2018
ʻOku Liliu Moʻui ʻa e Tohi ʻa Molomoná
Siulai 2018


ʻOku Liliu Moʻui ʻa e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe fakatupulaki e tui ʻa e kau papi ului ko ʻení ʻi hono lau e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
couple reading the Book of Mormon

Tā fakatātā ʻo e ʻatá ʻe Cody Bell

Ko e moʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻaʻofa ia naʻe fakataumuʻa ke ʻomi ʻa kitautolu, ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ki ha ʻilo ʻo e ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fakakaukau ʻe ʻEniliki Sepa Pasitameni, ko ha mēmipa mei Lima, Pelū, ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha ngaahi tohi ia mei ha mātuʻa ʻofa: “Naʻe ‘faitohi’ ʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá, ʻo ʻomi faleʻi, fakafiemālie, mo e fakahinohino ki heʻetau leleí mo tāpuakiʻi kitautolu ʻi he taimi kotoa pē. ʻOkú Ne fuʻu poto ʻi Heʻene palaní ʻokú Ne ʻafioʻi ai e founga ke ʻomi ai kiate kitautolu e ngaahi tohi ʻo e ʻofa ko iá ʻi he taimi pē ko ia ʻoku mateuteu ai hotau lotó ke mahino ʻEne ngaahi tāpuakí mo ʻEne ongoongoleleí.”

ʻOku ʻi heni ha ngaahi fakamoʻoni mei ha kau papi ului ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo kau ki he ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe matuʻaki makehe kiate kinautolu ʻi he taimi naʻa nau fuofua ako ai fekauʻaki mo e Siasí.

Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
Ezekiel Akeh

Naʻá ku mamata ki ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he fale ʻo hoku ʻilamutú, ʻi ʻIpatani, Naisīlia. Koeʻuhi ko ha tokotaha au ʻoku ou manako he laukongá, naʻá ku fifili ki he ʻuhinga naʻe pehē ai ʻe he tohí “ko ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisí,” peá u toʻo leva ʻa e tohí ʻo lau ia.

Naʻe hanga ʻe he ʻuluʻi fakamatala ko ia “ko ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisí” ʻo fakaava hoku ʻatamaí ki he malava ke ʻi ai ha Fakamoʻui fakamāmanilahi, kae ʻikai ko e Fakamoʻui pē ʻo e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻe hoko ko ha hohaʻa lahi kiate au ʻi he taimi ko iá. Naʻe hanga ʻe Heʻene ʻaʻahi ki he kakai Nīfaí mo hono fokotuʻu ʻo ʻEne ngaahi fonó mo e ngaahi ouaú ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻo fakaʻaiʻai au ke u ʻilo lahi ange ki Heʻene ngāue fakafaifekaú.

Naʻe tataki au ʻe he ʻuluʻi fakamatala ko iá ke u ako lahi ange fekauʻaki mo e Siasí. Naʻe kamata ke u ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻeku talangofua ki he ngaahi fakatokanga naʻe hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko e lotu ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻiate au peé (vakai, Molonai 10:4). ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu kotoa pē.

Ezekiel Akeh, ʻAitahō, USA

1 Nīfai 8—Fua ʻoku “lahi hake ʻi he Ngaahi Meʻa Kotoa Pē Kuó u Kai Ai ʻi Muʻá”

ʻI he 1 Nīfai 8:11–12, ʻoku fakamatalaʻi ʻe Līhai ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí ʻoku “melie ʻaupito ia, ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuó u kai ai ʻi muʻá. … Naʻe fakafonu ʻe ia ʻa hoku laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi.” ʻI he taimi naʻá ku lau ai e ngaahi veesi ko ʻení, naʻá ku ongoʻi mālohi ko e fua ko ʻení naʻe makehe ʻaupito pea naʻá ku fie maʻu foki mo ia.

Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa lahi kia Līhai. Naʻá ku fakakaukau kapau ko Līhai au pea naʻe ʻi ai ha fua pehē, te u ongoʻi tatau mo ia pea te u fie maʻu lahi ke kai ai foki mo hoku fāmilí. Naʻe ongo moʻoni ʻeni kiate au koeʻuhi ʻoku teʻeki ai ke kau ʻeku ongo mātuʻá ki he Siasí; pea ko ia ʻi heʻeku lau e ngaahi veesi ko ʻení, naʻa mo e taimí ni, ʻoku hangē ʻoku nau lea ʻaki e meʻa ʻoku ʻi hoku lotó.

Naʻá ku ʻiloʻi ko e fua makehe ʻeni, ki muʻa ia peá u ʻiloʻi ʻokú ne fakafofongaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ongoongoleleí. Kimui ange aí, ʻi he taimi pē naʻe mahino ai kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e fuá, naʻá ku fakakaukau ki he founga totonu ʻoku fakamatalaʻi ai ia ʻi he folofolá.

