2018
Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí
Nōvema 2018


Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí

ʻOku ou ʻoatu ha kole fakaepalōfita kiate kimoutolu, ko e kakai fefine ʻo e Siasí, ke mou fatu e kahaʻú ʻaki haʻamou tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsileli naʻe fakamoveteveteʻí.

ʻOku fakafiefia ke kau fakataha mo kimoutolu siʻoku tuofāfine ʻofeina mo mahuʻinga. Mahalo ʻe ʻoatu ʻe ha meʻa ne toki hoko, ha vakai ki he ongo ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú pea mo e ngaahi ivi fakalangi ʻoku mou malavá.

ʻI he ʻaho ʻe taha lolotonga haʻaku lea ki ha haʻofanga ʻi Saute ʻAmelika, ne fakautuutu ʻeku loto vēkeveke ki he kaveinga ne u lea aí, pea ne u pehē ange leva, “ʻI heʻeku hoko ko ha faʻē ki ha fānau ʻe toko 10, te u lava ʻo talaatu …” Pea hoko atu ʻeku leá ke fakaʻosi ʻeku pōpoakí.

Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻeku lea ʻaki e foʻi lea ko e faʻeé. Naʻe pehē ʻe heʻeku fakatonuleá ne hala ʻeku leá peá ne hanga leva ʻe ia ʻo liliu e foʻi lea ko e faʻeé ki he tamai, ko ia naʻe ʻikai teitei ʻilo ʻe he haʻofangá ia ne u lau ko ha faʻē au. Ka naʻe fanongo ki ai hoku uaifi ko Uenitií, pea naʻá ne fiefia he hala ʻeku fakaleá.

ʻI he momeniti ko iá, naʻe ake ʻi hoku lotó ha fakaʻamu ke u fai ha liliu ʻi he māmaní—ʻo hangē ko ia ʻoku fakaʻamu ki ai ha faʻeé—pea vekeveke ai hoku lotó. ʻI he ngaahi taʻu lahi ko ʻení, ko hono ʻeke mai pē pe ko e hā e ʻuhinga ne u fili ai ke hoko ko ha toketā fakafaitoʻó, naʻe tatau maʻu pē ʻeku talí: “Koeʻuhí he naʻe ʻikai lava ke u fili ke u hoko ko ha faʻē.”

Fakatokangaʻi ange muʻa ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fakaʻaongaʻi ai e foʻi lea ko e faʻē, ʻoku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá pē ki he kakai fefine kuo toutama pe pusiakiʻi ha fānau ʻi he moʻui ko ʻení. ʻOku ou lea ki he ngaahi ʻofefine lalahi kotoa pē ʻo ʻetau Mātuʻa Fakalangí. Ko e fefine kotoa pē ko ha faʻē ʻi hono ikuʻanga fakalangi taʻengatá.

Ko ia ʻi he pōní, ʻi heʻeku hoko ko ha tamai ki ha fānau ʻe toko 10—ʻofefine ʻe hiva mo e foha ʻe tahá—pea ʻi heʻeku hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku ou lotua te mou ongoʻi e lahi ʻeku ʻofa ʻiate kimoutolú—koeʻuhí ko kimoutolu mo e lelei kotoa pē ʻoku mou faí. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fai e meʻa ʻe lava ke fai ʻe ha fefine angamāʻoniʻoní. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fakatataua e ivi takiekina ʻo e faʻeé.

ʻE lava pea ʻoku faʻa fakahoko mai ʻe he kakai tangatá e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ki he niʻihi kehé. Ka ʻoku maʻu ʻe he kakai fefiné ha meʻafoaki makehe ki ai—ko ha fakakoloa fakalangi. ʻOku mou maʻu ha mālohi ke ongoʻi e fie maʻu ʻa ha taha—pea mo e taimi ʻoku nau fie maʻu ai iá. Te mou lava ʻo tokoni, fakafiemālieʻi, akoʻi mo fakamālohia ha taha ʻi he momeniti ʻo ʻene faingataʻaʻiá.

ʻOku kehe pē e vakai ia ʻa e kakai fefiné ki ha meʻa mei he vakai ʻa e kau tangatá, pea ʻoku mau fie maʻu hoʻomou fakakaukaú! ʻOku taki kimoutolu ʻe homou natulá ke mou tomuʻa fakakaukau ki he niʻihi kehé, ke fakakaukauʻi e meʻa ʻe hoko ki ha taha ʻi hano fai ha meʻa.

