʻu mo iá. Te tau lava ʻo tali ia ko ha faingamālie ke māmālie hifo, fakalaulauloto, pea mo fakmālohia ange ʻetau fehokotaki mo e Laumālié, kae ʻoua ʻe ʻāmio ʻi he fie maʻu ke tatalí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Leon Watson, “Humans Have Shorter Attention Span Than Goldfish, Thanks to Smartphones,” The Telegraph, ʻaho 15 ʻo Mē 2015, telegraph.co.uk.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Tēvita O. Makei (2011), 39.