Ko e folofolá ko e ngaahi lekooti ia ʻo e moʻoní mei he kau palōfitá pea ʻoku tuʻu ai e folofola ʻa e ʻOtuá.

Eun Jin Yeom, Saieongi, Kōlea Tonga

Sēkope 5:74—Ko ha Loto Holi ke Tauhi ki he ʻOtuá

ʻĪmisi
Josef Gutierrez

ʻI he taimi naʻá ku ako ai ʻo kau ki he Siasí, naʻá ku lau ʻa Sēkope 5:74. Naʻe tuʻu ia ʻi hoku ʻatamaí mei he taimi pē ko ia ne u lau ai iá. Naʻá ku hoko ko ha mēmipa mālohi ʻaupito ʻi hoku siasí ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí pea naʻe ʻi ai maʻu pē ha holi ke tauhi ki he ʻOtuá. Naʻe aʻu pē ʻou fakaʻamu ke u ako e ʻilo fakafilōsefá mo e tui fakalotú ha ʻaho kae lava ke u tauhi kiate Ia. Ne ʻosi lava ʻeku sivi hū ke ako e ʻilo fakafilōsefá.

Ka he ʻikai toe ngalo e taimi naʻá ku fuofua lau ai e potufolofola ko iá. ʻOku ou manatuʻi e pō hili ʻeku fuofua maʻulotu ʻi ha lotu ʻa e Siasí. Lolotonga ha kiʻi mālōlō ʻi he vahaʻa e ngaahi kalasí, ne u mamata ʻi he papa fanongonongó ki he fakahā naʻe maʻu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo kau ki hono tukuhifo e taʻu ngāue fakafaifekaú.

ʻI he taimi naʻá ku lau ai ʻa e Sēkope 5:74 he pō ko iá, naʻá ku ‘iloʻi ai kuo pau ke u tauhi ki he ʻOtuá. Pea, hangē ko ʻeku vakai ki he kau faifekaú—ʻa e ongo talavou ko ia naʻá na taʻu tatau mo aú—ʻi heʻenau foaki ʻenau moʻuí koeʻuhi ko Iá, naʻá ku ʻilo ko e founga ʻeni ʻe lava ke u fai ai iá. ʻI he pō ko iá kimuʻa pea fai e lotú, naʻá ku fili ai ke u papitaiso. ʻI he pō ko ia hili e lotú, naʻá ku fili ai ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. ʻI he taimi ní kuó u foki fakalāngilangi ki ʻapi hili ʻeku ngāue fakafaifekau ki he kakai fakaʻofoʻofa ʻo e Philippines Cebu East Mission.

Josef Gutierrez, Patangasi, Filipaini

Ko e Tohi ʻa ʻĪnosí—Fakamolemoleʻi ʻo e Ngaahi Angahalá

ʻĪmisi
Jennifer Andreski

ʻI heʻeku fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻikai ke u ʻilo e feituʻu ke kamata aí. Ne u fefaʻuhi mo e fakamolemolé, tautautefito ki hono fakamolemoleʻi pē aú mo ʻiloʻi pe naʻá ku moʻui taau nai ke fakamolemoleʻi au. Naʻe talamai ʻe ha taha ʻo e kau faifekau fefiné te u maʻu e talí ʻi he folofolá pea kapau naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke kamata aí, ʻoku totonu ke u lotu ki ai pea ʻe ʻi ai ʻa e potufolofola ʻoku ou fie maʻú. Naʻá ku fakakaukau ke u lau ʻi he feituʻu te u huke ki aí—ko e tohi ʻa ʻĪnosí, veesi 4–6. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi pē ko iá hili hono lau iá.

Jennifer Andreski, Kalefōnia, USA

Mōsaia 27—Ko e Faingamālie ke Liliú

ʻĪmisi
Maria Gracia Henrique Gonzalez

ʻI heʻeku fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná, ko e konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻá ku saiʻia taha aí naʻe hā ia ʻia Mōsaia ʻi he taimi naʻe fakaʻikaiʻi ai ʻe he foha ʻo ʻAlamaá ʻa e Siasí mo ne feinga ke fakaʻauha iá. Ka naʻe ʻi ai ha fuʻu liliu lahi kiate ia—naʻá ne ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní pea naʻe liliu ia ki ha tokotaha ʻoku tui. ʻOku ou saiʻia moʻoni ai koeʻuhi ʻoku totonu ke foaki ʻa e faingamālie ke liliú ki he taha kotoa pē.