Hangē ko ia naʻe fakamahinoʻi mai ʻe Palesiteni ʻAealingí, ko ʻetau Faʻē nāunauʻia ko ʻIví—mo ʻene visone taukakapa ki he palani ʻetau Tamai Hēvani—naʻá ne kamataʻi e meʻa ʻoku tau ui ko e “Hingá.” Naʻe hanga ʻe heʻene fili fakapotopoto mo lototoʻá kae pehē ki he fili ʻa ʻĀtama ke muimui kiate iá, ʻo ʻunuakiʻi ki muʻa e palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá. Naʻá na ʻai ke tau takitaha malava ʻo haʻu ki he māmaní, maʻu ha sino pea fakamoʻoniʻi te tau fili ke taukaveʻi ʻa Sīsū Kalaisi he taimí ni, hangē ko ia ne tau fai he maama fakalaumālié.

Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ʻoku mou maʻu e meʻafoaki fakalaumālie mo e ivi takiekina makehe ko iá. ʻOku ou tapou atu he pooni ʻaki e kotoa hoku lotó, ke mou lotua ke mahino hoʻomou ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ke tanumaki, fakaʻaongaʻi, mo fakalahi kinautolu ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Te mou liliu ʻa e māmaní ʻi hoʻomou fai iá.

ʻI hoʻomou hoko ko e kakai fefiné, te mou ueʻi fakalaumālie e niʻihi kehé mo tā ha sīpinga ʻoku taau ke faʻifaʻitaki ki ai. Tuku muʻa ke u ʻoatu ha kiʻi puipuituʻa ʻo ha ongo fanongonongo lalahi ne fai ʻi he konifelenisi lahi kuo ʻosí. Ko kimoutolu siʻoku tuofāfine ʻofeina ʻa e kī kiate kinauá fakatouʻosi.

ʻUluakí, ko e ngāue fakaetauhí. Ko e sīpinga laulōtaha ʻo e ngāue fakaetauhí, ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku angamaheni ʻaki foki ʻa e ofi ange maʻu pē e kakai fefiné ia ki he tuʻunga ko iá, ʻo laka ange he kakai tangatá. ʻI he taimi ʻokú ke ngāue fakaetauhi moʻoni aí, ʻokú ke muimui ki he ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ke tokoniʻi ha taha ke ne aʻusia lahi ange e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻosi moʻui ʻaki pē ʻe he kakai fefine angamāʻoniʻoní ia ʻa e loto fie ngāue fakaetauhí. ʻOku ou ʻiloʻi ha kakai fefine ʻoku nau lotu he ʻaho kotoa pē, “Ko hai ʻokú Ke finangalo ke u tokoni ki ai he ʻaho ní?”

Kimuʻa pea fai e fanongonongo ʻi ʻEpeleli 2018 ʻo kau ki ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻo hono tokangaekina e niʻihi kehé, naʻe hehema pē ha kau tangata ia ʻe niʻihi ke fakatonuki pe kuo “lava” ʻenau faiako fakaʻapí pea hoko atu ki he ngāue hokó.

Ka ʻi he taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻe fie maʻu tokoni ha fefine naʻá ke ʻaʻahi ki ai, ne tuai-e-kemo hoʻo ngāue leva peá ke fai pehē ai pē he māhiná kakato. Ka ko hoʻomou founga faiako ʻaʻahí naʻá ne fakalotoa ʻetau ngaʻunu hake ki he ngāue fakaetauhí.

Ko hono uá, ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá ne mau toe fokotuʻutuʻu foʻou foki ai e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻI heʻemau fefaʻuhi mo e founga ke faitokonia ai e kakai tangata ʻo e Siasí ke toe lelei ange ʻenau faifatongiá, ne mau fakakaukauʻi lelei ai e tā sīpinga ʻa e Fineʻofá.

ʻI he Fineʻofá, ʻoku fakataha mai ai e kakai fefine ʻi he toʻu mo e tūkunga kekekehe. ʻOku hanga ʻe he taʻu ʻe hongofulu kotoa pē ʻo e moʻuí, ʻo ʻomi ha ngaahi poletaki makehe, ka ne mou kei kātaki pē he uike ki he uike, ʻo fakataha, tupulaki mo feakoʻiʻaki e ongoongoleleí pea fai ha liliu lahi ʻi he māmaní.

ʻI he muimui ki hoʻomou sīpingá, ʻoku kau ai e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki he kōlomu kaumātuʻá. Ko e kau tangata ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 18 ki he 98 (pea mahalo ʻo lahi ange), pea ʻoku nau fuesia tatau e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi aʻusia ʻi he Siasí. ʻE lava ʻe he kau tangata ko ʻení he taimí ni ʻo fokotuʻu ha fehokotaki mālohi ange, ako fakataha, pea toe lelei ange ʻenau tāpuekina e niʻihi kehé.

ʻOkú ke manatuʻi ʻi Sune ʻo e taʻu kuo ʻosí, ne u lea ai mo Sisitā Nalesoni ki he toʻu tupu ʻo e Siasí. Ne ma fakaafeʻi kinautolu ke nau kau ki he kongakau kei talavou ʻa e ʻEikí, ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí. Ko e tānaki fakataha ko ʻení, “ko e poletaki kāfakafa tahá ia, ko e taumuʻa fungani tahá ia pea ko e ngāue maʻongoʻonga tahá ia ʻi he māmaní he ʻahó ni”!1

Ko ha taumuʻa ia ʻoku fie maʻu vivili ki ai e kakai fefiné, he ʻoku fatu ʻe he kakai fefiné ʻa e kahaʻú. Ko ia, ʻoku ou ʻoatu ha kole fakaepalōfita kiate kimoutolu he pooni, ko e kakai fefine ʻo e Siasí, ke mou fatu e kahaʻú ʻaki haʻamou tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsileli naʻe fakamoveteveteʻí.

Te ke kamata mei fē?

Te u fai atu ha fakaafe ʻe fā:

ʻUluakí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou kau ki ha ʻaukai ʻaho ʻe 10 mei he mītia fakasōsialé pea mo ha faʻahinga mītia pē te ne ʻomi ha fakakaukau kovi mo taʻemaʻa kiate koe. Lotua ke ke ʻilo e ngaahi ivi takiekina ke toʻo atu lolotonga hoʻo ʻaukai ko ʻení. Te ke ofo ʻi he ola ʻo hoʻo ʻaukai ʻaho ʻe 10. Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi hili hoʻo kiʻi mālōlō mei he ngaahi fakakaukau ʻa e māmaní kuó ne fakalaveaʻi ho laumālié? ʻOku ʻi ai ha liliu ʻi he feituʻu ʻokú ke loto he taimí ni ke fakamoleki ki ai ho taimí mo e iví? Kuo liliu nai e meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá—neongo ko ha liliu siʻi pē? ʻOku ou tapou atu ke ke lekooti mo muimuiʻi ʻa e ongo takitaha ʻokú ke maʻú.

Uá, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou lau e Tohi ʻa Molomoná ke ʻosi mei he taimí ni ki he fakaʻosinga ʻo e taʻú. Neongo ʻene hā ngali faingataʻá koeʻuhí ko hoʻo feinga ke tokangaʻi hoʻo moʻuí, ka ʻo kapau te ke tali e fakaafe ko ʻení ʻi he loto hangamālie, ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke lavaʻi ia. Pea ʻi hoʻo ako ʻi he faʻa lotú, ʻoku ou palōmesi atu ʻe fakaava mai e langí maʻau. ʻE tāpuekina koe ʻe he ʻEikí ʻaki ha ueʻi fakalaumālie mo ha fakahā lahi ange.

ʻOku ou poupouʻi kimoutolu ʻi hoʻomou laukongá, ke mou fakaʻilongaʻi e veesi takitaha ʻoku fakamatala kau ki he Fakamoʻuí. Pea fakapapauʻi ʻokú ke talanoa kau kia Kalaisi, fiefia ʻia Kalaisi, mo malangaʻi ʻa Kalaisi ki ho fāmilí mo e kaungāmeʻá.2 ʻI he foungá ni te mou toe ofi ange ai ki he Fakamoʻuí ʻi he foungá ni. Pea ʻe kamata ke hoko ha ngaahi liliu, naʻa mo ha ngaahi mana.

Naʻe fai ha fanongonongo he pongipongí ni fekauʻaki mo e taimi-tēpile foʻou ki he Sāpaté mo ha nāunau fakalēsoni ʻoku fakatefito ʻi ʻapi hono akoʻí pea poupouʻi ʻe he Siasí. Ko kimoutolu siʻoku tuofāfine, ʻa e kī ki he ola lelei ʻo e ngāue foʻou, napangapangamālie, mo uouangataha ko ʻeni ʻo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. Akoʻi muʻa ki he niʻihi ʻokú ke ʻofa aí, ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei he folofolá. Akoʻi kiate kinautolu e founga ke tafoki ai ki he Fakamoʻuí mo Hono mālohi faifakamoʻui mo faifakamaʻa he taimi ʻo e faiangahalá. Pea akoʻi kiate kinautolu e founga ke maʻu ai Hono mālohi fakaiviá he ʻaho kotoa pē ʻo ʻenau moʻuí.

Tolú, fokotuʻu ha sīpinga ʻo e ʻalu maʻu pē ki he temipalé. Mahalo naʻa fie maʻu heni ke ke toe kiʻi feilaulau lahi ange ʻi hoʻo moʻuí. ʻE hanga ʻe he fakalahi ange e ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ʻo fakaʻatā ke akoʻi koe ʻe he ʻEikí he founga ke ke maʻu ai e mālohi ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia kuo fakakoloaʻaki koe ʻi Hono temipalé. Ko kimoutolu ʻoku ʻikai ke mou nofo ofi ki ha temipalé, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ako ʻi he faʻa lotu ʻo kau ki he temipalé ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Feinga ke ʻilo lahi ange, maʻu ha mahino lahi ange, pea ongoʻi lahi ange ʻa e temipalé ʻo laka ia ʻi ha toe taimi kimuʻa.