Maria Garcia Henrique Gonzalez, Molo, Silei

Mōsaia 27:28–29—Fiefiá mo e Huhuʻí

ʻI hoku tuʻunga ko e mēmipa foʻoú, naʻe ongo kiate au ʻa Mōsaia 27:28–29. Naʻá ku—pea ʻoku ou kei—fakamālō lahi koeʻuhi ko e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate au ʻo huhuʻi au mei ha moʻui faiangahala. Kimuʻa ʻi hono papitaiso aú, naʻá ku fakakaukau ʻoku ou fiefia, ka naʻe ʻikai lava ke fakatataua e fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku tali ko ia ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Kuo teʻeki ke u ongoʻi e loto falala mo e fakapapau ko iá ki ha kahaʻu ʻoku leleí.

Hili hono tali e fakaafe ʻa ʻAlamaá ke “haʻu ʻo papitaiso ki he fakatomalá, koeʻuhi ke mou kau foki ʻi he maʻu ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí” ( ʻAlamā 5:62), ne u aʻusia ʻa e fakafiemālie tatau mo e fakahaofi nonga ʻo hangē ko ʻAlamā ko e Siʻí ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “naʻá ku ʻi he vanu fakapoʻuli tahá; ka ko ʻeni kuó u mamata ki he maama fakaofo ʻa e ʻOtuá. Naʻe mamahiʻia ʻa hoku laumālié ʻi he fakamamahi taʻengata; ka kuo fakahaofi au, pea ʻoku ʻikai ke toe fakamamahiʻi ʻa hoku laumālié” (Mōsaia 27:29). Naʻe tokoniʻi au ʻe he potufolofola ko ʻení ke fakamahinoʻi mai naʻe fokotuʻu ʻa ʻeku lisi foʻou ki he moʻuí mo ʻeku fiefia foʻoú ʻi hono fakamoʻoniʻi ko Sīsū Kalaisi ko hoku Fakamoʻuí mo hoku Huhuʻí. Ko ʻeni ʻoku ou houngaʻia taʻefakangatangata koeʻuhi ko e totongi hoku Fakamoʻuí e mahuʻinga ʻo e fakamaau totonú pea fakaʻatā au ke u toutou ongoʻi ʻa e ʻofa tatau pē ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou fakatomala aí.

Marie-Chantal Hogue, ʻOnateleō, Kānata

Ko e Kiʻi Tohi Lanu Pulū Ko Iá

ʻĪmisi
Venu Bhaskar Nakka

Naʻá ku tupu hake ʻi ʻInitia, ʻa ia ko e feituʻu ia ne u feʻiloaki ai mo e kau faifekaú mo fuofua maʻulotu aí. Naʻe hoko e Sāpate ko iá ko he Sāpate Pekia. Naʻá ku tōmui mai ki he lotú koeʻuhi ko e taimi-tepile ʻeku ngāué, peá u ʻalu ki ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e toʻu tupú, ʻa ia naʻe fai lēsoni ai ha faifekau. Naʻá ne lau ha ngaahi potufolofola mei ha tohi lanu pulū ʻa ia kuo teʻeki ke u sio ai ki muʻa ka naʻe ongo ʻo hangē ko e Tohi Tapú. Lolotonga ʻene faiakó, ne u ongoʻi ha ongo mālohi ʻi hoku lotó mo e ʻilo ʻoku totonu ke maʻu ʻa e tohí ni.

Naʻá ku ʻalu fakahangatonu ki ai ʻi he ʻosi ʻa e kalasí ʻo talaange, “ʻOku ou fie maʻu ʻa e tohi ko ʻená.” Koeʻuhi ko e tohí ko e folofola pē ia ʻaʻaná, naʻe ʻikai lava ke ne foaki ia maʻaku, ka naʻá ne tuku ke u sio mo u ala ki ai. Naʻá ku sio ki he mataʻi tohi koula naʻe paaki ʻi he takafí: “Ko e Tohi ʻa Molomoná.” Ne u toe maʻu e ongoʻi tatau ʻa e fie maʻu ke ʻi ai ha tohi maʻaku. Naʻe ʻave ʻe he faifekaú ʻeku tuʻasilá mo ne palōmesi mai te ne ʻomi haʻaku tohi. Ko ia ai, naʻe haʻu e ongo faifekau ki hoku ʻapí hili ha taimi siʻi mei ai ʻo ʻomi haʻaku tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻa nau kamata leva hono akoʻi kiate au e ngaahi lēsoní.

ʻI he taʻu ko iá, ne ʻomi ʻe he Pekiá ha tāpuaki maʻongoʻonga ki heʻeku moʻuí: ko e Tohi ʻa Molomoná. Kuo ʻomi ʻe he kiʻi tohi lanu pulū ko iá ha laumālie moʻui kiate au, pea ʻoku ou fakamālō ne u maʻu ‘a e faingamālie ke u ako mei ai.

Venu Bhaskar Nakka, Kalefōnia, USA