ʻI heʻemau fakataha lotu fakaemāmani lahi e toʻu tupú ʻi Suné, ne u lea ai ʻo kau ki ha talavou naʻe liliu ʻene moʻuí ʻi he taimi naʻe fetongi ai ʻe heʻene ongomātuʻá ʻene telefoni smartphone ʻaki ha telefoni flip phone. Ko e faʻē ʻa e talavoú ni ko ha fefine taʻeilifia ia ʻo e tuí. Naʻá ne sio ki he kamata ke tafia atu hono fohá ʻi he ngaahi fili ʻe ala taʻofi ai ia mei haʻane ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne ʻalu mo ʻene tautapá ki he temipalé ke ʻiloʻi e founga lelei taha ke faitokonia ai hono fohá. Naʻá ne muimui pau leva ki he foʻi ueʻi kotoa pē.

Naʻá ne pehē: “Ne u ongoʻi naʻe tataki au ʻe he Laumālié ke u vakaiʻi e telefoni hoku fohá ʻi ha ngaahi taimi tukupau ke u maʻu ai ha ngaahi meʻa pau. ʻOku ʻikai ke u poto au hono lomi e smartphones, ka naʻe tataki au ʻe he Laumālié ke u hū ki he mītia fakasōsialé neongo ʻoku ʻikai ke u fakaʻaongaʻi ia! ʻOku ou ʻilo ʻoku tokoni e Laumālié ki he ngaahi mātuʻa ʻoku fekumi ki ha tataki ki hono maluʻi ʻenau fānaú. [ʻI he kamataʻangá] naʻe ʻita lahi hoku fohá ʻiate au. … Kae hili ha ʻaho ʻe tolu, naʻá ne fakamālō mai! Naʻe lava ke ne ongoʻi e liliú.”

Naʻe liliu lahi e ʻulungaanga mo e tōʻonga moʻui hono fohá. Naʻá ne toe tokoni lahi ange ʻi ʻapi, lahi ange ʻene fofonga malimalí, pea tokanga ange ʻi he lotú. Naʻá ne saiʻia he tokoni ʻi he faiʻanga papitaiso ʻo e temipalé pea mo e teuteu ki heʻene ngāue fakafaifekaú.

Ko ʻeku fakaafe hono faá kiate kimoutolu kuo aʻu ki he taʻu motuʻa ko iá, ke mou kau kakato atu ki he Fineʻofá. ʻOku ou tapou atu ke mou ako e taumuʻa ʻo e Fineʻofá he lolotonga ní. ʻOku fakalotomāfana ia. Te ne ala tataki koe ʻi hoʻo fakatupulaki haʻo taumuʻa pē ʻaʻau ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku ou kole atu ke mou ako e ngaahi moʻoni ʻi he fakamatala ʻo e Fineʻofá naʻe pulusi he meimei taʻu ʻe 20 kuohilí.3 ʻOku tautau hano tatau kuo fakaʻesia ʻi he holisi ʻo e ʻōfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku ou fiefia he taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai iá. ʻOkú ne fakamatalaʻi kimoutolu, mo e tuʻunga ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke aʻusiá he momeniti ko ʻení, ʻi hoʻo fai ho fatongia ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí.

Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ʻoku mau fie maʻu kimoutolu! ʻOku mau “fie maʻu homou iví, uluí hoʻomou loto fakapapaú, hoʻomou malava ke takí, homou potó, pea mo homou leʻó.”4 He ʻikai ke tau lava ʻo tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ka ʻikai ke mou kau ai.

ʻOku ou ʻofa atu mo fakamālō atu pea te u tāpuakiʻi kimoutolu he taimí ni ke mou lava ʻo tukuange ʻa e māmaní ka mou tokoni ki he ngāue mahuʻinga mo vivili ko ʻení. Te tau lava fakataha ʻo fai e meʻa kotoa ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau faí ke teuteuʻi ai e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.

Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko Hono Siasí ‘eni. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (worldwide youth devotional, June 3, 2018), HopeofIsrael.lds.org.

  2. Vakai, 2 Nīfai 25:26.

  3. Lava ke maʻu e fakamatalá ni mei he ʻinitanetí. Ke maʻu e fakamatala ki he taumuʻa ʻo e Fineʻofá, vakai ki he lds.org/callings/relief-society. Ke maʻu e fakamatala ki he Fineʻofá, vakai, Mary Ellen Smoot, “Rejoice, Daughters of Zion,” Liahona, Jan. 2000, 111–14.

  4. Russell M. Nelson, “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Liahona, Nōv. 2015, 96.